Staronordijski su graditelji svoje hramove gradili po uzoru na kršćane

U norveškom selu Ose pronađen je poganski hram s kraja 8 st. koji je posvećen Odinu ili Toru, ili jednomu i drugomu (https://www.livescience.com/ancient-viking-temple-to-thor-odin-unearthed.html). Ranije su takvi nalazi bili otkriveni u Danskoj i Švedskoj. Odin je u staronordijskoj mitologiji bog mudrosti, rata, pobjede i pjesništva, zapravo vrhovni staronordijski bog kao Zeus u Grka. Thor je bog groma i munje, sin je Odina i božice zemlje Jord. Prema mitologiji Thor je štitio obične ljude. Arheolozi su pronašli ostatke stupova na kojima je bila izgrađen hram pa su ga na osnovi konstrukcije stupova mogli obnoviti.

Norveški znanstvenici su uvjereni da su staronordijski graditelji od kršćana preuzeli način gradnje svojih hramova. Pronađena konstrukcija je vrlo slična starim kršćanskim bazilikama. To su bile goleme pravokutne građevine neobična izgleda. Staronordijski hram u Norveškoj dug je 14 m, širok 8 m i visok i 12 m. Ne zvuči istinito, ali to je bila drvena četverokatna zgrada. Prema riječima arhitekata način gradnje svojih hramova Vikinzi su preuzeli od kršćana zemlje koju bi osvojili. Osim velikih pohoda Vikinzi su razvijali srednjovjekovnu trgovačku mrežu, spajući Istok i Zapad, Sjever i Jug. Vikinzi su gradili “božje domove” od 6. st.

Fotogalerija

Crkva Cicernavank (ili crkva sv. Grgura Prosvjetitelja) iz 4. - 6. st. u Gorskom Karabahu (Artsakhu). Spada u skupinu prastarih spomenika rane srednjovjekovne kršćanske arhitekture. U osnovi arhitektonske kompozicije je trobrodna bazilika „zapadnoga” tipa. Crkva je oblika izdužena pravokutnika koji je smješten po osi istok - zapad.

Crkva sv. Krševana u Zadru ima današnji oblik iz 12. st., a prvobitno je dovršena u drugoj polovici 10. st. Prema predaji na tom je mjestu postojala još starija crkvica sv. Antuna Opata ili Pustinjaka (koptskoga, egipatskoga) iz 5. st., koju su navodno sagradili pustinjaci iz Egipta. Da je pustinjaka iz Egipta bilo u Dalmaciji, o tom piše još sv. Jeronim, koji je preminuo 420. god, tj. prije 1.600 godina. Crkva predstavlja trobrodnu baziliku koja završava trima bogato urešenim polukružnim apsidama. Lađe su međusobno odijeljenje antičkim stupovima i pilastrima.

Bazilika sv.Petra u Pisi, 10.st.

Crkva svetoga Križa s kraja 4. st. u Aparanu. Godine 877. Crkva je bila obnovljena. Pojedini istraživači povezuju ovaj spomenik s ranokršćanskim bazilikama u Siriji. Aparanska bazilika je trobrodna, podijeljena je dvama redovima, po tri u svakom redu u planu piona. Na unutarnjim zidovima pilonima odgovaraju pilastre. U uzdužnom su smjeru piloni međusobno povezani lučnim svodovima. Tri su otvora na vratima, koji su nadsvođeni kamenim gredama i urešeni bareljefima. Prozorski su otvori uokvireni.

Izvorna armenska kuća u Vagrašapatu

Matoševa rodna kuća

Crkva sv. Križa u Križovljanu, 13. st.

Anijska armenska katedrala sv. Djevice Marije u Turskoj, 989. - 1001.

Crkva sv.Jurja od Raduna kraj Kaštel Staroga, 10. - 11. st.

Crkva sv. Kristofora, sjeverno od Rovinja, 11. st.

Crkva sv. Mihajila u Stonu, 9. - 10. st.

Pripremio: Artur Bagdasarov