Sputnik V

U prethodnom članku pisali smo da je riječ o zaštićenom imenu lijeka Sputnik V (rus. Спутник V), a ne o općoj imenici (apelativu) ili pohrvaćenici (A. Bagdasarov: Pravilno je Sputnik, a ne Sputnjik). Imamo ruske pohrvaćenice i ponašenice, npr. Dostojevski, Lenjin, Staljin, Sputnjik (satelit), votka itd. One su već ustaljene pa zato tako i dalje pišemo, ali Sputnik V (lijek) je zaštićeno novo ime koje je registrirano u Rusiji i mnogim drugim zemljama latinicom upravo kao Sputnik V., a ne Sputnjik V. Zaštićena imena pišemo polazeći od jezika izvornika i kako su međunarodno registrirana. U Babić-Moguševu pravopisu iz 2011. god. u rubrici Pisanje stranih riječi (Opći dio) možemo pročitati sljedeće: „Vlastite imenice iz stranih jezika pišu se kao u jeziku izvorniku, osim egzonima (pohrvaćenica)” (str.46.).

Ćirilička ruska imena zaista često transkribiraju, ali to se tiče već ustaljenih osobnih i zemljopisnih imena, a ne zaštićenih imena. Nije tu važno kako Rusi izgovaraju pa čovjek ne može svaki put znati kako izgovaraju Bjelorusi. Bugari, Makedonci, Rusini, Srbi, Ukrajinci ili oprostite Armenci koji se služe drugim pismom. Ako je vlastito strano ime zaštićeno, nije važno radi li se o ćirilici ili o latinici, treba tu samo poštivati jezik izvornika i ništa više. Treba li tada prilagođavati hrvatskomu sva druga strana zaštićena imena, primjerice: Lacoste, Gillette, Geeox i dr.? Moramo vjerojatno razlikovati pohrvaćenice od zaštićenih imena. Treba također uzeti u obzir da u hrvatskoj abecedi imamo sva slova zastićenoga imena Sputnik: s, p, u, t, n, i, k. U zastićenom imenu slovo n ne valja transliterirati u nj. U Istitutovu pravopisu kao i drugim hrvatskim pravopisima navedena su samo osobna i katkad zemljopisna, a ne zaštićena imena iz jezika koji se služe ćirilicom. Ako polazimo od Institutove tvrdje da osobna i druga imena iz jezika koji se služe ćirilicom zapisuju se prema uobičajenom izgovoru u hrvatskom, tada treba izgovarati i pisati Lavov, Kijev i dr., ali u Institutovu pravopisu imamo Lavov i Ljviv, Kijiv i Kijev.

Uzgred budi rečeno da u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla" u Zagrebu otvorena je izložba fotografija ruskoga pilota-kozmonauta (svemiroplovca) Sergeja Rjazanskoga pod naslovom Nevjerojatna zemlja. U najavi izložbe piše da "izložbu predstavljaju Rossotrudnichestvo i Veleposlanstvo Ruske Federacije u Hrvatskoj", ali nažalost nijedno općilo (medij) nije se potrudio da riječ Rossotrudnichestvo pojasni što zapravo ta kratica znači. Rossotrudničestvo (Ros (Ruska) + sotrudničestvo (suradnja)) je savezna agencija za poslove Zajednice neovisnih država, zemljaka (iseljenika) koji žive u inozemstvu i za međunarodnu humanitarnu suradnju.

Stvar je još u tom da hrvatski pravopisi pojašnjavaju prilagođavanje hrvatskomu na osnovi većinom vlastitih imenica (imena ljudi ili imena zemljopisnih pojmova), a ništa ili malo što pišu o porabi zaštićenih imena. Naravno da tu imamo i pitanje, kada se je pojavilo ime, riječ je o stranim vlastitim imenima, porabom ili načelnim pravopisnim pravilom odmah pri ulasku stranoga imena za kakav proizvod u hrvatski standardni jezik. Vjerojatno je nemoguće dati jasna i jednostavna pravila koja se mogu primijeniti na sve slučajeve, ali za porabu zaštićenih imena treba dodatno pojašnjenje u hrvatskom pravopisu. Zaštićena registrirana imena bez obzira na pismo, prema našemu sudu, pišu se kao u jeziku izvorniku latinicom i velikim slovom - Sputnik V.

Artur Bagdasarov