Armenska kraljica Zenobija u umjetnosti

Zenobija je, prema djelu “Anali” starorimskoga povjesničara Tacita (oko 55. - oko 129.), kći kralja Armenskoga Kraljevstva (190. pr. Kr. - 428.) Mihridatesa (Mitridata) Iberijskoga (35. - 42. i 47. - 51.) koja se je udala za svojega bratića Radamista iz dinastije Farnavazida. Vladala je Armenijom zajedno s mužem od 51. - 53. i od 54. - 55. god. Nakon drugoga svrgnuća Radamist se je sa ženom dao u bijeg. Za vrijeme bijega od kralja Trdata, novoga vladara Armenije, trudna Zenobija zamolila je Radamista da ju ubije zbog sramotnoga života u zarobljeništvu. Muž joj je zadao udarac mačem i bacio ju u vode rijeke Aras. Međutim, rana nije bila smrtonosna, a iz vode su ju izvukli pastiri. Živjela je u Trdata koji ju je poštovao i cijenio. Zenobijin muž Radamist se je u Kavkasku Iberiju vratio 58. god. gdje je bio pogubljen zbog izdaje.

Zastava Armenskoga Kraljevstva, dinastije Artašesida

Zahvaljujući Tacitu, tragičan siže o Radamistu i Zenobiji postao je nadahnuće za mnoge europske slikare i glazbenike.

Slike

Francesco Nenci, Kraljica Zenobija pronađena od pastira na rijeci Aras, 1809.

Luigi Sabatelli, Radamist ubija Zenobiju, 1803.

Paul-Jacques-Aimé Baudry, Pronađena Zenobija na obali Arasa, 1848.

William-Adolphe Bouguereau, Zenobija pronađena od pastira na obali Arasa, 1850.

Pripremio: Artur Bagdasarov

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.