Rezolucija Europskog parlamenta o Europskoj savjesti i totalitarizmu
Treba visoko cijeniti konstataciju sa naslovne stranice najnovijeg broja Hrvatskog lista (broj 288) „Svaku večer dobra večer" , po kojoj je gospođa Vesna Pusić rekorderka po broju nastupa u programu HTV-a u posljednjem jednogodišnjem razdoblju. Ona doista doživljava i dobru večer i dobar dan, jer joj je omogućeno kao predstavnici Hrvatskog sabora u mnogim međunarodnim institucijama skrivati istinu upravo pred Hrvatskim saborom.
Naime, dana 2. travnja 2010. g. se navršava prva godišnjica kako je Europski parlament u Bruxelesu donio Rezoluciju o Europskoj savjesti i totalitarizmu, određujući 23. kolovoza kao Dan za komemoraciju svim žrtvama tih režima. Taj dan se u tekstovima vezanim za Rezoluciju nazivlje engl. „ A combined day of commemoration for the victims of nazism and communism" ili u prijevodu „Mješoviti dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma".
U završnom se dijelu Rezolucije pozivaju parlamenti i vlade svih država, kandidata za EU kao i zemlje povezane sa Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije. Kako Hrvatska pripada državama kandidatima za EU i član je Vijeća Europe, ispunjava oba uvjeta za prihvaćanje i provođenje Rezolucije o Europskoj savjesti.
Tijekom protekle godine dana, Hrvatski sabor i Vlada su trebali ovaj važni dokument razmatrati i po njemu postupiti, kao što su i sredstva javnog informiranja trebala o tome javnost obavještavati. Međutim, Hrvatski sabor, Vlada i mediji nisu tu svoju obvezu ispunili, iako je prijevod teksta Rezolucije na hrvatski ubrzo bio na raspolaganju.
Navode se dva članka iz tog prijevoda:
„...Europski parlament ...
Čl.6. Žali što je 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi, pristup dokumentima koji su od osobne važnosti ili potrebni za znanstvena istraživanja, još uvijek bezrazložno ograničen u nekim državama članicama; poziva za pravi napor u svim zemljama članicama prema otvaranju arhiva, uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije, iako treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da se taj proces ne bi zlorabio za političke svrhe;...
Čl.16. Uvjeren je, da je krajnji cilj otkrivanja i ocjenjivanja zločina počinjenih od strane komunističkih totalitarnih režima, pomirenje, koje se može postići prihvaćanjem odgovornosti, moleći za praštanje i njegovanje moralne obnove;..."
Valjda nije sadržaj navedenih članaka razlog da su predstavnici Hrvatske u Europskoj uniji propustili o svemu obavijestiti našu javnost. Svi koji su zaduženi za približavanje Hrvatske europskim stečevinama, dužni su objasniti zbog čega ne postupaju prema Rezoluciji i ne utvrđuju žrtve totalitarizama na našem području, što zahtjeva Europa.
Dr. sc. Inga Lisac