Srednja škola KorčulaNa svojoj četvrtoj sjednici, održanoj u konferencijskoj dvorani Sveti Antun, Školski odbor Srednje škole Korčula raspravljao je o inicijativi Matice hrvatske Korčula i Gradskog muzeja Korčula da se Srednja škola Korčula, iz Korčule, preimenuje u Srednju školu Petra Šegedina, Korčula. Prigoda je 100. obljetnica rođenja ovog velikana hrvatske pisane riječi, a potreba je svakako da se književnik i javni djelatnik, koji je cijeli svoj život posvetio Istini, počasti imenom naše srednje škole.(L.Botica)

Add a comment Add a comment        
 

 

HebrangU Hrvatskom listu br. 255 u članku g. Gojka Borića o predsjedničkim kandidatima favorizira se g. Andrija Hebrang. Glede toga iznio bih i svoje mišljenje. Sljedeće činjenice upućuju na nešto sasvim drugo. Dr. Andrija Hebrang, HDZ-ov kandidat ili bolje rečeno, Sanaderov kandidat, neraskidivo je vezan za politiku svoga šefa koja je iznjedrila nekoliko neoprostivih stvari:1. Akcijski plan: locirati, identificirati, transferirati, 2. Odustajanje od gospodarskog morskog pojasa i, još gore, predaju već proglašenog Zerpa, 3. Solidarnost s titoistima da se u slavu najvećeg zločinca nad Hrvatima sačuva ime najljepšeg trga u Zagrebu Trga maršala Tita, bojkotiranjem prosvjeda za promjenu imena na trgu.Gospodin Andrija Hebrang, Sanaderov bliski suradnik, ne može biti od svega toga aboliran jer ni u jednoj fazi svoje usponske karijere u HDZ-u nije se zbog toga sukobio sa svojim šefom i ugrozio svoj položaj kako bi dokazao da je on nešto drugo. Sada se u svojoj predsjedničkoj kampanji glasno deklarira kao antifašist i time šalje mesićevsku poruku svijetu da je Hrvatska i danas leglo fašista, a to je velika podlost spram hrvatskog naroda.(D.Duvnjak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Mile BogovićDonosimo dio propovijedi gospićko-senjskog biskupa i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća mons. Mile Bogovića sa svete mise povodom obilježavanja Dan zahvalnosti u Gospiću 5. kolovoza 2009. "Papa Benedikt XVI. proglasio je ovu godini Svećeničkom godinom. Kao uzor svećenika Papa nam svima, svećenicima i drugim vjernicima, stavlja lik sv. Ivana Vijaneja. Vijanej je umro 4. kolovoza1859. Lakše ćemo zapamtiti ako rečemo da je umro na dan kada je počela „Oluja“, a u godini kada je umro Josip Jelačić.Umro je mirno i spokojno, sa sviješću da je učinio što je mogao, zadovoljan što je osjećao da je Bog uvijek bio s njime. Osjetio se pobjednikom jer je vjerno služio dobrom i pravednom gospodaru. Umro je, dakle, iste godine u kojoj je umro i ban Josip Jelačić. Htio bih i o tome danu nešto reći.(M.Bogović)

Add a comment Add a comment        
 

 

daksa2. travnja 2009, je Europski parlament u Bruxelesu donio Rezoluciju o Europskoj savjesti u vezi s europskim totalitarnim režimima u prošlom stoljeću, određujući 23. kolovoza kao dan za komemoraciju svim žrtavama tih režima. Taj dan se u tekstovima, vezanim za Rezoluciju nazivlje engl. „A coimbined day of commemoration for the victims of nazism and communism“ ili u prijevodu „Mješoviti dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma“. Datum je odabran na spomen Protokola o nenapadanju između Sovjetskog saveza i Nacističke Njemačke, koji su potpisali Molotov i Ribbentrop 23. kolovoza 1939. Međutim, brzo nakon toga je uslijedila agresija zemalja potpisnica na Poljsku i njena podjela, što je označilo besmislenost donesenog protokola.(dr.sc.I.Lisac)

Add a comment Add a comment        
 

 

Pelješki mostJutarnji list 22. lipnja piše: "Tvrdoglavost kojom Vlada brani Pelješki most, govori da se radi o moralnoj i financijskoj korupciji"! Petar Šegedin, po kojemu bi se most mogao nazvati, veliki hrvatski književnik i borac za povijesnu istinu i interese hrvatskoga naroda u svom djelu Svi smo odgovorni govori o "presijecanju Hrvatske". Što se zapravo dogodilo? Požarevačkim mirom 1718. Dubrovačka republika uspjela je odijeliti svoj teritorij od mletačke Dalmacije i Albanije, dvostrukim izlaskom turske na more: kod Kleka i kod Sutorine. Ti izlasci ostaju Turskoj i za vrijeme austrijske vlasti nad Dalmacijom, što se produžuje i onda kada Austrija anektira Bosnu i Hercegovinu 1908. Tek 1918. nestaju ta dva izlaza na more, jer je Dalmacija bila likvidirana kao političko-administrativna jedinica u sastavu Hrvatske. Međutim SFRJ uspostavlja Bosnu i Hercegovinu u njenim povijesnim granicama ali samo s jednim izlazom na more, onim kod Kleka (Neum, Klek), dok je izlaz Sutorine prepušten Crnoj Gori, bez ikakvog obrazloženja, iako bi izlaz kod Sutorine, na granici Hrvatske i Crne Gore, jednostavnije, sadržajnije i bez ikakvog dijeljenja bilo koje republike postigla isti cilj – pristup Bosni i Hercegovini do mora.(M.Vuković)

Add a comment Add a comment        
 

 
ZERP - IGPIz građanske perspektive je ohrabrujuće čitati tekst [Izgledi za ispravak hrvatske vanjske politike] koji sadrži optimistički pristup rješavanja sadašnjih problema u Hrvatskoj kao i uvjete uz koje je to ostvarivo. Uvjeti su realni i uvjerljivi i ukazuju na prioritete npr. potreba međunarodnog programskog djelovanja, počam od drugačije struktuirane i orjentirane diplomacije. Ovaj tekst a i dosadašnji javni nastupi uvaženih stručnjaka međunarodnog i pomorskog prava, ekonomskih i drugih znanosti kao i ovdje objavljeni komentari ističu i podupiru stav da se Republika Hrvatska treba pridržavati Međunarodne konvencije o pravu mora, koja uključuje pojam Isključivog gospodarskog pojasa (IGP), jer se time utvrđuje stjecanje suverenih prava na moru obalnoj državi i to se rješava multirateralno uz međunarodno prihvaćene norme. Svjesno ću neke od misli dijelom ponoviti s namjerom kako bi se pamtile i širile.(Luche)
Add a comment Add a comment        
 

 
Ivo Josipović...Završili su izbori u SDP-u. Njihov kandidat za predsjednika RH je – kao što je Pešorda (Hrvatski list) predvidio - prof. dr. sc. Ivo Josipović. Zapravo ti izbori su bili itekako značajni za samog Milanovića jer su ti izbori zapravo dali sliku samog SDP-a. Sada zna: ima preko 61% onih kojima je draga pjesma “Od Vardara pa do Triglava”, i skoro 39% hrvatskih ljevičara. Prva izjava Josipovića je zanimljiva – pozvao je da mu se pridruže svi kojima je do demokracije, slobode i pravde. Tako je Milanović dobio kandidata s kojim se i dalje može boriti za slobodu koju su im oduzeli Tuđmanov HDZ i hrvatski branitelji. Pešordinom komentaru dodao bih još to da je Josipović mnogo pogodniji za svjetske moćnike, jer oni očekuju ono što je najavio Josipović – kontinuitet Mesićeve politike...(Akademik J.Pečarić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Jovan MirićJovan Mirić, hrvatski politolog, na predstavljanju knjige Živka Juzbašića Srpsko pitanje i hrvatska politika – svjedočanstva i dokumenti 1990. – 2000., kako prenosi HINA, kaže: "Srbi u povijesti nisu prihvatili samo dvije hrvatske države – Pavelićevu i Tuđmanovu državu jer su obje bile protusrpske"! Prema Mirićevim riječima te su dvije države činile sve protiv Srba i srpskog naroda, a Franjo Tuđman je "oduvijek bio opsjednut samostalnom hrvatskom državom, po mogućnosti etnički čistom"! Za vjerovati je da su istinski prenijete riječi Mirića, profesora na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koji je, kako se navodi u njegovim biografijama predavao Uvod u političku znanost i bio dekan tog fakulteta (1987. – 1989.)(M.Vuković)
Add a comment Add a comment        
 

 
šutnja...Osnovni razlog zbog kojega se ekspanzionistička politika Srbije na dulji rok pokazala za hrvatski narod mnogo pogubnija i nesretnija od ekspanzionističke politike prema Hrvatskoj vođene od drugih susjednih naroda i država, leži u činjenici bliskosti hrvatskog i srpskog jezika. Ova činjenica, zlorabljena od strane srpske političke i kulturne elite, poslužila je za propagandno nametanje jezične, kulturne i duhovne politike zajedništva srpskog i hrvatskog naroda (naravno pod srpskom "kapom"), koju je velikosrpska opcija na svim poljima Hrvatima počela nametati u drugoj polovici 19. stoljeća. To je bio i osnovni razlog zbog kojega su kao predvodnici hrvatske politike u prvoj polovici 20. stoljeća, isplivale zavedene, povijesno i nacionalno nedovoljno svjesne osobe, koje će biti odgovorne za najveću političku tragediju hrvatskoga naroda, koja je nastupila 1. prosinca 1918. godine. Toga, za hrvatski narod možda najtužnijega dana u njegovoj povijesti, Hrvatska je istrgnuta iz svojega prirodnog srednjoeuropskog geopolitičkog konteksta i priključena balkansko-velikosrpskom povijesnom geopolitičkom kontekstu. Posljedice su na svim područjima za hrvatski narod bile katastrofalne. Započela je svojevrsna «balkanizacija» Hrvatske koja ipak, zbog unutarnje snage i samosvijesti hrvatskog naroda, nije mogla «pobijediti» u onolikoj mjeri u kojoj su to provoditelji velikosrpske politike priželjkivali..(T.Stockinger)
Add a comment Add a comment        
Ned, 16-02-2025, 05:33:38

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.