ZrinU nedjelju 6. rujna 2009. u 11,00 sati u Zrinu će se održati misno slavlje na temeljima srušene i spaljene župne crkve Našašća Svetog Križa, koje će predvoditi pomoćni biskup zagrebački Mons. Vlado Košić. Ministarstvo kulture RH odobrilo je novac za istraživanje i uređenje utvrde Zrin, ali se to troši tko zna kako. Naime, Zrin pripada općini Dvor, a tamo je SDSS-a na vlasti. Na početku obnove u gradu je postavljen jarbol na kojem se vijorio hrvatski barjak. Prošle godine nađen je demontirani jarbol odbačen pod kamenje. Hrvatski barjak je potrgan i bačen u ugao pri ulazu u stari grad. U gradu su kosili travu flaksericom i time proizvodili buku za posjetitelje a geodeti su nešto mjerili kako bi vjerojatno impresionirali. Geodeti i kosci su valjda bili oni koji su trebali pokazati da se u Zrinu na obnovi intenzivno radi, pa čak i nedjeljom i kad Hrvati slave komemorativnu misu za duše mučenika! Ruglo od potrganog hrvatskog barjaka je vjerojatno trebalo posluzžti sramotnom ugođaju posjetitelja. Svakako predvidite vrijeme za detaljan obilazak crkve Sv. Marije Magdalene i samog grada. Detalji u gradu mogu biti 'zanimljivi', kao i detalji u crkvi i oko crkve Sv. Marije Magdalene. Oko crkve je bilo groblje od davnina, a danas nema ni tragova.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

povijestSjećam se još famoznog "friza" na početku poglavlja povijesne čitanke u V. razredu osnovne škole kada se učenicima na taj način pokuša(va)la dočarati povijest i "nizanje događaja" koji i samim p(r)oučavanjem (p)ostaju povijest. Jedan sveučilišni profesor je čak napisao znanstveni rad da bi djeca trebala početi učiti povijest tek u VI. razredu o. š., a danas već u vrtiću uče - engleski jezik! To je donekle dobro u globalizacijskom svijetu, ali programi su zavidno i općenito prezahtjevni. Tako će djeca kad odrastu shvatiti na više jezika da jezik povijesti ipak nije linearno nizanje povijesti, već na različitim razinama ponavljanje inačica pokušaja manjine da zataška činjenice. Velike nepravde "vladari svijeta" nameću ostatku fizičkog svijeta, ali problem će uvelike poljuljati svijet kada u većoj mjeri bezuspješno zažele ovladati posmrćem ili znatno dužim životom na ovom svijetu. Jer novci su da se "ije, pije i trumpa", a to ne čine mrtvaci. Svijet (ili preciznije: ljudi u njemu) teže ili žive u demokraciji, a najsočnije plodove te "vladavine naroda" ubiru oni koji ju razložno najviše zagovaraju. Prečesto se zaboravlja na ljude koji uopće ne vide plodove bilo kojeg ljudskog procesa (nürnberškog, bolonjskog i dr.). Povezivanje svijeta i različita udruživanja (država) slični su lažni procesi svijeta kojeg poznajemo. Ili pak ne poznajemo u većoj mjeri.(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

ZERPIz Francuske nam dolazi zanimljiva vijest iz usta francuskog ministra okoliša Jean Louisa Borlooa, koji je u ponedjeljak izjavio kako će Francuska na Sredozemlju proglasiti isključivi gospodarski pojas. Ovaj pojas u dužini 70 milja, koji odgovara dosadašnjem ekološkom zaštitnom pojasu, a koji prema riječima ministra nije obuhvaćao i borbu protiv onečišćenja, sada će se odnositi i na sve izvore u moru, kako ribolovne tako i mineralne. Francuska se na taj korak odlučila budući su ribolovni izlovi brodova iz „cijelog svijeta“ opustošili taj dio mora i postali naprosto nepodnošljivi. Stručnjaci međunarodnog pomorskog prava znaju kako je načelo pojasa razrađeno u konvenciji UN-a o pravima mora, ili konvenciji Montego Bay (Jamaica) iz 1982., koja omogućuje obalnim državama da svoju zonu, od 12 milja teritorijalnog mora, prošire do najviše 200 milja.(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanUvijek mi je smetalo kada bi se za predsjednika Tuđmana koristila sintagma „prvi hrvatski predsjednik“. Znao bih upitati: Zašto prvi, kad drugog nismo ni imali. Istina, Mesić je predsjednik RH, ali zar za njega uopće možemo reći da je „hrvatski predsjednik“?. Mesićevo reagiranje na članak Ivana Miklenića «Kakvog predsjednika trebamo?» („Glas Koncila“, 13. 8. 2009.) je iznova pokazao koliko sam u pravu. Zapravo, čitajući sjajan Miklenićev tekst očito je kako on želi da za slijedećeg predsjednika opet dobijemo „hrvatskog predsjednika“, pa zato i kaže kako „budući hrvatski predsjednik treba biti osoba koja voli ljude, osobito hrvatski narod i hrvatsku državu“. Jasno je da za kandidate koji dolaze iz tzv. lijeve opcije (Josipović, Pusić, Kajin, Latin) ne možemo reći da baš vole i hrvatski narod i hrvatsku državu, kao ni za sadašnjeg predsjednika koji je dva svoja mandata i svu moć koju ima predsjednička pozicija iskoristio da opravda svoje izdajničko ponašanje na Sudu u Haagu. Zar netko tko voli svoj narod i svoju državu može lažno svjedočiti na stranom sudu i protiv svog naroda i protiv svoje države?(J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Mile BogovićDonosimo dio propovijedi gospićko-senjskog biskupa i člana Hrvatskoga kulturnog vijeća mons. Mile Bogovića sa svete mise povodom obilježavanja Dan zahvalnosti u Gospiću 5. kolovoza 2009. "Papa Benedikt XVI. proglasio je ovu godini Svećeničkom godinom. Kao uzor svećenika Papa nam svima, svećenicima i drugim vjernicima, stavlja lik sv. Ivana Vijaneja. Vijanej je umro 4. kolovoza1859. Lakše ćemo zapamtiti ako rečemo da je umro na dan kada je počela „Oluja“, a u godini kada je umro Josip Jelačić.Umro je mirno i spokojno, sa sviješću da je učinio što je mogao, zadovoljan što je osjećao da je Bog uvijek bio s njime. Osjetio se pobjednikom jer je vjerno služio dobrom i pravednom gospodaru. Umro je, dakle, iste godine u kojoj je umro i ban Josip Jelačić. Htio bih i o tome danu nešto reći.(M.Bogović)

Add a comment        
 

 

križGodine 312 pred samu bitku kod Mulvijeva mosta, rimskom Caru Konstantinu, prema legendi, ukazao se križ s natpisom - In hoc signo vinces! (U ovom znaku pobjeđuješ). Car je odmah naredio da svi vojnici na svoje štitove stave znak križa. U tom znaku je hametice porazio vojsku uzurpatora Maxencia. To je bio uvod u Milanski edikt kojim je po prvi put kršćanstvo izjednačeno sa drugim religijama u Rimskom Carstvu, ili jasnije kazano – kršćanstvo dobilo slobodu javnog djelovanja. U svakom slučaju riječ je o jednom od prijelomnih trenutaka u povijesti kršćanstva. Od tog momenta križ je pobjedonosno postao javni znak i simbol koji predstavlja misterij Krista.Križ nikako nije ideološki znak ili simbol, on je mnogo, mnogo više – križ je simbol misterija žrtvovanja za ljubav čovjeka, misterij Krista. Političke simbole na javna mjesta postavljaju političke pristaše, a skidaju ih politički protivnici. Sa križem je situacija posve drugačija. Križ postavlja Ljubav, a skida ga Mržnja – želi ga Dobro, a ruši ga Zlo. A Ljubav i Mržnja, te Dobro i Zlo su generalne i vječne kategorije i nemaju ništa zajedničko s nekim političkim pokretom ili ideološkom usmjerenošću. Kao što su dan i noć vječni i nemaju nikakve veze sa politikom.(M.Prpa)

Add a comment        
 

 

InaBilo je to prije godinu dana: Američki vozači prvi put plaćaju benzin u prosjeku više od četiri dolara po galonu (3.8 litara), objavio je u nedjelju američki autoklub AA. Nacionalna prosječna cijena benzina 'regular' tijekom noći narasla je s 3,988 na 4,005 dolara za galon odnosno 4,8 kuna za litru» ('Lider', dat.: 8. kolovoz 2008.g.; dakle, bilo je to u ono vrijeme kad je cijena barela nafte u New Yorku iznosila 140 dolara a danas je oko 65 dolara po barelu!).Dana desetog lipnja ove godine partneri INA(ca. 44 % vlasništva tvrtke) i MOL (ca. 48 % vlasništva) izabrali su novi nadzorni odbor, a evo kako:Glavna skupština INA-e, na kojoj je bilo 92,1 posto ukupnog broja glasova, prihvatila je razrješenje Ivana Šukera, Damira Polančeca, Tomislava Ivića i Đure Dečaka s dužnosti članova Nadzornog odbora INA-e, a MOL je s funkcije članova Nadzornog odbora opozvao svoja dva člana.Ne bi želio poštene ljude povrijediti ali pretpostavljam da poznati nogometni trener Tomislav Ivić trenira malonogometnu momčad hrvatsko-ugarske kompanije MOL/INA a predsjednik Lovačkog saveza (pričuvni general) Đuro Dečak valjda za članove Uprave i Nadzornog odbora organizira zajednički hrvatsko-ugarski lov na visoku divljač!?(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

tvRadio i televizija su sigurno među najvažnija dva tehnička dostignuća koja su obilježila XX. st, prvenstveno zbog ogromnog utjecaja na cijelo čovječanstvo i njegovo pretvaranje u globalno selo. Primjena najsuvremenijih tehničkih dostignuća i trendova, ubrzo ili gotovo istovremeno kada ih je primijenio i „razvijeni svijet“, u Hrvatskoj je do današnjih dana konstanta, što samo po sebi svjedoči o sposobnosti, obrazovanju i radišnosti njenih stanovnika. Danas, 25.kolovoza, pomalo zaboravljeno, prolazi i jedna, za mnoge iznenađujuća obljetnica - 70 godina od emitiranja prve TV slike 1939. godine, u zoru novog svjetskog sukoba. Na tadašnjem sajamskom prostoru u Savskoj ulici tehničari firme Philips, postavili su glomaznu opremu dovezenu u kamionima posebne namjene. Zagrebački su uglednici imali prilike tih desetak dana nekoliko puta po desetak minuta promatrati čudo prijenosa slike na mali ekran. Zapisi govore, kako su prve TV nastupe ostvarili i zagrebački umjetnici Ruža Cvjetičanin, Vera Grozaj, Anka Kernić, Zvonko Tkalec, Tomislav Neralić…(D.Tučkar)

Add a comment        
 

 

daksa2. travnja 2009, je Europski parlament u Bruxelesu donio Rezoluciju o Europskoj savjesti u vezi s europskim totalitarnim režimima u prošlom stoljeću, određujući 23. kolovoza kao dan za komemoraciju svim žrtavama tih režima. Taj dan se u tekstovima, vezanim za Rezoluciju nazivlje engl. „A coimbined day of commemoration for the victims of nazism and communism“ ili u prijevodu „Mješoviti dan komemoracije za žrtve nacizma i komunizma“. Datum je odabran na spomen Protokola o nenapadanju između Sovjetskog saveza i Nacističke Njemačke, koji su potpisali Molotov i Ribbentrop 23. kolovoza 1939. Međutim, brzo nakon toga je uslijedila agresija zemalja potpisnica na Poljsku i njena podjela, što je označilo besmislenost donesenog protokola.(dr.sc.I.Lisac)

Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Pon, 10-05-2021, 10:48:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.