euPolitičari se ne zamaraju da stanovništvu objasne koliko će Hrvatska od članstva u EU dobiti, a koliko će morati dati. Važno je da su udobrovoljili Slovence Poklonili im ribu za odgodu ulaska u EU http://www.croatia.ch O tome ne govore niti riječi, a objektivne pokazatelje taje kao zmija noge. Niti riječi o tome kolika je bilanca prihoda i rashoda jednogodišnjeg članstva Hrvatske u EU, ako jednom uđe, a to je lijepo iskazano na samo jednoj stranici u publikaciji Instituta za javne financije (u tabeli). Kod nas se govori samo o tome kako će Hrvatska dobiti velika sredstva iz fondova EU i da će poteći med i mlijeko, a ne govore o rashodima. Razlika prihoda i rashoda prema spomenutoj analizi (tabela) vrsnih autora (iz MMF i HNB) je 2,64 milijarde kuna/god i to pod pretpostavkom da će se ono što će Hrvatska kroz fondove EU dobiti - 100% djelotvorno iskoristiti. Dakle, godišnji trošak članstva Hrvatske u EU bit će najmanje 2,64 milijardi kuna.

Add a comment        
 

 

piluleHrvati su ovih dana popili (slijedeću) gorku pilulu, ovaj put proizvedenu u “Krki”, čiji su sastojci pristigli iz nekih tvornica zapadno od njezine granice. Kažu mora biti, jer pacjent koji je ostao bez gaća ne može tek tako u Klub, koji svuda po svijetu piše recepte i djeli svoje “lijekove”. A gaće su Hrvati prodali, poskidali sami ili pristaju da im se skidaju. Oni koji su u Saboru glasovali “za” tretman, s svim mogućim nusefektima, s vremenom će tvrditi da je to “uobičajna” pojava kod svih lijekova i da se ista morala uzeti, jer bi u suprotnom značilo čekanje na (isprobane) nove injekcije koje (samo privremeno) ojačavaju zdravlje. A Hrvatska zato nema vremena, jer gdje je god dirneš - boli.

Add a comment        
 

 

condura croaticaReprezentativni hidroarheološki nalazi s podmorskih arheoloških lokaliteta mogu biti izloženi u pomorskim ili drugim muzejima, a prečesto se događa da se određeni (ponekad i veći) dio materijala nalazi u pohrani tih muzeja ili (zbog skučenosti prostora i sl.) na mogućoj "dugoročnoj" konzervaciji i restauraciji u specijaliziranim centrima za podmorska istraživanja, kao što je odnedavno onaj u Zadru. Najbolji (neki još tijekom 1970-ih restaurirani) primjerci uvijek zavrijeđuju mjesto u stalnim postavima muzeja, a ostatak predmeta prečesto je osuđen na pohranu (deponiranje) zbog poznate činjenice veličine muzeja i smisla muzejske izložbe da ne bude prezasićena. Učestale selidbe oštećuju predmete, pa oni tijekom vremena u neku ruku gube na vrijednosti ili je pak onda potrebna veća "cijena" da bi se takvi očuvali. Nadalje spomenimo da u različitim muzejima imamo različite predmete koji se ne drže strogo "teritorijalnog" principa ili se pak (do)tiču određenog područja ili neke države, već npr. neke strane države imaju dosta (potencijalno) muzejskih predmeta koji su očito podrijetlom iz RH, a baštini ih zapravo strana država (ili inozemni pojedinci).(Đ.Bašić)

Add a comment        
 

 

Andrija HebrangČini se da nekim šire poznatim publicistima, novinarima i političkim analitičarima trenutna hrvatska politička situacija sasvim godi i odgovara. Zaljubljenici u demokratsko društveno-političko uređenje, poput najtvrđih dogmatika, ne odstupaju od svoje slijepe ljubavi - pa ni pod cijenu nastavka tragikomične političke sapunice u Republici Hrvatskoj. Toliko su, čini se, odani takvom uređenju - da si vrlo olako uzimaju za pravo svoje političke protivnike proskribirati kao protivnike demokracije. Kao da se mi protivimo demokratskom uređenju!? Ne protivimo se, dapače, pobornici smo i privrženici tog sustava, ali ne i zadovoljnici manipuliranjem tog sustava. A kako se zove to uređenje? Narodski rečeno: "Sjaši Murta da uzjaši Kurta." Ako im se ne sviđa vaš politički odabir, budite sigurni da će vas, poput najljućih komunističkih dogmatika, optužiti ne samo za ekstremizam, već vas svrstati u neprijatelje same demokracije. Svoje će već propale političke favorite kovati u zvijezde i pretvarati ih u neopjevane junake. A godine i godine propusta, laži, okretanje leđa i demagogije - podmesti će pod tepih.(F.Budimlić)

Add a comment        
 

 

Mile PešordaDonosimo otvoreno pismo koje je književnik i član Hrvatskoga kulturnog vijeća Mile Pešorda uputio predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor vezano uz potpisivanje i ratifikaciju prijedloga arbitražnog sporazuma sa Slovenijom."Hrvatski sam državljanin, zauzet u demokratskoj i mirotvornoj izgradnji duhovno i gospodarski povezane Europe kao zajednice suverenih nacija i njihovih jezika i kultura, u kojoj bi se i hrvatski narod sa svojim jezikom i kulturom mogao još slobodnije i potpunije razvijati i samostojno sudjelovati u izgradnji boljega i pravednijega svijeta. Dakle, kao uvjereni europejac hrvatskoga materinskoga jezika i deržanstva, izražavam osobno protivljenje tzv. Arbitražnom sporazumu (sadržaju mu, tajnovitome načinu njegova pripremanja kao i najavi žurnoga prihvaćanja istog, bez javne rasprave ili referenduma, u državnom Hrvatskom saboru) kao nelegitimnom, duboko protueuropskom činu, koji je protivan i duhu (a, držim, i slovu) Ustava RH a također i međunarodnim konvencijama koje pravno uređuju odnose među državama i narodima."

Add a comment        
 

 

hnbŠto ovih dana imaju zajedničko Hrvatska i jedna od najvećih kataloških robnih kuća u Europi, njemački Quelle? Puno toga. Kao prvo to je rasprodaja. Dok jedni, zbog nesposobnog managementa nude u beznađe preko 18 milijuna proizvoda i pripremaju likvidaciju tvrtke, drugi se upuštaju u kojekakve političke arbitražne sudove stavljajući u bubanj državnu imovinu. A i suprotna strana i njezini sponzori dobro su shvatili da je sada najbolji trenutak za ovakve poteze. Rasprodaja Hrvatske započela je prije nešto više od jednog desetljeća. Komadić po komadić od banaka, vrijednih poduzeća pa do ekskluzivnih nekretnina, dospio je u ruke kojekakvih likova, poduzetnika ili mutivoda. Vrata su svima bila širom otvorena, tko je god imao novca nije propuštao priliku. Posluga je naravno domaća. Oni vam predlože dvije stvari: ili suučešće u “projektu” ili vam prezentiraju broj puničinog računa na Kajmanskom otočju, a onima kojim se to čini daleko, za par sati je sve sređeno u Grazu ili Klagenfurtu. Ta tzv. hrvatska “elita” prerasla je pravi servisni centar za drpanje zemlje zajedno s raznoraznim svjetskim probivjetrima koje miris nije prevario.

Add a comment        
 

 

Huda jamaHrvatska očito nije zrela za pristup EU, a evo i zašto: Hrvatska je jedina od takozvanih tranzicijskih zemalja, kao i od zemalja bivšeg 'istočnog bloka', koja nije provela lustraciju niti je osudila živuće pripadnike tog zločinačkog, komunističkog režima bez obzira na to što zla komunizma neki, 'visoki' hrvatski političari nastoje umotati u celofan antifašizma-čistog poput suze. U Hrvatskoj se i danas kod sjećanja na godišnjice takozvanog oslobođenja (zlo) namjerno ističe troroga partizanska kapa ('tri roga, borimo se protiv boga') i komunistički simbol: crvena zvijezda petokraka. Takav je slučaj bio i u Sinju upravo pred dan sjećanja na sve mrtve, Dan svih svetih, kad je naš nadobudni Predsjednik održao svoj antifašistički pledoaje za govornicom urešenom upravo takvim komunističkim simbolima. U Hrvatskoj se za Dan svih svetih nitko od 'visoke politike' nije prisjetio jednog mjesta u Sloveniji na kojem je izvršen masakr nad ljudima koji su položili oružje, ali, i nad civilima što je u najmanju ruku uvreda kako mrtvima tako i njihovoj rodbini, ali i 'potvrda' demokratske zrelosti onih koji vode ovu zemlju.(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

HKZ_logo_mKao što se moglo saznati iz novina, Savezni ured za policiju je hrvatskom pjevaču Marku Perkoviću Thompsonu zabranio ulazak u Švicarsku slijedeće tri godine. Ta odluka, a naročito njezino obrazloženje, izazvala je veliko nezadovoljstvo u hrvatskoj dijaspori. I mi, Hrvatska Kulturna Zajednica, osnovana 1971, smo šokirani i ogorčeni. Svaka suverena država ima pravo zabraniti ulazak u zemlju svakom koji nije dobro došao. Međutim, u jednoj pravnoj državi ne bi se smjela donijeti odluka, kojom se, suprotno svim pravnim normama, samovoljno i selektivno ograničiva sloboda kretanja osobama jedne narodne skupine i, u ovom slučaju, sloboda bavljenja svojim pozivom. Zabrana ulaska u Švicarsku je utoliko posebno dalekosežna, jer je raspisana u svim zemljama šengenskog sporazuma. Obrazloženje zabrane je takvo, da opravdava sumnju kako je odluka donesena pod pritiskom određenih političkih krugova koji su povjerovali propagandi neke srpske ekstremne nacionalističke grupe.(HKZ Švicarska)

Add a comment        
 

 

DubrovnikStari Dubrovčani desetljećima su (s prekidima) imali problema s uskocima jer se ponekad dubrovačka politika neutralnosti u širim okvirima nije smatrana takvom u vremenima kada suparnik ili neprijatelj (nakratko ili podulje) može postati pomagač ili saveznik u ovisnosti (ne)prigoda koje nalažu rastući državni interesi, te uopće diplomatski profilirani i (pred)vidljivi boljitak države (u pravilima svijeta fasadnih okvira). Jedan odred mletačke mornarice imao je u svojoj posadi uskoke, te su došli u Slano blizu Dubrovnika nakon što su uskoci izgubili Klis 1537. Na dubrovačku obalu uskoci su se iskrcali tijekom noći, produžili su za Hercegovinu i opljačkali neka sela, ali su opljačkani stanovnici uzvratili (i povratili imovinu) na dubrovačkom teritoriju. Uskoci su onda opljačkali jedno dubrovačko selo u blizini i ubili plemića (kanonika dubrovačke katedrale). Mletački brodovi pokupili su ih u blizini Slanog. Turska karavana trebala je napustiti Dubrovnik po noći 7. studenog 1537., pa su se uskoci s mletačke galije usidrene između Dubrovnika i Lokruma noć prije kriomice iskrcali i tijekom dana ostali skriveni blizu gradskih vrata (nekadašnji hotel "Odak", sada "Excelsior").(Đ.Bašić)

Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Pon, 2-08-2021, 18:35:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.