novacČesto smo se dosada pitali: da li živimo prerastrošno? Ja osobno u svojoj kući znam koliko posjedujem i koliko mogu potrošiti, u čarapu uvijek ostavim po koju kunu, ako nešto iskrsne. Ali promatrajući oko sebe čudim se svemu. Od državne rastrošnosti pa i luksuza (bilo na državnoj, gradskoj ili općinskoj razini) već odavno me hvata strah. Tko to sve plaća? Od malih nogu kao obrtničko dijete naučila sam da svaka igračka, knjiga, cipela, ima svoju cijenu, da moji roditelji najprije moraju kupiti sirovinu, izraditi u radionici neki proizvod, prodati ga, platiti porez, struju … i onda što ostane – može se potrošiti. Ali obrtnika već odavno nema, pa izgleda da nema više niti svijesti o tome da netko nešto mora proizvesti i prodati. Svoj poduzetnički radni vijek prošao mi je u neprestanom traganju za poboljšanjem kvalitete, uspješnosti poslovanja. I na koncu što su obrtnici u Hrvatskoj doživjeli?(D.Vatovac)

Add a comment        
 

 

Kapetan DraganBilten 'Hrvatska i regija', 4. veljače 2009., obavijestio je zapadno-balkanski region slijedećom radosnom viješću:Predsjednik Stipe Mesić uvjeren je kako će Dragan Vasiljković odgovarati na optužbe Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku! On je kao zapovjednik postrojbe za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi (knindže), odnosno kao zapovjednik nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, mučio, zlostavljao-silovao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije. Dakle, Mesić je bio uvjeren u Institucije pravde, kako domaće tako i one iz zemalja Commonwealth-a pa stoga i nije krio svoj optimizam: «Vjerujem da će Dragan doći jer je on iscrpio sve dosadašnje mogućnosti. Ima još formalno dvije mogućnosti žalbe, ali nakon toga nadležni ministar donosi odluku i vjerujem da će biti izručen»; a za njegovo suđenje već je prikupljeno četrdesetak svjedoka-'premlaćenih očevidaca'!(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Tito i CastroPrilikom obilaska pogona pivovare 'BUP' u Kajinovu Buzetu, Mesić je potvrdio svoj državnički posjet nesvrstanoj Kubi; unatoč tome što je Hrvatska odnedavna 'blokovska zemlja', članica Kubi neprijateljskog NATO-a. Dakle, prilikom odlaska na redovnu sjednicu UN-a u New Yorku hrvatski 'globtrotter' ponovno će, usput, posjetiti i tu otočnu zemlju poznatu po šećernoj trsci, bijelom rumu 'Bacardi' i (Titovim!) cigarama marke 'Montecristo'! Odgovarajući na pitanje novinara kakve uopće koristi država Hrvatska ima od njegova posjeta toj rigidno - komunističkoj zemlji izoliranoj od demokratskog svijeta, Mesić je istaknuo da je «dovoljno pogledati sva ona vrata koja je on diljem svijeta otvorio» (prije bih rekao «poljubio»).Netremice je još dodao i to kako je kroz ta 'otvorena vrata' «hrvatsko gospodarstvo ušlo na tržišta mnogih zemalja»…valjda, od Tadžikistana preko egzotične Mongolije sve do 'olimpijske' Kine!? Uistinu, glede 'otvorenih vrata' ima on pravo, mogli bi ga slobodno nazvati portirom hrvatskog gospodarstva, jer on je otvaranjem vrata, poput voljenog mu druga Tita, pružio velike šanse hrvatskom izvozu, ali tek s bezbrojnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i prigodnim, banketima po trivijalnim gospodarskim forumima.(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

rhNakon što je Republika Hrvatska postala suverena i samostalna država (da li je to zaista tako?), 1991. godine, hrvatska dijaspora sljedećih pet godina tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.) nije dala samo ogroman novac domovini, ona je bila lider i savjetovala je svoju prvu toliko voljenu domovinu Hrvatsku, a bila je i kulturna i moralna potpora kada je najviše trebalo! Što se je dogodilo s Hrvatima u dijaspori nakon što je Republika Hrvatska postala suverena i samostalna država? Danas su Hrvati iz dijaspore razočarani, apatični, ravnodušni, podijeljeni, nepovjerljivi jedan prema drugome i zatvoreni u svoje čahure. Mnogi Hrvati iz dijaspore počeli su polako, ali možda čak i nepovratno udaljavati se od svoje prve domovine. Ogromna greška Hrvata iz dijaspore!(Z.B.Ranogajec)

Add a comment        
 

 

HebrangU Hrvatskom listu br. 255 u članku g. Gojka Borića o predsjedničkim kandidatima favorizira se g. Andrija Hebrang. Glede toga iznio bih i svoje mišljenje. Sljedeće činjenice upućuju na nešto sasvim drugo. Dr. Andrija Hebrang, HDZ-ov kandidat ili bolje rečeno, Sanaderov kandidat, neraskidivo je vezan za politiku svoga šefa koja je iznjedrila nekoliko neoprostivih stvari:1. Akcijski plan: locirati, identificirati, transferirati, 2. Odustajanje od gospodarskog morskog pojasa i, još gore, predaju već proglašenog Zerpa, 3. Solidarnost s titoistima da se u slavu najvećeg zločinca nad Hrvatima sačuva ime najljepšeg trga u Zagrebu Trga maršala Tita, bojkotiranjem prosvjeda za promjenu imena na trgu.Gospodin Andrija Hebrang, Sanaderov bliski suradnik, ne može biti od svega toga aboliran jer ni u jednoj fazi svoje usponske karijere u HDZ-u nije se zbog toga sukobio sa svojim šefom i ugrozio svoj položaj kako bi dokazao da je on nešto drugo. Sada se u svojoj predsjedničkoj kampanji glasno deklarira kao antifašist i time šalje mesićevsku poruku svijetu da je Hrvatska i danas leglo fašista, a to je velika podlost spram hrvatskog naroda.(D.Duvnjak)

Add a comment        
 

 

GastarbeiterGospodine Predsjedniče, ne znam što Vas je ponukalo da jednom (za Vas tipičnom) prosto proširenom rečenicom bacite ljagu na kompletnu iseljenu Hrvatsku i to u kontekstu od Vas proizvoljno imputiranih navodnih rasprava hrvatske dijaspore pri donošenju zakona "koji se primjenjuju u Hrvatskoj a da o donošenju istih raspravljaju od Australije do Aljaske... ali ne sudjeluju i onda kada treba 'liječiti' financije naše zemlje"... Što se pak financijskog 'liječenja' tiče uzimam si pravo upozoriti Vas da su oni '.. .od Australije do Aljaske...' i te kako nazočni u hrvatskom BDP-u . Samo u 'nerobnom deviznom prilivu' (doznakama) sa gotovo 4%, a o izravnom trošenju vani zarađenog novca u Hrvatskoj da i ne govorimo. Zanimljivo da se tim stavkama do danas nitko od odgovornih u državi nije pobliže pozabavio.(N.Mogorović)

Add a comment        
 

 

KaptolU Europi državna borba protiv crkve je izgubljena bitka i danas prošlost. Kroz osjetno slabljenje tvrde sekularizacije narodna religija je postala kulturna matrica europskog društva. Danas se diskutira o postsekularizaciji i o civilnoj religiji. Nicolas Sarkozy, francuski predsjednik, propagira „Laicité positive“. Pod tim podrazumijeva laicitet koji počiva na etici inspiriranoj religioznim principima. Taj novi stav nije nešto sasvim novo. Poslije propasti dvaju najnehumaniji ateističkih diktatura u Europi mnogi politički filozofi ističu da današnje moderne demokratske laičke države sa svojim neutralnim svjetonazorom u stvari se ipak baziraju prešutno na religioznim etičkim principima koje laička država ne može ni garantirati ni racionalno obrazložiti. Jedan od najpoznatijih živući filozofa Jürgen Habermas danas u svojoj osamdesetoj godini upozorava da je opasno isključiti religiju iz javnosti da bi se dobilo sekularno društvo, jer se time gubi važni resurs za stvaranje životnog smisla. Filozof Hans Jonas već u prošlom stoljeću piše: “Teologija ima odgovore koje filozofija mora tek tražiti!“ Filozof Popper je naglašavao da crkva može u slobodnom otvorenom društvu stvoriti povezanost i jedinstvo demokrata, ako odustane od svoje pretenzije posjedovanja apsolutne istine!(I.Derado)

Add a comment        
 

 

upitnikKome je upućeno priopćenje UBIUDR Podravka u svezi sa srpskim potraživanjima hrvatskih nekretnina? Je li domaćoj javnosti, političkim hrvatskim strankama, predsjednici vlade, predsjedniku države ili samoj Srbiji? Javnost koja čita dnevni tisak je upoznata sa zahtjevima Srbije, počevši od 300 000 ukradenih stanova pa nadalje. Na sva ta traženja nismo mogli u tisku pročitati ozbiljan odgovor hrvatske vlade. Valjda se držimo uobičajenog stava «lako ćemo» ili smatramo da Srbija ima pravo to tražiti ili zahtjeve smatramo neozbiljnim. Kada je jadnim Bošnjacima odbijena tužba u Haagu za srpski genocid – Srebrenicu naš sadašnji ministar pravosuđa je tada dao komentar da bi Hrvatska morala razmisliti hoće li povući svoju tužbu u Haagu protiv Srbije. Svaki komentar je suvišan. Od njega bi se očekivalo da je izjavio kako se mi moramo boriti da naša tužba bude uspješna, bez obzira koliko dugo će trajati postupak.(M.Ivanišević)

Add a comment        
 

 

MesićDana 14. prosinca 2006.g. profesorica Ina Vukić, inače prva tajnica HDZ-Australije piše Slobodnoj Dalmaciji nakon što je Davor Krile veleumnom kolumnom objasnio način na koji je tada ustašoidni Mesić izmuzao novac od 'nabrijanih ustaša', citat: «Vaš Davor Krile u svojoj kolumni 'Mesić Ustaša' primio se Mesićevih objašnjenja hrvatskoj javnosti o njegovom govoru iz 1992. kao pijan plota. Pa tako taj vaš kolumnista piše kako je Mesić dao govor u nekom zavičajnom klubu, pred ustašo-nostalgičarima ... da im izmami najprije političke simpatije pa onda novac! Nisu Mesića slušali ustašo-nostalgičari nego hrvatski narod koji se i tri godine prije tih Mesićevih govora već okupio kako bi se odazvao pozivima za pomoć iz Hrvatske u kojoj se većina ljudi izjasnila o želji za slobodom i demokracijom-za hrvatskom državom. Nema tu ustaštva, a bilo je na raznim skupovima ljudi svih mogućih političkih opredjeljenja. Mi smo već duboko imali usađene u nama političke simpatije za državu Hrvatsku, nije Mesić nikog izmijenio. Nije ni njegova nazočnost značila ništa za volju dijaspore da novčano pomogne Hrvatskoj, u ratu razaranoj-mi smo već milijune i milijune dolara sakupili i poslali mnogo prije nego što je Mesić došao 1992. među nama. Sada je cijela dijaspora kriva, prema vašoj kolumni, što je Mesić govorio.(D.Kalafatić)

Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Sub, 8-05-2021, 15:41:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.