Prvi splitski odredU novije vrijeme opširnije je pisano o Prvom splitskom partizanskom odredu, a donesena je i reportaža o obnovi spomenika na mjestu njegova stradanja nedaleko Košuta. Mnoge mitove i stereotipe o događajima iz hrvatske povijesti doista treba prevrednovati. Ipak, nakon neprimjerenog proglašenja “osme ofenzive” od strane Stjepana Mesića, pod sjenama žrtava u Jasenovcu, otvorena je opasnost nesrazmjernog i nekritičkog evociranja komunističke antifašističke borbe. Samo da nakon antifašističke borbe ne bismo ponovo bili izloženi i “tekovinama revolucije”. Stradanje Prvog splitskog partizanskog odreda značajan je događaj i zbog toga što je u pitanju bio veliki okršaj među Hrvatima 1941. godine.(S.Lozo)

Add a comment        
 

 

MesićKad čovjek nema drugog posla pa prati udarne vijesti naših elektroničkih medija, bili oni nacionalni ili 'anacionalni', stekne dojam da više nije senzacija kad pas ugrize novinara nego obratno! Bilo kako bilo čini nam se da su izvještaji reportera ili novinskih piskarala bezvrijedni ako nisu barem žuto obojeni a velika većina tih izvještaja bez daljnjeg se može uklopiti u takozvanu crnu kroniku. Tako je bilo i ovih dana kada je na svim TV postajama ali i u pisanim medijima glavna, senzacionalna vijest glasila poprilici ovako: Hrvatska tone sve dublje i dublje prema ponoru a razlog tome je: pad konkurentnosti! Doduše, ovaj put nije Zoran Šprajc ugrizao psa nego je Hrvatsku žestoko ugrizao Svjetski ekonomski forum (WEF) svojim 'crnim' izvještajem i to upravo pri kraju glavne ali i po Hrvatsku veoma uspješne ('mediteranski konkurentne'!) turističke sezone; puka slučajnost? Prošle godine po izvještaju WEF-a Hrvatska je glede konkurentnosti zauzimala 61. mjesto a ove smo godine pali na veoma nisku, 72. poziciju. Tako se to navodi u priopćenju hrvatskog 'Nacionalnog Vijeća za konkurentnost' (vrijednog suradnika World Economic Foruma) na čelu kojeg je veeeliki hrvatski menedžer Darko Marinac, poznat još iz propale 'Plive' odnosno iz danas propadajuće 'Podravke' koja slijedi 'Plivin' put.(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

Davor Pavuna"Tražim ovih dana novog predsjednika države, među najavljenim kandidatima i onima koji se na to spremaju!" Piše Višnja Starešina na hrvatskom web portalu Hrvati Amac 7. kolovoza 2009. i nastavlja: "Da ne mistificiramo, većina njih mogli bi biti uobičajeno korektni predsjednici. Ali pred sljedećim je predsjednikom i poseban izazov: preuzet će dužnost u trenutku kad je potpuno potrošen gospodarski i politički model upravljanja državom u kojem ista politička elita već dvadeset godina dijeli vlast i sukladno tom udjelu raspodjeluje državne sinekure i dobit od upravljanja državom, bez ikakve razvojne vizije i strategije. Upravo zbog te potrošenosti dosadašnjeg modela novi će predsjenik imati istinsku priliku promjeniti način i načelavođenja države. Nešto slično onomu što se dogodilo SAD-u s Barackom Obamom. Tko bi od naših kandidata mogao uvjerljivo reči "yes,we can" i mobilizirati energiju uspavanu sadašnjom politikom? Među dosad najavljenim kandidatima takvog ne vidim. Svi su uglavnom bili, ili još jesu, uvijek dio istog političkog kruga, iste političke filozofije".

Add a comment        
 

 

Kosor i SanaderAko je Sanader odstupio jer nema rješenja za izlazak iz krize, onda njegov izbor nasljednice nije dobronamjeran već duboko antihrvatski čin. Kako drugačije - nego kao ruganje naciji - protumačiti to što je on mnogo manje sposobnu i liderski neprepoznatljivu Jadranku Kosor gurnuo tamo gdje se sam više nije snalazio. Pa kome to nije jasno da krizna vremena traže najsposobnije na vrhu vlasti? Empatija može biti izraz dobroga srca, ali ona ništa ne govori o sposobnosti, mudrosti i odvažnosti. Može li vjerna pratilja biti pouzdana vodilja? Mogu li beskičmeni stranački poslušnici preko noći postati samostalni i odlučni lideri? Očito da na našoj političkoj sceni vladaju nejasnoće i pomutnja zbog usitnjenosti individualističkih ili grupno-interesnih vizija i nečasnih ambicija koje onemogućuju pronalaženje konsenzusa oko pravaca i sadržaja poželjnog razvoja države i društva. (P.Kuzmić)

Add a comment        
 

 

Andrija HebrangPredsjednički kandidat prof. dr. sc. Andrija Hebrang u „Hrvatskom listu“ od 3. rujna 2009. tvrdi kako je u svom intervjuu „Jutarnjem listu“: „…hvalio Thompsona i njegovu ulogu u Domovinskom ratu, kao i njegove lijepe domoljubne pjesme. Jedina zamjerka koju sam mu dao je podržavanje pozdrava „Za dom“ zbog koje ima zabranu nastupanja na nekim mjestima.“ Hrvatska javnost bi doista trebala znati na kojim to mjestima Thompson ima zabranu nastupanja i što je sam predsjednički kandidat i njegova stranka učinila da se takva nacistička provokacija spriječi i sami provokatori izvedu pred sud. Još nije kasno, mada bi bilo primjerenije da se pridružio hrvatskim intelektualcima kada su pisali otvorena pisma i iskazivali svoju potporu napadnutom pjevaču. Tada je samo jedan od svih današnjih predsjedničkih kandidata u tome je sudjelovao - prof. dr. sc. Miroslav Tuđman! (J.Pečarić)

Add a comment        
 

 

Srednja škola KorčulaNa svojoj četvrtoj sjednici, održanoj u konferencijskoj dvorani Sveti Antun, Školski odbor Srednje škole Korčula raspravljao je o inicijativi Matice hrvatske Korčula i Gradskog muzeja Korčula da se Srednja škola Korčula, iz Korčule, preimenuje u Srednju školu Petra Šegedina, Korčula. Prigoda je 100. obljetnica rođenja ovog velikana hrvatske pisane riječi, a potreba je svakako da se književnik i javni djelatnik, koji je cijeli svoj život posvetio Istini, počasti imenom naše srednje škole.(L.Botica)

Add a comment        
 

 

Kapetan DraganKad god neki visoki dužnosnik strane zemlje dođe kod nas u državničku posjetu ne može propustiti da naše političke vođe ne opomene barem za one famozne topničke dnevnike. Nije ni čudo kad i naš Predsjednik na odlasku traži odgovornost 'virtualne' osobe koja je uništila ili spalila te 'krucijalne' dokumente toliko (ne-)bitne za optužbu naših generala u Haagu. Tako je bilo i ovaj put: na upit kako postoje pritužbe nekih članica EU-e, posebno Velike Britanije i satelita joj Nizozemske, da Hrvatska zbog 'skrivanja' tih dnevnika nedovoljno surađuje s Haaškim sudom (kao i pritužbi na nedovoljnu borbu protiv organiziranog kriminala te sporu reformu sudstva), čak i finska predsjednica Tarja Halonen naglašava: «Zaista biste trebali nastojati ojačati dijalog i suradnju s Haaškim sudom. Mislim da je to vrlo važno.» Da, da, vrlo je važno i to, da svi ratni zločinci s područja bivše Jugoslavije dođu pred lice pravde i dokažu svoju (možebitnu) nevinost na sudu jer u svim 'pravosudnim udžbenicima svijeta' lijepo stoji kako ratni zločin nikada ne zastarijeva!(D.Kalafatić)

Add a comment        
 

 

sarajevoIzlazak hrvatskih političkih predstavnika iz Federalne vlade do kraja je ogolio politički sustav muslimanske-hrvatske Federacije, u kojoj Hrvati služe tek kao pokriće za sve užurbaniju centralizaciju federalne vlasti, iz koje će muslimanske političke elite, kao svoga već ustanovljena uporišta, već u dogledno vrijeme početi s jurišom na unitarizaciju cjelokupnoga područja Bosne i Hercegovine. Izlazak hrvatskih političara iz ovakve vlade pokazao je i svu nemoć hrvatskih političkih stranaka, koje su valjda računale kako je moguć civilizirani dijalog s velikobošnjačkom politikom. Dakle, kao što je svojedobno velikosrpska politika unutar bivše Jugoslavije, zahvaljujući unitarističkim modelima upravljanja, na štetu gospodarski isplativijih infrastrukturnih ulaganja gradila nerentabilnu željeznicu Beograd – Bar, danas ideolozi velikobošnjačke politike pokušavaju tzv. europski koridor autoceste VC preusmjeriti s njegova krajnjeg odredišta u hrvatskoj luci Ploče prema gradiću Neumu, u kojem fantaziraju valjda izgraditi veliku luku. No, kako je komad hercegovačke obale odnosno Neum u privatnom vlasništvu hercegovačkih Hrvata, nije teško otkriti kako se iza ovakvih cestovnih zahvata skriva neuspjela Izetbegovićeva ratna politika o muslimanskom prodoru dolinom Neretve na obale Jadranskoga mora.(M.Kovačević)

Add a comment        
 

 

JergovićKad čitatelju slučajno pod ruku dođe 'neovisni hrvatski' Jutarnji list i pročita Jergovićev domaći uradak o tome kako je 'Eduardo pao za Hrvatsku....' u prvi mah promisli da je to preslika iz znanog engleskog tabloida 'The Sun' ili požutjelog beogradskog 'Kurira'; ali ne, i mi svog 'konja za trku imamo'. Netko će možda i posumnjati da je to govor mržnje, pa, da bi se svake sumnje riješio, i Miljenkovu mržnju u cijelosti apsolvirao, neka svakako pročita kako on piše(a) (p)o naturaliziranom Hrvatu, Eduardu da Silvi: «Naime, dok je Eduardova golgeterska uspješnost stvar individualnog talenta, njegova sklonost varanju i odsustvo svakoga srama nakon što ga uhvate u prevari, stvar je odgoja, društvenog formiranja i formatiranja, kolektiva (dakle, koga drugo doli države Hrvatske!, nap.a.) koji je Eduarda stvorio.» Možda je Eduardo i namjerno pao prisjetivši se sa strahom onoga što mu se nedavno dogodilo u 'slučajnom sudaru' s vrsnim kostolomcem Martinom Taylorom, a možda je i sudac utakmice zamijetio u očima vratara protivničke momčadi ubilačku namjeru, tradicionalno 'formiranu i formatiziranu' na britanskom (engleskom) Otoku, tko zna?(D.Kalafatić)

Add a comment        

Potkategorije

Ivan Raos

Pon, 10-05-2021, 09:33:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.