Održana 5. Godišnja skupština HKV-a

U Zagrebu je u subotu 5. ožujka, u dvorani Tribina Grada Zagreba na Kaptolu održana Godišnja skupština Hrvatskoga kulturnog vijeća. Nakon izvođenja hrvatske himne i minute šutnje u počast svima kojima su dali život za Hrvatsku u njezinoj burnoj povijesti, a osobito poginulim hrvatskim braniteljima, te članovima HKV-a koji su preminuli između dviju godišnjih skupština udruge, izvješće o radu Hrvatskoga kulturnog vijeća podnio je predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec.

Hrvoje Hitrec

Zahvalio je svima koji su se odazvali, posebno članovima koji su po nepogodnom vremenu stigli iz raznih krajeva Hrvatske. Podsjetio je da HKV djeluje šest godina, ako se uključi i neformalno djelovanje u 2005. godini. "U Hrvatskoj postoje stotine i stotine udruga, ali je samo jedno Hrvatsko kulturno vijeće", rekao je, "samo je jedan toliko širok, stalan, postojan, nepotkupljiv i posve nezavisan organizam koji je u ovim godinama teških zabuna i zabluda ulazio u sva područja hrvatske zbilje, analizirao, objašnjavao, upozoravao i davao ne samo prijedloge nego i rješenja za koje hrvatska državna vlast nije marila jer su dolazili od intelektualaca obdarenih prirodnim hrvatskim osjećajem, osjećajem za hrvatske interese – svime onime što ta vlast nema."

"Za ugled naše udruge zaslužni su svi članovi Hrvatskoga kulturnog vijeća iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, iz cijeloga nacionalnog hrvatskog prostora, ljudi čije je domoljublje na istoj cijeni kao i čestitost, pa mi nije poznato da je bilo tko od nas upleten u neku korupcijsku aferu niti da je na drugi način štetio domovini", nastavio je Hitrec." U izvršnom smislu za dobar rad HKV-a zaslužan je Upravi odbor – akademik i dopredsjednik HKV-a Slaven Barišić, gospodin Ante Beljo, monsignor Mile Bogović, doktorica znanosti Ljerka Mintas Hodak, doktor znanosti Miroslav Međimorec, književnica Marija Peakić Mikuljan, književnik i dopredsjednik Stjepan Šešelj i književnik Đuro Vidmarović.

Milan Vuković

Hitrec je zahvalio i članovima Nadzornog odbora, prof. dr. Marijanu Šunjiću i odvjetniku Srećku Iliću. Treći član Nadzornoga odbora redatelj Miroslav Mikuljan preminuo je nedavno. U Časnom sudu su od utemeljenja udruge akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, te dr. iur. Milan Vuković. Podsjetio je također da su povjerenici za pojedina (teritorijalna ) područja mr. sc. Lujo Medvidović, književnik Andrija Vučemil, prof. dr. Branimir Lukšić i novinar i publicist Mate Kovačević za područje Herceg Bosne.

Cijena nezavisnosti i tajni računi HKV-a u Austriji

"U operativnom su timu, kao članovi koji rade bez naknade – administrator internetskoga portala HKV-a, dr. sc. Osor Barišić, tajnica Dubravka Rajčić, te Marina Balaško Ivančić koja pomaže na portalu oko kojega ima sve više posla,"rečeno je u izvješću predsjednika koji se zahvalio i svim članovima koji su prevodili tekstove na engleski jezik za knjigu «Croatian generals are not guilty», u nakladi HKV-a - gospođi Zdravki Bušić, gospodinu Adrijanu Belji, akademiku Slavenu Barišiću, kao i poduzeću "Laser plus" i njegovu vlasniku gospodinu Branku Cindri, te poduzetniku Branku Ivankoviću.

Novčanu situaciju HKV-a H. Hitrec je objasnio svojevrsnim galgenhumorom, spominjući milijune kuna prihoda. "Dio novca prebacili smo u Salzburg i Klagenfurt na tajne račune", rekao je, a zatim se vratio u zbilju: "Do dana današnjeg nikada u povijesti udruge nismo dobili ni lipe od države koju su mnogi od nas stvarali, ni od grada Zagreba u kojemu mnogi od nas žive i gdje je sjedište udruge. Ni prostor nam nisu dali. Neka ih bude stid. Ali to je cijena nezavisnosti, a ta se cijena plaćala i plaća i mnogo teže nego siromaštvom. Usprkos svemu mi još postojimo i u uzletu smo, a oni koji su nam željeli propast upravo sami padaju u bezdan.

Mile Bogovicć

Kako smo novčano preživjeli, ostat će i za mene vječnom zagonetkom, koliko smo toga financirali privatnim novcem, teško je izračunati, a u ovim se nesigurnim vremenima ni članarine ne prikupljaju kao nekada. Pa ako ima slabosti u radu HKV-a, one su isključivo povezane ne s idejom, ne s kreativnošću nego s novcem koji nas, primjerice, sprječava da budemo nazočni i da snažnije djelujemo izvan Zagreba.

Ustav, jezik, četnici, genocid, iseljenici

"Naše teme nije trebalo izmišljati, nudio ih je sam život", rekao je zatim Hitrec". Prije godinu dana uključili smo se snažno u javnu raspravu o ustavnim promjenama, poslali smo i naših dvadesetak prijedloga koje su nezavisni pravni stručnjaci podržali, a zavisni političari odbili, sudjelovali smo u mnogim raspravama, primjerice oko Hrvatske radiotelevizije, smatrajući da se javna televizije ne smije žrtvovati komercijalnim televizijama u vlasništvu stranaca, ali i da ne može ostati kakva jest jer sada ne ispunjava svoje zadaće na mnogim područjima.

Naša stalna upozorenja da je ugrožena i sama srž hrvatskog identiteta, hrvatski jezik, dobila je – između ostalih – i potvrdu u naoko apsurdnoj činjenici da je Ministarstvo kulture financiralo knjigu u kojoj se tvrdi da hrvatski jezik ne postoji, pa smo državnom odvjetništvu podnijeli prijavu, a odvjetništvo ju je – odbacilo! Ministar je doduše odletio, ali je u ministarstvu ostao glavni krivac za aferu, velikosrpski provokator Čedomir Višnjić.

Prosvjedovali smo na tribinama protiv pokušaja rehabilitacije četništva u Hrvatskoj, pitali se javno što je ostalo od hrvatskih stranaka – a nije ostalo ništa – zahtijevali smo da se ne povuče tužba za genocid protiv Srbije, tvrdili i dokazali da je Udba ostala živa, nismo zaboravljali ne samo Gotovinu i Markača, nego ni Praljka i ostale optužene Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Ante BeljoPodržali smo braniteljske prosvjede i ne samo to – nekoliko dana uoči prosvjeda održali smo tribinu uz nazočnost mnogih branitelja i izdali Proglas, tražeći da se učini ono što bi učinila država koja drži do sebe. Govorili smo i pisali o nekažnjenim komunističkim zločinima, o Hrvatima koji se ni dan-danas nisu vratili na svoja ognjišta premda je prošlo 66 godina, te o skandaloznom udaru u trenutku promjena Ustava, kada su Hrvati izvan domovine praktički ostali bez prava glasa na izborima. Sve ove teme i još mnoge druge, kao i kolumne naših članova na Internetu, polemike i obavijesti, širene su dalje i preko drugih, srodnih i nesrodnih portala."

Narodu je trebalo otvarati oči. Sada su otvorene

"Kada smo pokretali Hrvatsko kulturno vijeće, mnogi su nas čudno gledali", nastavio je Hitrec. " Narod u to vrijeme nije bio posve svjestan što se događa i što mu se sprema, ne zato što je glup nego zato što nema dovoljno informacija, a ako ih i ima. ne može uvijek točno artikulirati svije nezadovoljstvo. No zato je u svim razdobljima povijesti Hrvatska imala ljude kojima pozadina događaja nije neprozirna, imao je ljude koji su osjećali osobnu odgovornost za nacionalnu sudbinu i bili nositeljima nacionalne svijesti. Ta je zadaća u ovo naše doba zapala Hrvatsko kulturno vijeće, što je naoko paradoksalno, ali je i točno da su hrvatske kulturne institucije u tom smislu djelovale samo povremeno i, blago rečeno, zatajno, ili nisu djelovale nikako, zavisne od politike i izvora financiranja koje ona nadzire. Hrvatsko kulturno vijeće moralo je djelovati i kao politički organizam jer su se stranke pokazale nedostojnima, jer je novija hrvatska politika krenula pogrješnim smjerom, jer je krenula putem starim zabluda i jugoslavenskih magla, jer je izdala i Starčevića i Tuđmana, jer je ponizila hrvatski narod i hrvatsku državu.

Narodu je trebalo otvarati oči, i sada su otvorene. Koliko smo mi tomu pridonijeli, neka poslije analiziraju povjesničari. Mislim da smo učinili dosta, u granicama mogućnosti. Sada, zadnjih burnih mjeseci, narodu je posve jasno da država nije u njegovoj službi nego u službi stranaca i stranih korporacija koje traže nove kolonije, da je u toj službi i ideja jugosfere koja se treba sjediniti da olakša ovaj novi tržišni imperijalizam, ali je narodu jasno i to da se – zahvaljujući takvom stanju stvari i remisiji hrvatske političke razboritosti – opet budi velikosrpski ekspanzionizam koji koristi opisane tendencije. Miroslav MeđimurecIli, drugim riječima, mi se nalazimo usred političke i pravne velikosrpske agresije koja ima sve poznate komponente, uključujući i novo forsiranje nepostojećega srpskohrvatskoga jezika, a te zamisli imaju svoje mostobrane u Hrvatskoj, ne samo među Srbima.

Narod je uznemiren, narod je osiromašio, narod je gnjevan jer je došla u pitanje i sama egzistencija, ali je gnjevan i zato što ga se tretira kao maloumnika, što ga varaju na sve strane, što se izigrava demokracija, što mu žele oduzeti vrijednosti koje poštuje, kršćanske, hrvatske i univerzalne vrijednosti. I što mu, na kraju krajeva, žele oduzeti državu koju je toliko želio."

Hrast – do pobjede na izborima

"Mi smo se do sada, gospođe i gospodo, borili sami", rekao je H. Hitrec u zadnjem dijelu govora. "Sami, ili barem nedovoljno usklađeni s udrugama i osobama koje po stupnju domoljublja i svjetonazoru nisu različite od nas. Sada, kada je vrag odnio šalu, kada je razvidno da su postojeće stranke postale strane hrvatskom narodu, u ovoj izbornoj godini HKV postaje jednom od temeljnih sastavnica političkoga pokreta HRAST, s ciljem da pobijedi na parlamentarnim izborima. Ljerka Mintas HodakTaj se pokret munjevito širi prvenstveno zato što su njegove ideje i njegov program već niz godina postojali u narodu, u ovoj ogromnoj većini Hrvata koje u Hrvatskom saboru nitko ne zastupa. Kao pojedinci u pokretu su i predsjednički kandidati, obojica članovi HKV-a, prof. dr. Miroslav Tuđman i prof. dr. Josip Jurčević – eto, ovaj put zajedno – tu su vrlo utjecajne udruge i stranke poput Grozda i Obiteljske stranke, hrvatski republikanci, te cijela mreža društava i građanskih inicijativa širom zemlje. To je pokret za Hrvatsku kakvu smo sanjali, kakvoj smo težili u olovnim vremenima, ali se nakon blistavog povratka na zemljovide našla u rukama klateži koja ju je upropastila i izdala.

Važno je pritom napomenuti da svaka sastavnica pokreta zadržava svoju vlastitost, svoju autentičnost, pa tako naravno i Hrvatsko kulturno vijeće. Zbog toga smo Upravni odbor i ja odlučili dati pristanak ulasku HKV-a u HRAST, a ja vas molim da tu našu odluku potvrdite."

(Nazočni su aklamacijom potvrdili pristupanje HKV-a Hrastu.)

"Ali nemojte stati na tome, na neobveznoj potpori, nemojte stajati sa strane, budite mediji u ovo vrijeme kada nas mediji više-manje prešućuju, budite mediji sve dok ne budemo na naslovnim stranicama i u udarnim vijestima elektroničkih medija. I nađite u sebi snagu da se javno izložite, jer vremena više nema. Ovi su izbori zadnja prilika da se ne ostvari ona strašna kletva: Dao Bog da imao pa nemao, zadnja prilika da bez nasilja i nesreća, mirnim putem vratimo Hrvatsku na pravi put. Inače će se naši potomci pitati je li moguće da je de facto ista generacija stvorila i izgubila samostalnu hrvatsku državu!

Zvonimir ŠeparovićJoš nije sve izgubljeno, još smo živi na zidinama Gvozdanskog, a naše Gvozdansko su u ovom času naše vode, naše šume i naš, hrvatski jezik. Iz toga zadnjeg uporišta prelazimo u napad, da osvojimo puninu naše slobode, da budemo doista svoji na svome, i da Hrvatska bude ugleda i uspješna zemlja koja se nikome ne klanja, država koja štiti svoje građane, država koja štiti hrvatsku kulturu. Živjela Hrvatska!

Izvješća Časnoga suda i Nadzornog odbora

U ime Časnoga suda HKV-a kratko je izvijestio dr. Milan Vuković, ocjenjujući da je HKV djelovao bez ikakvih sukoba koji bi zahtijevali intervenciju Časnoga suda. U ime Nadzornog odbora izvješće je podnio odvjetnik Srećko Ilić, napominjući da je podatak o vrlo malim prihodima HKV-a u upravo nevjerojatnoj diskrepanciji s onim što je HKV ostvario.

Đuro VidmarovićNakon tih izvješća uzeli su riječ neki članovi Upravnog odbora, prvi od njih akademik Slaven Barišić čije ćemo izlaganje s podrobnijim osvrtom i na rad Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća objaviti kao poseban prilog.

Izborni zakon i ustavna tužba

Kraće govore održali su i članovi Upravnog odbora Ante Beljo, monsignor Mile Bogović i dr. sc. Miroslav Međimorec. Ante Beljo je govorio o slabostima izbornog zakona i potrebi da se Hrvatska razvrsta u 144 izborne jedinice (plus glasovi iseljenika) kako bi ljudi znali za koga su glasovali. Isto se tako osvrnuo na skandal u svezi s glasovanjem iseljenika, koji su u novim ustavnim promjenama u stvari ostali bez prava (i mogućnosti) glasovanja. Najavio je da će HKV pokrenuti ustavnu tužbu. O duhovnoj strani i sadašnjoj krizi govorio je biskup i povjesničar dr. Mile Bogović, o zlu koje se ne smije hraniti, o zlu koje treba odbiti, a dotaknuo se i uspješnosti i koristi portala HKV-a, kao i doprinosa skupova na haašku temu.

Dr. sc. Miroslav Međimorec podsjetio je da se HKV treba uravnoteženo posvećivati i temama iz sfere umjetnosti, a posebno podsjećati na umjetnike domoljube (o Svenu Lasti i Fabijanu Šovagoviću HKV je održao tribine uz sudjelovanje mnogih dramskih umjetnika, op.), te predložio tribinu u sjećanje na Nelu Eržišnik i na redatelja Miroslava Mikuljana.

U raspravi je sudjelovao niz članova HKV-a. Dr. Milan Vuković govorio je o potrebi objašnjavanja uzroka koji su doveli do aktualnog progona Hrvata, hrvatskih branitelja, te podsjetio na kronologiju donošenja dokumenata koji su tomu pridonijeli, ali i onih koji su takav razvoj situacije pokušali spriječiti. O novoj opasnosti od velikosrpskih pretenzija govorio je prof. dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, o prikupljanju potpisa u Srbiji protiv ulaska Hrvatske u EU, te o krugu protivnika hrvatske samosvojnosti instaliranom u Uredu predsjednika države. Doktor Šeparović izvijestio je i o svojem posjetu Branimiru Glavašu u Zenicu, kamo je bio otišao u trenutku kada je oslobođen branitelj branitelj Tihomir Purda.

Zdravko Odić je prigovorio da se sav gnjev sručio na Vladu RH, ali da se Vlada za ovo kratko vrijeme nije mogla isčupati iz desetogodišnjih ralja podaničke politike. Smatra također da je skandal oko progona branitelja započeo susretom predsjednika RH i Srbije.

O pokretu Hrast i djelovanju HKV-a u njemu rječito je i poticajno govorio Tomislav Stockinger. Potrebu okrupnjavanja iste opcije podržao je gospodine Kocijan, iz iseljeništva, uz nešto kritičkih riječi o pokretu koji ne čini, po njegovu mišljenju, dovoljno na tom planu. Uz dr. Milana Vukovića koji o pokretu ima izdvojeno mišljenje, smatrajući da se HKV mora isključivo posvetiti svome području, bili su to jedini ponešto disonantni tonovi. Vrlo konstruktivno i pribrano govorio je gospodin Ivan Jaklin iz Varaždina, podržavajući stajališta HKV-a u dosadašnjem radu i u budućim potezima. Branimir LukšićGovorili su još Jakov Barišić, bivši politički zatvorenik, Josip Malović iz Siska, a pisane priloge poslali su Ruža Balenović i Vladimira Pilepić, koja posebno ističe veličanstvenu završnu riječ generala Slobodana Praljka na suđenju u Haagu. Prilog je također poslao Mijo Pem koji kaže da jedino svehrvatski pokret može izvući Hrvatsku iz kvazidemokracije u demokraciju.

O vrlo dobroj zamisli udruge Bratovština Petra Zrinskog - Časni stol Čakovec govorio je predsjednik Zlatko Bacinger iz Čakovca – naime o ideji da Zajčeva opera Nikola Šubić-Zrinski bude izvedena na samom mjestu povijesne bitke, dakle u Sigetu.

Dr. Branimir Lukšić novi član Nadzornog odbora

Na prijedlog predsjednika udruge, za novoga člana Nadzornog odbora izabran je dr. Branimir Lukšić iz Splita, bivši splitsko-dalmatinski župan.

Svi nazočni članovi dobili su besplatno dokumentarni film Michaela Palajića "Bleiburg", snimljen 1989. i 1990. Sin hrvatskih iseljenika koji živi u Arizoni autor je dragocjenih svjedočanstava o Bleiburgu i Križnim putovima ne samo s hrvatske strane nego i engleske, što filmu daje posebnu težinu. Mnogi od intervjuiranih u filmu vjerojatno više nisu živi, ali poruka ostaje – nemojte se nikada predati. CD s filmom "Bleiburg" mogu dobiti i ostali članovi HKV-a koji su zainteresirani, jer je autor dopustio presnimavanje jedino i isključivo za HKV.

Na svršetku godišnje skupštine koja je protekla na zadovoljstvo nazočnih, H. Hitrec je upozorio da je sljedeća skupština – izborna, te neizravno dao do znanja da treba razmisliti o novome predsjedniku jer, kako je rekao, osobno nema gadafijevske sklonosti.

(t.l.)

Sub, 21-06-2025, 01:24:46

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.