Održana godišnja skupština HKV-a

U Zagrebu je u subotu 13. ožujka održana redovita godišnja skupština Hrvatskoga kulturnog vijeća kao što je to već uobičajeno u prostorija Hrvatskog slova i Hrvatske kulturne zaklade. Dvorana je bila puna, a među nazočnima bilo je osoba iz cijele Hrvatske kao i iz Bosne i Hercegovine.

Uvodnu riječ održao je predsjednik udruge Hrvoje Hitrec. Njegovo nadahnuto izlaganje objavit ćemo sljedećih dana kao poseban prilog na Portalu. Jedna od glavnih poruka bila je vjera u uspjeh i daljnje jačanje Hrvatskoga kulturnog vijeća, koje je uspjelo oponirati željama političko-medijskih struktura svih ovih godina. U tom smislu spomenuta je potreba osnaženja podružnica naše udruge na terenu.

Izvještaj o radu Časnog suda podnio je, vrlo kratko, Milan Vuković, budući da nije bilo nikakvih razloga za njegove intervencije.

Financijsko izvješće podnio je predsjednik Nadzornoga odbora Srećko Ilić, iz čega se moglo saznati kako je naša Udruga prikupila 2009. godine kroz članarine i donacije simpatizera manje sredstava nego godinu dana ranije. Kako Hrvatskome kulturnom vijeću sufinanciranje na državnoj i gradskoj razini, odnosno sredstva predviđena radu nezavisnih udruga nikada nisu bila dostupna, jasno je kako članarine i donacije ostaju ključni i gotovo jedini izvor prihoda.

O projektu Crkve hrvatskih mučenika na Udbini govorio je podrobnije član Upravnog odbora gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. Svima je bilo drago čuti kako ovaj projekt dobro napreduje, odnosno kako se bliži dan kada će se i u novoj crkvi redovito održavati mise. U tom smislu spomenulo se pitanje hrvatskih žrtava čije kosti se i dan danas otkrivaju u brojnim neobilježenim grobnicama, odnosno govorilo se i o mogućem povezivanju projekta Crkve hrvatskih mučenika s potrebom adekvatnog zbrinjavanja posmrtnih ostataka ljudi ubijenih nakon kraja 2. svjetskoga rata.

Član Upravnog odbora Ante Beljo govorio je o podizanju spomenika u mjestu Srb četničkom ustanku u Hrvatskoj i činjenici da cijeli projekt kroz ministarstvo Kulture financira hrvatska Vlada. Beljo je podrobno izvijestio o povijesnim činjenicama vezanim uz ovaj vrlo izravan pokušaj rehabilitacije četništva, sada i na području Republike Hrvatske, nakon što je to prije više godina učinjeno u Republici Srbiji. Bilo je naravno govora i o vrlo ozbiljnim posljedicama takvog čina.

Dopredsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća S. Šešelj govorio je s naglaskom na tjednik Hrvatsko slovo, dok je o radu Portala izvijestio opširnije O. Barišić. Što se Portala tiče, osim osvrta na do sada učinjeno, kao i na stanje u volonterskoj redakciji i pisanje brojnih autora, govorilo se o sljedećem koraku koji je neophodno poduzeti u obliku djelomične profesionalizacije Portala HKV-a.

Točnije, težnja je zaposliti jednu mladu osobu s akademskim statusom na puno radno vrijeme, koja bi onda Portalu dala jaču novinarsku sastavnicu. Na ovaj način sadržaji bi dobili oblik pristupačniji širem krugu čitatelja, kao što bi se bolje pratila aktualna zbivanja, tribine, promocije, kao i konferencije za tisak... Uz zaposlenog novinara, mnogi istaknuti pojedinci iz Udruge i izvan nje, kroz davanje intervjua ili kratkih izjava za Portal, mogli bi progovoriti o relevantnim temama neposredno nakon što ih je neki događaj stavio u žarište interesa javnosti, umjesto da sve teme u svim medijima uvijek komentiraju iste osobe i dežurne "moralne vertikale".

U vrlo zanimljivoj raspravikoja je uslijedila nakon dnevnim redom predviđenih tema javilo se više govornika. Sigurno najjači utisak na okupljene ostavio je general Željko Sačić progovorivši o svojim nedavnim zatvorskim danima, kao rezultatima jedne krajnje sramotne politike zbog čega smo sada u situaciji da se istaknuti hrvatski časnici i junaci Domovinskog rata moraju pravdati što su branili svoju zemlju. Vjerojatno ne treba isticati koliko su generala Sačića okupljeni toplo pozdravili.

Prof. dr. Zvonimir Šeparović govorio je o vrlo širokom rasponu tema, od potrebe nastavka aktivnosti i općenito proširenja rada Hrvatskoga kulturno vijeća, pa sve do toga tko je zaista pisao optužnicu protiv Republike Srbije za genocid u Hrvatskoj. Suprotstavio se mogućem povlačenju optužnice, što se sada kao prijedlog već mjesecima provlači kroz medije, a iz publike su se čuli glasni komentari kako bi za to prava riječ bila izdaja. Prof. dr. Zvonimir Šeparović najavio je i Kongres Hrvatskog žrtvoslovnog društva koji će se održati u lipnju s brojnim zanimljivim govornicima.

Anto Marinčić, koji je ovom prilikom došao iz Žepča, dao je prijedlog koji je odmah prihvaćen. Hrvatsko kulturno vijeće će tako pozvati hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini da umjesto s dva, što se već jednom pokazalo potpuno kontraproduktivnim, izađu s jednim kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ivan Jaklin iz Varaždina predložio je da se rad HKV-a i njegovog portala bolje poveže s katoličkim medijima, poglavito s Glasom Koncila, kao i Katoličkim radijem i Radio Marijom.

U raspravi su između ostalih još sudjelovali Josip Malović, Miroslav Dorešić, Slavko Pečirep, a za to što u ovom izvještaju nismo uspjeli baš sva imena zabilježiti se ovim putem i ispričavamo. Skupštinu je zaključio predsjednik Hrvoje Hitrec, nakon čega su uslijedili brojni neslužbeni susreti i razgovori.

M. M., slike: Branko Bralić