S promocije Zbornika radova sa VI. po redu održanog stručnog skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća o Haaškome sudu, održanome 9. ožujka 2009. u Zagrebu, donosimo izlaganje člana HKV-a novinara Mate Kovačevića. "Predstavljamo još jedan zbornik radova „Haaški sud 'Zajednički zločinački pothvat' Što je to?“, a riječ je o izlaganjima sudionika šestoga stručno-znanstvenog skupa, održana u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća 5. prosinca 2008. godine u Zagrebu. Održavanje spomenutih stručno-znanstvenih skupova svojevrsni je odgovor hrvatske intelektualne javnosti na pravni terorizam, što ga Haaški sud vodi preko svoga Tužiteljstva ali i pravosudnim odlukama, odnosno presudama, koje više imaju značajke politike nego prava. Odgovor je to također ušutkane hrvatske javnosti na montirane političke procese, koji se iz haaških sudnica sve više premještaju na domaća sudišta, čije su žrtve uglavnom junaci Domovinskoga rata. Ciljano montiranje sudskih procesa protiv pripadnika određenih skupina kroz cijelu je povijest imalo svoju političku ili pak grabežljivu pozadinu."

 

 

9. ožujka 2009. godine u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade u Zagrebu predstavljen je Zbornik radova sa VI. stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" O zborniku su govorili profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu dr. Miroslav Tuđman, umirovljeni sudac Ustavnoga suda RH dr.Milan Vuković i predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec. Uvodni tekst zbornika "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" (132 str.) napisao je predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, a izlaganja su objavili umirovljeni sudac Ustavnoga suda Milan Vuković, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, epidemiolog Mate Ljubičić, američki odvjetnik Edward Slavko Yambrusic, pravnici Mile Prpa i Lujo Medvidović, Ivana Haberle - predsjednica udruge Žene u Domovinskom ratu (Zadar), novinar Mate Kovačević te publicisti Marko Barišić, Pavao Galić, Nenad Piskač i Drago Duvnjak. Zbornik je objavilo Hrvatsko kulturno vijeće, a stručno-znanstveni skup održan je 5. prosinca 2008. u Zagrebu. U nastavku donosimo uvodno izlaganje Hrvoja Hitreca s promocije Zbornika, kao i vijest Hine o samom događanju.(mmb)

 

 

Sa VI. stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" održanog u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća 5. prosinca 2008. godine u Zagrebu donosimo izlaganje novinara i publicista Marka Barišića. Njegovo je izlaganje kao i drugi tekstovi s tog skupa objavljeno u Zborniku radova, o nabavci kojeg se može više saznati na telefonskom broju Tajništva HKV-a +385-1-4854-361. "Rijetkost je u međunarodnoj političkoj, a pogotovo pravnoj, javnosti da se ni godinu dana od završetka obavljanja neke visoke dužnosti pojavljuju knjige u kojima akteri, pokušavajući popraviti sliku o sebi, iznose indiskrecije iz službenih i privatnih razgovora, daju neumjesne komentare o pojedincima i događajima ili posve jednostrano, tendeciozno, prikazuju protekla zbivanja da upućeniji čitatelji jednostavno ne mogu doći k sebi od čuđenja u što se to pretvorila i na koji način je radila jedna međunarodna ustanova koja je, u ovom slučaju, trebala donijeti zadovoljštinu žrtvama, a kazniti agresora. Na žalost, sve to je uspjelo donedavnoj glavnoj haaškoj tužiteljici Carli del Ponte u njenoj knjizi »Gospođa, tužiteljica«. Iako je prvenstvena nakana toga štiva bila prometnuti je u neku novu heroinu međunarodnog prava koja, kako sugerira njezin biograf, svladava navodno i nemoguće zapreke kako bi odgovorne privela pravdi, nakon iščitavanja svih poglavlja, od kojih je Hrvatskoj posvećeno samo jedno, teško se oteti dojmu kako je u knjizi najmanje riječ o pravu i pravednosti; to je puno više neka vrsta privatne kronike o političkim nadmetanjima i zakulisnim igrama koje su se vodile iza zastora tog međunarodnog sudišta."

 

 

Donosimo predavanje o Haaškom sudu koje je gospićko-senjski biskup i član Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća mons. dr. Mile Bogović održao 5. prosinca 2008. godine u hotelu Westin u Zagrebu. "Naši arhivi puni su izvornog materijala koji je nastao da se komunistički sustav opravda, održi i drugima nametne. To uključuje i sustavno blaćenje onih koji su drukčije mislili. Sve je to bilo u skladu s novom „istinom“. Naše knjižnice pune su literature o tom vremenu. Ona nije smjela odskakati od službene vlasti i ideologije. Nije se smjelo objaviti ništa što bi bilo protiv postojećeg vladajućeg sustava. Onome koji danas želi pisati znanstvenu povijest nude se ti izvori i ta literatura".(hkv)

 

 

S petoga stručno-znanstvenog skupa Hrvatskog kulturnog vijeća o Haaškome sudu, a kao svojevrsnu najavu šestog po redu koji će se održati u petak, 5. prosinca 2008. u zagebačkom hotelu Westin s početkom u 9.00 sati,  donosimo izlaganje novinara Josipa Jovića. Izdvajamo: "Da je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije politički, to samo po sebi ne bi moralo biti loše. Naime, ako bi on kao nezavisna institucija bio u funkciji pravde, istine i mira onda bi on imao i pozitivnu političku ulogu. No, ako je on, kao što jest, pod izravnim političkim pritiskom pojedinih država i političara i u funkciji iskrivljivanja i lažiranja stvarnih događaja i ostvarivanja partikularnih politički interesa, onda je riječ o politikantskom sudu i najpravilnije ga je upravo na taj način definirati. Političke poruke Optužnice su podizane selektivno. Vojni vrh agresorske JNA ostao je izvan domašaja suda, za zločine nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini nitko nije ni optužen ni osuđen, kazne egzekutorima na Ovčari (Šljivančanin, Mrkšić, Radić) su praktički oslobađajuće, neshvatljiva je nejednaka težina kazne primjerice Biljani Plavšić, dvanaest godina, i Dariju Kordiću, dvadeset pet godina, iako su oboje odgovarali zbog svoje političke uloge i iako su oboje imali podjednaku političku moć unutar svojih nacionalnih skupina."

 

 

S petoga stručno-znanstvenog skupa Hrvatskog kulturnog vijeća o Haaškome sudu donosimo izlaganje dr. Milana Vukovića. Njegovo izlaganje je zajedno sa svim ostalim izloženim radovima s toga stručnog skupa objavljeno u Zborniku čija će se promocija, kako smo već i najavili održati u srijedu, 22. listopada 2008., u 19.00 sati u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb. Izdvajamo: "Vlade nekih zapadnih demokratskih zemalja, zajedno s internacionalnim birokracijama, nisu predviđale niti su se pripremale za sve posljedice postkomunističkog razdoblja, u trenutku drastičnog rušenja simbola komunističke satrapije „Berlinskog zida“, 1989. godine. Iz tih razloga želja pojedinih naroda za oslobađanjem i življenjem u vlastitim, nacionalnim, državama nije izazvala posebnih reakcija (razlaz Češke i Slovačke, razlaz sovjetskih republika...) Međutim, životna i povijesna želja hrvatskog naroda, izražena na prvim demokratskim izborima 1990. godine, da živi u svojoj samostalnoj i slobodnoj Hrvatskoj, sukobila se s egoističkom i zabrinutom pasivnošću određenih europskih političkih sredina (naviknutih na podijeljenost europskog kontinenta, suglasno Versajskim sporazumima i Ugovoru iz 1918. i 1920. godine, poslije Prvog svjetskog rata i Jalte 1945. godine) prema srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku 1991.-1997., inspirirane idejom stvaranja Velike Srbije, pod krinkom očuvanja Jugoslavije."

 

 

Sa petog stručnog skupa HKV-a o Haaškome sudu donosimo izlaganje Mate Kovačevića. Izdvajamo: "U radu pokušavam dokazati kako je djelatnost Haaškoga tužiteljstva, a u pojedinim procesima protiv Hrvata, čak i samoga sudišta, tek sastavni dio politike, koja je u Hrvatskoj poražena na višestranačkim parlamenmtarnim izborima 1990. godine. Zato optužnice i jesu sastavljene protiv „zločinačkoga pothvata“ i „zločinačke udruge“ koja je demokratskom voljom naroda izvukla Republiku Hrvatsku iz državnoga terora komunističke Jugoslavije. Zato na sudovima u Haagu i njegovim hrvatskim podružnicama kao svjedoci defiliraju bivši jugokomunistički aparatčici, a za javno promicanje stajališta Haaškoga tužiteljstva novinarima suradnicima se dodjeljuju nagrade[1]. U ekstremnim pak slučajevima nekadašnji komunistički državni tužitelji nastupaju kao branitelji, a neki suci na domaćim sudovima pripadnici su klanova sadašnje političke elite."

 

 

S petog po redu stručnog skupa Hrvatskog kulturnog vijeća o Haaškome sudu, održanom u petak, 6. lipnja 2008. u Zagrebu, donosimo uvodno izlaganje predsjednika HKV-a, Hrvoja Hitreca. Izdvajamo: "Ne želeći oduzimati vrijeme našim uglednim predavačima, htio bih reći još jednom zašto mi tako stalno i uporno inzistiramo na ovoj temi: zato što nitko drugi u Hrvatskoj to ne radi, zato što se hrvatska službena politika ponaša smušeno i beskarakterno i zato što je dužnost hrvatskoga intelektualca da se zalaže za univerzalne vrijednosti koje Međunarodni sud u Haagu ignorira i usput promovira novu, globalističku pravdu, zasnovanu isključivo na interesima moćnih zemalja. I još zbog nečega: naime, hrvatsko pravosuđe po političkom nalogu presađuje metode Haaškoga suda u Hrvatsku, a rezultat je, primjerice, nedavna presuda hrvatskom generalu Mirku Norcu za sudjelovanje u akciji koja je spasila od daljnjega razaranja hrvatski grad Gospić. U isto vrijeme, hrvatsko pravosuđe oslobađa zapovjednika zloglasne srpske postrojbe i podvodi njegov slučaj pod opću amnestiju. "