Mile BogovićSa 4. stručnoga skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo izlaganje našega člana,  dr. Mile Bogovića, biskupa gospićko-senjskog. "Na ovom skupu nastupam već četvrti put. Prvi i drugi put pokušao sam znanstveno pristupiti problemu. Prošli put više sam iznio neka svoja razmišljanja o zadanoj temi, trudeći da dadem što cjelovitiji pogled na događanja, kako bi se izbjeglo fragmentiranje cjeline. Fragmentu izdvojenom iz cjeline može se dati skroz suprotan smisao od onoga koji ima unutar cjeline. Svi oni koji žele nametnuti svoju volju i tumačenje dobro paze kako razbiti osjećaj cjeline. Nama je nametnuta fragmentacija cijeloga Domovinskog rata kako bi mu se moglo podmetnuti značenje koje on nije imao. Naše državne institucije prihvatile su, nažalost, tu krivu metodu. To je put kojim se može osporiti mnogo toga u hodu prema samostalnoj hrvatskoj državi, to je put na kojim dosta uvjerljivo može zvučati daje ona nastala zločinačkim pothvatom, i pored svega toga što odvjetnici dokažu mnoge krive navode. Takva situacija je eldorado za odvjetničke poslove. Zato od njih i ne trebamo očekivati taj osjećaj cjeline. No njihove pobjede u prilog optuženih opet ostaju kao neuvjerljivi fragmenti koji ne mogu dokazati besmisao sintagme zločinačkog pothvata. Kako već rekoh, odvagivanjem isječaka (fragmenata) ne može doći do prave istine. Do nje treba doći drugim putem. Ovo je nastavak tih razmišljanja".
Add a comment        
 

 

StarešinaNakon što su, koncem 2004. godine, sve optužnice podignute, a ICTY počeo primjenjivati svoju izlaznu strategiju, vidi se koliko su u pravu bili profesori međunarodnog prava Alain Pellet i George Abi-Saab kad su na samom početku upozoravali na loše pravne temelje ICTY-a. Sada je posve očito da je takva pravda bila „skupa, spora i nepravedna“, da je „u tužiteljevim rukama koncentrirana prevelika moć“ i da zapravo nije bilo instance kojoj je dužnost „utvrditi istinu“.(V.Starešina)

Add a comment        
 

 
TomacSa svečane akademije koja je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu 12. prosinca 2007. godine održana povodom 8. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana, donosimo izlaganje prof. dr. Zdravka Tomca. U uvodu Tomac je istaknuo: "Najviše i najbolje ćemo se odužiti dr. Franji Tuđmanu ako se izborimo za istinu o njegovome djelu i Domovinskome ratu, ako se suprotstavimo povijesnim krivotvorinama i političkim snagama koje, mijenjaju i krivotvore hrvatsku prošlost. Narod koji dopusti da mu se krivotvori prošlost, da mu se njegove najveće vrijednosti pretvaraju u navodnu sramotu, gubi svoj identitet i svoje dostojanstvo, a time i svoju budućnost. Zato je obrana istine o dr. Franji Tuđmanu, njegovome životu i djelu, bitna za budućnost hrvatskog naroda. Hrvatski narod, radi sebe i svoje moralne čvrstoće, radi svojega samopoštovanja i svojega mentalnog zdravlja, ne smije prihvatiti politiku koja žrtvuje nevine i zaslužne ljude, koja prihvaća krivotvorine kao istine, koja se odriče najsvetijeg i najboljeg iz svoje prošlosti. Odbacivanje politike koja žrtvuje zaslužne ljude, koja se odriče istine, koja sluša strane gospodare, ali još više čvrsto odbacivanje nepravde umotane u lijepu ambalažu, koja nepravdu pokušava prikazati kao navodnu pravdu jest povijesna prilika koju hrvatski narod ne smije propustiti. To je prilika za spas hrvatskoga naroda, za povratak sebi i svojim izvorima i vrijednostima, svojoj tradiciji - biti svoj na svojemu i čuvati moralne i kršćanske vrijednosti kao bitno obilježje hrvatskoga naroda." 
Add a comment        
 

 
Miroslav MeđimorecSa svečane akademije koja je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu 12. prosinca 2007. godine održana povodom 8. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana, donosimo izlaganje Miroslava Međimorca. U uvodu izdvajamo: "U ovoj svečanoj prigodi progovorit ću o pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu iz malo drukčijeg motrišta, naime iz pogleda kazališta i dramske književnosti. Povod je moja netom izvedena povijesna drama „Zastave, barjaci, stjegovi“ u osječkom Narodnom kazalištu, u proslavi njegove stote obljetnice, u kojoj je i jedna scena „Kod Tuđmanovih“. Uz Miroslava Krležu, Josipa Manolića, Savku Dapčević Kučar, Miku Tripala i Kamila Emeričkog, dramska lica u ovoj povijesnoj drami su pokojni predsjednik Tuđman i njegova supruga Ankica. Sloboda stvaranja dramskog pisca, ali i čvrsta dramska struktura komada, nisu mogli zaobići značaj pokojnog predsjednika kao jedne od ključnih osoba hrvatske povijesti, koja je Hrvatsku dovela do njene neovisnosti i slobode. No, današnjim „čuvarima umjetničke slobode“, nastavljačima komunističkih „inženjera duše“ , zasmetala je i sama pomisao da bi se o dr. Franji Tuđmanu moglo potvrdno govoriti u kazališnom komadu i prikazati ga „na daskama koje život znače“ , pa su mnogo prije premijere počeli dovoditi u pitanje umjetničku i moralnu potrebu da se na takav način progovori o prvom hrvatskom predsjedniku ; oko teksta i predstave počeli su stvarati atmosferu slučaja, nepodobnosti i neprimjerenosti današnjem političkom trendu".
Add a comment        
 

 
dr. Franjo TuđmanKako smo već izvještavali na portalu, povodom sedme obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana Udruga HIP, Forum hrvatske sloge i Hrvatsko kulturno vijeće organizirali su 9. prosinca 2006. u Slavonskom Brodu okrugli stol "Hrvatska i Zapadni Balkan". Zbornik radova "Hrvatska i Zapadni Balkan" predstavljen je danas široj javnosti na skupu u Starogradskoj vijećnici, a u njemu se mogu pročitati rasprave sudionika koji su izlagali svoje poglede o suverenitetu, nacionalnom identitetu i vanjskoj politici. U nastavku, iz spomenutog zbornika donosimo predgovor, sadržaj i impresum. Od priloga već objavljenih na portalu vezanih uz okrugli stol "Hrvatska i Zapadni Balkan" izdvajamo: "Reportaža - Otkriven spomenik Franji Tuđmanu u Slavonskom Brodu",  "Hrvoje Hitrec - Povijest, kultura i zapadni Balkan".
Add a comment        
 

 
Mate KovačevićSa 4. stručnog skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo govor Mate Kovačevića. "U ovom radu prikazani su odnos hrvatskih "trećejanuarskih" vlasti prema Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, odnos Haaškoga suda i njegove tužiteljice Carle del Ponte prema Hrvatima, taktika rada Haaškoga suda i uloga osnivanje njegovih podružnica u zemljama podložnim tom sudu. Iznesene su i teze o dubokoj umiješanosti politike u sudovanje tog Tribunala, a posebno uloga te politike u krizi tijekom ratova za oslobođenje Hrvatske i muslimansko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini te uloga britanske politike u radu Haaškoga tribunala. Na kraju su izneseni mogući prijedlozi za rješavanje hrvatske podložnosti toj britansko-haaškoj politici".
Add a comment        
 

 
Tribina u MakarskojHrvatsko kulturno vijeće i Ivo Dužević organizirali su tribinu 16. listopada 2007. u prilici predstavljanja knjige Marka Matića "Rastajemo li se od sebe?". U nastavku donosimo podrobniji izvještaj iz kojeg u ovom uvodu izdvajamo dio koji se odnosi na izlaganje Marka Matića: "Na početku je izrazio zadovoljstvo što smo se ovdje, u Makarskoj, okupili u ovako lijepom broju te što možemo svi zajedno razgovarati. Prilika je ovo da jedni drugima proširimo saznanja o onome što nam se događa. Sama knjiga je završni dio publicističke trilogije kojoj su prethodile još i „Hrvatski pravac“ i „Čija je naša država?“. Kad se kaže za nekog da se „rastao od sebe“, znači da više „nije svoj“ a što onda već ulazi u područje psihijatrije. Radi se o uglavnom neobjavljenim napisima. Pet članaka koji su ipak nekako objavljeni su toliko iznakaženi da kao i da nisu objavljeni. Dakle, danas u našoj „slobodnoj“ državi nitko te napise nije smio objaviti.".
Add a comment        
 

 
prof. dr. Miroslav TuđmanDonosimo rad prof. dr. Miroslava Tuđmana za 4. skup HKV-a  na na temu rada Haaškog suda, u kojem su opširno opisane brojne nedosljednosti i političke manipulacije u radu ove međunarodne institucije. "Možemo se suglasiti s tezom da Tužiteljstvo primjenjuje dvostruki kriterij i da je na tome građena selektivnost progona ICTY-a. Međutim, ishodište toga dvostrukog kriterija na kojem počiva primjena doktrine o ZZP, nije samo u nedodirljivosti velikih sila ili njihovih asocijacija. Ishodište dvostrukih kriterija jest u odustajanju Tužiteljstva od univerzalnih vrijednosti (slobode, prava na samoodređenje naroda, prava na obranu od agresije, pravo na dostojanstvo osobe, itd.); odustavši od univerzalnih vrijednosti Tužiteljstvo je odustalo od istine [44], a haški Tribunal izgubio je moralnu vjerodostojnost... Neizvjesno je kako će taj sukob između univerzalnih i globalnih vrijednosti završiti. No sigurno je da je doktrina o zajedničkom zločinačkom pothvatu nedorađeni pravni institut. Način na koji se primjenjuje šteti ugledu međunarodne pravde, ima nesagledive negativne posljedice po hrvatsko nacionalno biće, a može imati i tragične posljedice po hrvatske generale i dužnosnike."
Add a comment        
 

 
4. stručni skup Hkv-a o Haaškom suduU Zagrebu je u hotelu «Westin» u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća održan 4. stručni skup o temi "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?". Na stručnom skupu sudjelovali su i izlagali sljedeći govornici: Milan Vuković, dr. iur, mons. dr. Mile Bogović - povjesničar i biskup gospićko-senjske biskupije, Mate Kovačević - novinar, mr. sc. Lujo Medvidović - odvjetnik, dipl. ing. Drago Duvnjak , Višnja Starešina - novinarka, akademik Josip Pečarić, Marko Barišić - novinar dnevnika «Vjesnik», Bosiljko Mišetić -odvjetnik, dipl. pravnik Mile Prpa, dr. Nedjeljko Mihanović, Eduard Slavko Yambrusic - odvjetnik u Washingtonu i prof. dr. Miroslav Tuđman. Njihova izlaganja na našem će portalu biti  objavljivana kako nam budu pristizala. O samom događaju opširnije izvijestili su hrvatski mediji, a u nastavku donosimo što je sa samog skupa u svojoj vijesti donijela Hina, popraćeno s našim slikama.(mmb,zdk)
Add a comment        
Pon, 2-08-2021, 18:08:49

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.