Tijekom drugoga tjedna u kolovozu bila je pokrenuta inicijativa prikupljanja potpisa za izjavu hrvatskih intelektualaca u svezi slučaja Dajla. Ova izjava odaslana je prema najširoj javnosti prije blagdana Velike Gospe i o njoj su izvijestili brojni mediji. U prikupljanju potpisa aktivno je sudjelovao i Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Tekst izjave donosimo u nastavku, a on je sam po sebi vrlo zanimljiv jer donosi niz pojedinosti koje su hrvatskoj javnosti u prvom trenutku sigurno ostale nepoznate.

Hrvatskoj javnosti povodom imovinskog prijepora u župi Dajla Porečko-pulske biskupije

Summum ius, summa iniuria

Mi, hrvatski katolički intelektualci, smatramo potrebnim, ne miješajući se u djelokruge državnih i crkvenih vlasti, izraziti svoj pogled na događaje koji su negativno eskalirali nakon odluke kardinalskog povjerenstva u Vatikanu da se bivši benediktinski samostan u Dajli i pripadajuće zemljište, uz novčano obeštećenje za određeni nepovratni dio, imaju vratiti benediktinskoj opatiji u talijanskoj Pragliai.

Sudske odlukeBenediktinska zajednica iz Pragliae izgubila je sve sudske procese kojima je nastojala spomenute nekretnine uknjižiti na trgovačko društvo, Abbazia d.o.o., za tu svrhu osnovano u HrvatskojBenediktinska zajednica iz Pragliae izgubila je sve sudske procese kojima je nastojala spomenute nekretnine uknjižiti na trgovačko društvo, Abbazia d.o.o., za tu svrhu osnovano u Hrvatskoj. Nekretnine su bile davno isplaćene i konačno obeštećene kroz Osimske sporazume koje je do kraja ispunila Republika Hrvatska. Država je nekretnine, kojih je na taj način postala vlasnicom, vratila Crkvi, i to župi Dajla i Porečko-pulskoj biskupiji, a da ničim na to nije bila obvezna. I sada je benediktinska zajednica u Pragliai zaključila da je došlo vrijeme da, oslanjajući se na kanonsko pravo i talijanski lobby u Vatikanskoj kuriji, iste nekretnine unutarcrkvenim postupkom, uz isključenje javnosti, stavi pod svoje vlasništvo. I kardinalsko povjerenstvo, pozivajući se isključivo na kanonske propise, donosi presudu na štetu Porečko-pulske biskupije, koje je odjeknulo i bolno, i mučno diljem Hrvatske.

Prvo, gdje je osjećaj za moral i pravdu današnjoj benediktinskoj zajednici iz Pragliae? Došli su na poziv iz davne 1841. g. jednog bogatog grofa, Grisonija, da poduče njegove kolone u vjerskim stvarima u čemu su mu se činili zapušteni. Prethodnica je stigla tek 1859. g,, svi ostali 1867. g., nakon što su talijanske vojne čete zauzele i opljačkale njihov samostan u Pragliai. Iako nije predviđao događaje iz 1867. g., grof je, čini se od početka slutio što bi se moglo dogoditi, jer, ti isti benediktinici, već jednom su, početkom 19. stoljeća, napustili Pragliau, pred Napoleonom, pa je u oporuci ugradio onu klauzulu, da, ako jednom iz Dajle odu, ne potražuju više ništa. Napustivši, istjerani, 1948. g, Dajlu i vjernike i skrasivši se ponovno u Pragliai, u hladovini Euganejskih brežuljaka, dok su drugi ostali, unatoč teškim okolnostima, izgubili su pravo na Dajlu. Kao da je Boži Milanoviću i sveukupnom hrvatskom istarskom svećenstvu, bilo prekrasno ostati u komunizmu!?

Drugo, da je Republika Hrvatska htjela, bila bi vratila te nekretnine benediktincima. Ona ih je vratila lokalnoj biskupiji, i to u svojoj cjelini. To je pretpostavka koja se sada ne može tumačiti kako se kome prohtije, ako se nađe samo formalno legitimističko uporište, nego da se u skladu sa željom grofa Grisonija, i dobrom vjerom hrvatske države, to iskoristi na dobro katoličkih vjernika u Istri.

Napokon, nama kao hrvatskim katoličkim intelektualcima, ovakav postupak osobito teško pada imajući na pameti određene dionice hrvatske crkvene povijesti, koje, kao da se, u umanjenom mjerilu, vraćaju s pitanjem Dajle.Volja RHDa je Republika Hrvatska htjela, bila bi vratila te nekretnine benediktincima. Međutim, ona ih je vratila lokalnoj biskupiji, i to u svojoj cjelini Živo se sjećamo izložbe 900 godina povijesti Zagrebačke nadbiskupije u prostoru bivšeg Jezuitskog samostana na Gornjem gradu. Iz sobe u sobu nizali su se predmeti i slike svakog pojedinog biskupa, od Duha do Kuharića. Sve do 1500. g. bilo je nebrojeno mnogo stranaca koji su stolovali kao biskupi u Zagrebu, ali, interesantno, od 1500. g. pa do početka 17. stoljeća, dakle debelih 100 godina najtežih hrvatsko-turskih ratova, ta je stolica bila rezervirana isključivo za domaće sinove. Nije bilo interesa izvana, tada, kada su biskupi bili banovi, vojskovođe, kada su kanonici branili Sisak, kada su padali Knin, Jajačka banovina, Siget, Bihać, Zrinj, Pounje, kada je na djelu bilo prvo etničko čišćenje između Une i Vrbasa, i da dalje ne nabrajamo. A onda opet po starom. Istodobno, razni Talijani, Nijemci, Ugri i Španjolci kitili su se naslovnim titulama trebinjske, modruške, i kojih sve ne opustošenih i iskorijenjenih hrvatskih biskupija, u debeloj sjeni europske renesanse. Nije moguće ne vidjeti potpuno isti scenarij i sada. Gdje ste bili kad je grmjelo, braćo benediktinci? Nakon što je Hrvatska opstala, nakon Oluje, eto vama, braćo Hrvati, našeg zahtjeva za uknjižbom - 2006. g.

Međutim, iz ovog slučaja mogle bi proisteći i realno-političke posljedice. Podsjećamo na dvorac Mokrice i zemljište, koji su bili nepobitno vlasništvo Zagrebačke nadbiskupije. Mokrice su u poratnim međurepubličkim razgraničenjima zaslugom Bakarića, s ciljem da se napakosti Zagrebačkom nadbiskupu, prepuštene Sloveniji. Poslije Domovinskog rata Zagrebačka nadbiskupija pokušala je preko Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu vratiti Mokrice, ali je 2004. g taj Sud tužbu Kaptola odbio te presudio da Zagrebačka nadbiskupija nema pravnog temelja za povratak dvorca i imanja u Mokricama. Uloga VatikanaPoslije Domovinskog rata Zagrebačka nadbiskupija pokušala je preko Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu vratiti Mokrice, ali je 2004. g taj Sud tužbu Kaptola odbio te presudio da Zagrebačka nadbiskupija nema pravnog temelja za povratak dvorca i imanja u Mokricama - gdje je tada bio Vatikan?Gdje je tada bio Vatikan? Ako Talijani u pozadini imaju najveći utjecaj u Vatikanu onda nama izgleda kao da su odlučili prigrabiti dio Primorja i Dalmacije, a model Dajle samo je prvi korak. I tako Hrvatska pobjeđuje na bojnom polju u obrani svoje slobode, a za raznim diplomatskim stolovima postaje sve manja.

Vidljivo je iz komentara raznih otkrivenih i prikrivenih udbaša, od političara do novinskih djelatnika, da oni uživaju u ovom sukobu puštajući da se on razvija bez, ili uz njihove minimalne intervencije. Žele dodatno naštetiti Crkvi, tako da upadljivo naglašavaju isključivu unutarcrkvenu nadležnost, kako bi se javnost što više okrenula protiv Vatikana, pitajući, onako usput, a da tko je već obeštećenu imovinu još jednom prepustio Crkvi.

Mogli bismo se formalno složiti sa stavom Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije u kojem, ukratko, stoji kako je slučaj postao unutarcrkveno pitanje od kada su 1999. g. samostan i pripadajuće zemljište od strane Republike Hrvatske dodijeljeni župi Dajli. Tom odlukom cijelo pitanje prelazi na etičku razinu: Ako je zemljište darovano župi Dajli, može li im se darovano otuđiti nekim potezom pera? Može li poslije toga, bez određene sumnjičavosti, biti riječi o neokrnjenom moralnom autoritetu Crkve?

Htjeli bismo reći da se ovdje ne radi, i ne može se raditi o isključivom unutarcrkvenom pravnom pitanju. Time si Crkva nameće teret koji nije sposobna riješiti na zadovoljavajući način. Krajnjim inzistiranjem na samo jednom aspektu pravnih normi, naime, na kanonskom pravu, lako se upada u klopku koju su uočili već i stari Rimljani: „Summum ius, summa iniuria" (Vrhunsko pravo, vrhunska je nepravda).

Osjećamo solidarnost i upućujemo ohrabrenje mjesnom biskupu i njegovom svećenstvu, kao i svim hrvatskim biskupima za njihovu brigu i nastojanje oko dobrobiti njihove pastve i njihovih biskupija.

Želimo mir vama, mir nama, mir hrvatskom narodu, mir Crkvi u Hrvata i mir i jedinstvo Sveopćoj Crkvi.

Hrvatska, o Velikoj Gospi 2011. g.

Lista potpisnika

1. Akademik Josip Pečarić, Zagreb
2. Akademik Stanko Popović, Zagreb
3. Akademik Slaven Barišić, Zagreb
4. Akademik Ivica Kostović, Zagreb
5. Prof. dr. sc.Branimir Lukšić, dipl. iur., Split
6. Prof. dr. sc. Marijan Šunjić, Zagreb
7. Ive Livljanić, veleposlanik u miru, Zadar
8. Prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Zagreb
9. Dr. sc. Darko Richter, dr. med., Zagreb
10. Prof. dr. sc. Slavica Dodig. dipl.ing. med. biokem., Zagreb
11. Prof. dr. sc. Mario Essert, dipl. ing. eletkrotehnike, Zagreb
12. Dr. sc. Osor Barišić, dipl. ing. fizike, Zagreb
13. Doc.dr.sc. Ervina Bilić, dr. med., Zagreb
14. Doc.dr.sc. Ernest Bilić, dr. med., Zagreb
15. Mr. sc. Miljenko Raos,d r. med., Zagreb
16. Prof. dr. sc. Zlata Ivanovi Herceg, dr. med., Zagreb
17. Marijan Osmak, dipl. oecc., Zagreb
18. Ivan Beljan, dipl.ing., brigadir HV u mirovini, Split
19. Mr. sc. Andrea Dasović-Buljević, dr. med., Zagreb
20. Mr. sc. Marija Radonić, dr. med., Dubrovnik
21. Prof. dr. sc. Franjo Plavšić, dipl. ing. kem., Zagreb
22. Ivan Pavić, dr. med., Zagreb
23. Željko Tomašević, mag.iur., Zagreb
24. Prof. dr. sc. Filip Čulo, dr. med., Zagreb
25. Ivo Markulin, kap. d. pl., Preko
26. Drago Ćaleta, dr. med., Zagreb
27. Zoran Nevistić, dipl. ing., Rijeka
28. Božena Dugi Popović, prof., Zagreb
29. Anita Mucak, dipl.oec., Zagreb
30. Mr. sc. Jadranka Živčić, dipl. ing. med. biokem., Zagreb
31. Tomislav Marijan Bilosnić, književnik, Zadar
32. Prof. dr. sc. Darko Žubrinić, prof. mat., Zagreb
33. Vesna Kostanjevečki, načel. Odjela vinarske inspekcije, Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb
34. Ivan Lukač
35. Božo Režić, dipl. oecc., Split
36. Diana Koller, dipl.politolog, Radio Kaj, Zagreb
37. Damir Borovčak, dipl.ing., publicist, Zagreb
38. Ante Zanetic, bivši nogometaš Hajduka, Australija
39. Nikola Bačić,dr.med., Dubrovnik
40. Renato Milić, Zadar
41. Krešimir Jelovac, zamjenik predsjednika Obiteljske stranke, Split
42. Franjo Radošević, dipl. ing. elektotehn. (Zagreb, Beč, Darmstadt)
43. Nikola Bašić, VŠS ekonomist, pisac, Vis
44. Ivan Jaklin, dipl.ing. geod., Varaždin
45. Krunoslav Veljača, Zagreb
46. Doc. dr.sc. Asja Stipić Marković, dr. med., Zagreb
47. Dr. sci. Davorin Lovrić, ing. fizike, Zagreb
48. Jadranka Rukavina, dipl. ing. fizike, Državni zavod za mjeriteljstvo
49. Kristina Dugan, računovođa, Sesvete
50. Nikola Mulanović, umirovljenik, Dubrovnik
51. Prof. dr. sc. Ivan Malčić, dr. med., Zagreb
52. Ivica Markota, urednik portala Politička scena
53. Ivo Dužević, dr.med., psihijatar i psihoterapeut, Makarska-Split
54. Mr.sci. Josip Papković, dipl. inž., Zagreb
55. Marija Papković, dipl. iur. Pušča Donja
56. Prof.dr.sc. Mladen Petravic, dipl.ing.fizike, Rijeka
57. Dragi Ante Doljanin, Sydney
58. Stjepan Bosnjak, Sydney
59. Frane Kolak, Zagreb
60. Boris Adašević, dr.med., Vitez, BiH
61. Juraj Cigler, dipl. inž. građ. Čakovec
62. Josip Malović (Sibran), Goričan
63. Doc. dr. sc. Marija Jelušić-Dražić, Zagreb
64. Ivo Milić, bacc. ing. techn. inf., Nuštar
65. Dr. sc. Ivanka Pižeta, dipl. ing. elektrotehnike
66. Antun Drndelić, umirovljenik
67. Ivan Vakula, umirovljenik
68. Ninoslav Mogorović, predsjednik Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva „Krasna zemljo" - Pula
69. Marij Matulina, sociolog u mirovini, Silba
70. Franjo Prpić, Kanada
71. Josip Kirigin, dipl. ing., Mirca, otok Brač
72. Đivo Bašić, Dubrovnik
73. Dr. sc. S. M. Ksenija Režić, Zagreb
74. Marijan Udina
75. Zdenko Čuljak, dipl. ing, brigadir HV u mirovini, Nijemci
76. Alojz Pavlović, mag. ing. kibernetike, Zadar
77. Tomo Gložinić. sudac Vrhovnog suda RH u mirovini, Zagreb
78. Robert Gložinić, Zagreb
79. Marija Šućur, prof. u miru, Zagreb
80. Ivan Mužina, Zagreb
81. Ivica Ban, odvjetnik iz Dubrovnika
82. Marija Kirigin, Mirca, otok Brač
83. Zvonimir Ražov, Škabrnja
84. Prof. emeritus, dr. sc. Mirko Diksic, McGill University, Montreal, Kanada
85. Mr. sc. Vladimir Žmak - Štutinov, dr med. 52422 Lanišće
86. Djuro Palaic, M.D., Ph.D, Beaconsfield,Qc, Canada
87. prof. dr. Ante Čuvalo, Ždrelac
88. prof. Ikica Čuvalo, Ždrelac
89. Branko Kosmačin, dipl.ing. stroj.
90. Dinko Justinić, dipl. ing. elekktrotehn., Njivice, otok Krk
91. Zlatko Kovačić, Zagreb
92. Dr. sci. Dragica Vranjić-Golub, Zagreb
93. Zdenko Čuljak, Vukovar
94. Mr. sc. Ivan Šimić, dipl.ing.
95. Prof. dr. sc. Damir Grgičević, Zagreb
96. Joško Jež, umirovljenik
97. Božidar Ručević, dipl. inž. iz Zagreba
97. Marija Dundić, Zagreb
98. Oljeg Jamnicki, Zagreb
99. Srećko Pedišić, Zadar