Pravni aspekti braniteljskih udruga i zadruga za laike

Branitelji imaju na raspolaganju razne oblike udruživanja, nužne za iskorištavanje raznih državnih poticaja i poticaja iz EU fondova. Dva česta oblika udruživanja u pravne osobe su udruga i zadruga, no onima bez dostatnoga pravnog obrazovanja to je ponekad previše složeno i gotovo nemoguće bez pravne pomoći, stoga je cilj ovog teksta na razumljiv način donijeti osnove, to jest temelj za razumijevanje samoga postupka koji braniteljima može biti poticaj na daljnje organiziranje u udruge i zadruge. 

Osnivanje braniteljske udruge

Proces osnivanja braniteljske udruge nalikuje uvelike na proces osnivanja svake druge udruge sukladno Zakonu o udrugama (članci od 11-24). Potrebna su minimalno tri osnivača po onoj staroj latinskoj sentenci „tres faciunt Zakon o udrugamacollegium“ (troje čini društvo), izjava o nekažnjavanju po članku 28. spomenutog Zakona o udrugama, odluka o nazivu i adresi, obrasci za upis u registar udruga koji se mogu preuzeti na stranicama Ministarstva uprave Republike Hrvatske na poveznici, zapisnik osnivačke skupštine i, naposljetku, napisan statut, a sve se to predaje nadležnom uredu za udruge ovisno o mjestu sjedišta udruge.

Statut je ključan dokument da se udruga profilira kao braniteljska, naravno i naziv može upućivati na to, ali ne nužno jer "falsa nominatio non nocet", to jest krivo imenovanje ne mijenja bit stvari. Profiliranje udruge kao braniteljske mora se napraviti u definiranju cilja udruge na početku statuta i zatim u određivanju djelatnosti kojima se taj cilj ostvaruje te ciljana skupina (branitelji) koja je pozvana na ostvarivanje tog cilja. To sve mora pratiti šifre djelatnosti i ciljane skupine čija je klasifikacija izložena u dokumentima na već prethodno spomenutim stranicama Ministarstva uprave Republike Hrvatske.

U čitavom procesu najteži bi problem zapravo moglo predstavljati pisanje statuta pa dio udruga za to angažira odvjetnika. No od pomoći može biti i elektronički registar udruga na poveznici gdje su dostupni statuti svih ddbraniteljskih udruga pa se može usporediti kako su slične udruge definirale svoje odredbe. Kad se napiše sam statut, u njega se upisuju naziv i sjedište udruge, a tomu se dodaje i još uvijek postojeći opis i izgled pečata. Nakon što nadležni ured za udruge sukladno sjedištu udruge donese rješenje o osnivanju i dodijeli OIB onda postoje još neke formalnosti: otvoriti račun u banci po izboru, upisati udrugu u Državni zavod za statistiku, upisati udrugu u registar neprofitnih organizacija Ministarstva financija RH i zatim registar stvarnih vlasnika FINE.

Za kraj ovog dijela s pravnoga aspekta nudi se još nekoliko praktičnih savjeta: staviti što širu djelatnost kojom udruga ostvaruje svoje ciljeve jer se nikada unaprijed ne možete znati što će sve poslije trebati (budući da će se aktivnosti razvijati onako kako se udruga razvija, širokim spektrom djelatnosti izbjeći će se često mijenjanje statuta); ako udruga ne broji više od deset članova, onda treba izbjeći složene nadzorne i upravne odbore jer su nužna tijela samo skupština i predsjednik kao zakonski zastupnik, premda nije loše imati još jednoga rezervnog zakonskog zastupnika za slučaj spriječenosti; uvesti svakako odredbu o mogućnosti održavanja skupštine elektroničkim putem jer se to, primjerice, za vrijeme korona-krize pokazalo nužnim za funkcioniranje, a treba imati u vidu da se skupština mora održati jednom svake godine i naposljetku, potrebno je pažljivo regulirati odredbe o članstvu, naime ono kroz skupštinu donosi ključne odluke koje utječu na sudbinu udruge.

Osnivanje braniteljske-socijalne radne zadruge

Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i njihovim obiteljima u člancima od 154. do 159. kao lex specialis na poveznici u odnosu na Zakon o zadrugama kao lex generali definira što je to točno braniteljska-socijalno radna Branitelji zakonzadruga: najmanje dvije trećine osnivača ili članova moraju biti hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili djeca dragovoljca iz Domovinskog rata. To znači da u svemu ostalom braniteljsko-socijalna radna zadruga funkcionira kao obična zadruga, osim kod evidencije prilikom osnivanja koja se dodatno uređuje Pravilnikom o vođenju Evidencije o braniteljskim socijalno-radnim zadrugama i njihovim upraviteljima. Detaljan opis procedure može se naći na stranicama Ministarstva hrvatskih branitelja.

Zadruga u odredbama spomenutog Zakona o zadrugama člancima od 6. do 10., za razliku od udruge, traži minimalno 7 osnivača, upisuje se u sudski registar trgovačkog suda prema mjestu sjedišta, umjesto statuta moraju se usvojiti na osnivačkoj skupštini takozvana pravila zadruge s minimalnim odredbama definiranim člankom 8. Zakona o zadrugama. Forme i obrasce za članove i zapisnik osnivačke skupštine lako je pronaći na internetu, a sva pravila zadruge mogu se usporediti sa sličnim primjerima već postojećih braniteljskih zadruga, no ako nova zadruga ili udruga ima bilo kakve dvojbe, za savjet može upitati bilo koje od spomenutih javnih i državnih tijela sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, v. na sljedećoj poveznici. Oni su dužni u zakonskom roku dati informaciju u formi odgovora na svako postavljeno pitanje!

Koje su glavne prednosti osnivanja braniteljskih udruga i braniteljskih zadruga?

Glavna prednost osnivanja braniteljskih udruga i zadruga u tome je što je potom moguće javiti se na brojne natječaje za financijske potpore čiji je organizator Ministarstvo hrvatskih branitelja za različite projekte. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva ima posebnu institucionalnu potporu (sredstva za zapošljavanje jedne ili više osobe za, primjerice, administrativni rad) isključivo za braniteljske udruge, no postoje i drugi natječaji koji nisu samo za braniteljske udruge i zadruge, a na njih se prijavitelj može javiti u skladu sa svojim djelatnostima (npr. natječaji Ministarstva poljoprivrede RH ako je poljoprivreda među djelatnosti zadruge, natječaji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ako se udruga ili zadruga bavi gospodarskim aktivnostima, natječaji Ministarstva sporta i turizma RH, Logo mbrh 1Ministarstva kulture i medija RH itd., jer vas činjenica da ste braniteljska udruga ili zadruga ne priječi da se javite na njihove natječaje).

Postoje i međunarodni natječaji Erasmus + ili CERV gdje također za udrugu nije problem ako je braniteljska udruga jer to što je udruga profilirana kao braniteljska ne znači da se ne može baviti i drugim aktivnostima. U konačnici, ovisno o tome gdje je sjedište udruge i zadruge uvijek postoje javni natječaji županija i gradova baš specifično za ciljane za udruge ili zadruge, no o svemu ovome detaljnije u budućim člancima.

Za kraj važno je istaknuti da svako udruživanje osim prilike za zaradu kroz spomenute natječaje ili vlastitu poduzetnost bez oslanjanja na javna sredstva, dovodi nužno do dodatne resocijalizacije kroz druženje i upoznavanje novih ljudi, a i sam rad ima svoju terapeutsku funkciju za braniteljsku populaciju čije je fizičko i psihičko zdravlje oštećeno kao posljedica Domovinskog rata. Ne treba zanemariti činjenicu, spomenutu gore u članku, da su i članovi braniteljskih obitelji titulari prava osnivanja udruga i zadruga pa i oni, posebice djeca, mogu iskoristiti priliku pokretanja udruge i zadruge.

Naposljetku, ratio legis ovih pogodnosti jest taj da se osnaživanjem branitelja i njihovih obitelji zapravo osnažuje samo društvo i državu.

Marko Paradžik

Tekst je dio niza „Uspješni hrvatski branitelji u poduzetništvu i neprofitnim organizacijama“, a objavljen je na Portalu HKV-a u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2023. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.

aem

Povezano

Umirovljeni hrvatski general okuplja branitelje oko EU projekata

Resocijalizacija branitelja kroz Eko-pleter braniteljsku zadrugu za proizvodnju

 
 
Pet, 14-06-2024, 15:33:06

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.