Detalji

Objavljeno: 30. ožujka 2010.

Donosimo razgovor s pjesnikom, novelistom i kolumnistom Damirom Pešordom koji je za Portal HKV-a pripremio Davor Dijanović. Damir Pešorda rođen je u Grudama, studij hrvatskog jezika završio u Zagrebu, poslijediplomski s temom disertacije iz teorije književnosti u Lavovu (Ukrajina). Objavljuje pjesme, novelete, kritičke prikaze i kolumne. Tiskane su mu dosada četiri knjige: Žohari, identitet i Milevine formule, Tetka u torbi;, Različite pjesme i Brod budala. Stalni je kolumnist u Hrvatskom listu i Hrvatskom slovu. Izdvajamo: "Teme o kojima pišem ja i omanja skupina ''Mohikanaca'', a tu spadaju i sjajni autori s vašega portala, širu javnost kao da previše ne interesiraju. Ono što tu ''širu javnost'' od politike zanima svodi se na ''rat broševima'' između gospođe Kosor i gospođice Vučković, plesno-zafrkantske performanse podmladaka dvaju vodećih partija i zebnju hoće li sjesti sljedeća plaća, mirovina ili što već. U toj neveseloj slici stanja u društvu, bojim se, krije se i odgovor na pitanje koje ste postavili. No, kako sam po naravi optimist, tješim se mišlju da se hrvatska povijest odvija po načelu klatna: kada se dosegne krajnja točka gibanja u jednom smjeru, nužno dolazi do preokreta i gibanja u suprotnom smjeru. Kapetanima usprkos, da se vratimo u okvire metafore iz vašeg pitanja."

Detalji

Objavljeno: 22. ožujka 2010.

Kao što je vjerojatno mnogima poznato, Tomislav Jonjić (www.tomislavjonjic.iz.hr) je danas glavni urednik Političkog zatvorenika, mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika (www.hdpz.htnet.hr). Razgovor s njim za naš Portal vodio je Davor Dijanović. U ovom uvodu izdvajamo: "Ne bih rekao da je lustracija problem kojim se bave posebno hrvatski nacionalisti. To je pitanje demokratskog opredjeljenja pojedinaca i društva, štoviše, pitanje elementarnog morala. Nemoralno je da isto društveno priznanje dobije zločinac i žrtva. Poruka koja se time šalje glasi: isplati se biti zločincem, isplati se pristajati uz jedan zločinački, protunarodni i tiranski režim, isplati se sudjelovati u njegovim zločinima; istodobno se ne isplati suprotstavljati se tom režimu, njegovoj ideologiji i njegovim zločinima. Zato je jugoslavenske i komunističke ideologe i batinaše trebalo prokazati kao takve i samim time im ograničiti sudjelovanje u društvenom životu. U protivnom se teži selekciji nagore."(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 17. ožujka 2010.

Dr. Tomislav Sunić (www.tomsunic.info) pisac i prevoditelj, rođen je 1953. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je francuski i engleski jezik, a zatim je magistrirao međunarodnu politiku na California State University u Sacramentu. Doktorirao je 1988. političke znanosti na University of California u Santa Barbari. Bio je predavač na California State University, University of California i Juniata College u Pensilvaniji. Održao je mnogobrojna predavanja u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Kao bivši politički emigrant surađivao je s Novom Hrvatskom i Hrvatskom revijom. Nakon povratka u Hrvatsku, 1993. g., kao djelatnik Ministarstva vanjskih poslova RH radio je u hrvatskim veleposlanstvima u Kopenhagenu, Londonu, Bruxellesu i Alžiru. Sunić je pisac više knjiga, a svoje članke, prikaze i eseje objavljivao je u cijelom nizu publikacija, uključujući The Wall Street Journal, Le Monde i Chronicles. Nedavno mu je na engleskom objavljena knjiga Postmortem Report: Cultural Examinations from Postmodernity, što je i povod za ovaj razgovor.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 03. veljače 2010.

Danas, kada šutljiva domoljubna većina građana Republike Hrvatske s nevjericom promatra kako se dan za danom, mjesec za mjesecom (i tako unatrag desetak godina) postepeno urušavaju gotovo sve temeljne državotvorne i domoljubne vrijednosti koje je hrvatski narod vlastitom krvlju, nakon stoljeća neslobode, stekao u pobjedničkom obrambenom ratu, i to (kojeg li apsurda, nezabilježenog u povijesti!) najvećma djelovanjem njegovih vlastitih vladajućih elita, ustavna odredba članka 141. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske svojom ustavnom snagom i autoritetom, svojim pravnim, političkim i simboličkim značenjem, predstavlja jedan od posljednjih bastiona političko-pravnog obrambenog mehanizma hrvatskoga naroda. Brisanjem navedene odredbe, žrtve hrvatskoga Domovinskog rata definitivno bi postale uzaludne. Iz navedenog razloga, podnosi se slijedeći Apel zastupnicima Hrvatskoga sabora protiv brisanja odredbe članka 141. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske. Svi oni koji spomenuti apel (čiji tekst donosimo u nastavku) žele podržati, neka pošalju svoje podatke – ime i prezime, zanimanje i eventualnu znanstvenu titulu na adresu organizatora apela Tomislava Stockingera: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Detalji

Objavljeno: 06. siječnja 2010.

Približava se drugi krug predsjedničkih izbora, i prema anketama u vodstvu je prof. dr. Ivo Josipović. U javnosti mediji o njemu stvaraju sliku kao o istaknutom znanstveniku iz područja prava - sveučilišnom profesoru, i skladatelju, te kao o čovjeku čistog morala i prošlosti, bez afera. Uostalom, sam Josipović na internetskoj stranici svoje kampanje za sebe kaže: ”Sveučilišni sam profesor, saborski zastupnik i skladatelj. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predajem Kazneno procesno pravo, Međunarodno kazneno pravo i Prekršajno pravo. Član sam više domaćih i međunarodnih pravničkih i umjetničkih udruga. Objavio sam 85 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima i napisao oko 50 skladbi koje izvode eminentni hrvatski i strani umjetnici.” Ukratko, po svemu navedenom izgleda da se radi o istinskoj vertikali hrvatskog društva. No, kad se raščlane sastavnice životopisa Ive Josipovića, postaje jasno da je istinito jedino ono što bi trebalo biti najmanje važno za predsjednika države, a to je njegov hobi – glazba. Ostale dvije odrednice Ive Josipovića, znanstvena (sveučilišna) karijera i neokaljanost teško da mogu proći imalo objektivnu recenziju.(djl)

Detalji

Objavljeno: 02. siječnja 2010.

Iza nas je prvi tjedan nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora, gdje su u drugi krug ušli prof. dr. Ivo Josipović i Milan Bandić. U ovakvim okolnostima, mnogi su očigledno pred velikom dvojbom treba li uopće izaći na izbore i zaokružiti nekoga između ova dva kandidata. Puno smo pisama dobili vezano uz ovu temu, a i naši čitatelji posvetili su joj niz komentara. Ovom prilikom od reakcija izdvajamo pismo Zvonka Bušića i Marka Perkovića Thompsona, čije je supotpisivanjeu međuvremenu organizirao akademik Josip Pečarić (potpisi se i dalje skupljaju, odnosno i dalje se mogu slati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.). Pismo objavljujemo u cijelosti, kao i listu potpisa skupljenu do 2. siječnja 2010. godine.(mm)

Detalji

Objavljeno: 20. prosinca 2009.

Prema materijalima koje smo dobili na uvid, Vijeće za elektroničke medije je na svojoj sjednici održanoj 15. prosinca 2009. godine donijelo odluku o izricanju opomene nakladniku Nova TV zato što 10. i 12. prosinca 2009. godine ova kuća nije ravnopravno prikazala predsjedničke kandidate u izbornoj utrci. Radilo se o emisijama „Predsjednička utrka” u kojima su predsjednički kandidati bili podijeljeni u dvije skupine, upravo u skladu s medijskom slikom koja od početka prati trenutačnu predsjedničku kampanju. Odnosno, kandidati su na Novoj TV bili podijeljeni na pet onih kojima je "dozvoljena" mogućnost ulaska u drugi krug, i sedam onih za koje to ne vrijedi. Spomenuta odluka Vijeća za elektroničke medije od 15. prosinca ostala je gotovo nezapažena, osim što se moglo saznati krajem prošlog tjedna kako je Nova TV odustala od svoga završnog sučeljavanja kandidata, predviđenoga za 23. prosinca.(mm)

Detalji

Objavljeno: 26. studenoga 2009.

Donosimo otvoreno pismo akademika Jospia Pečarića predsjedničkom kandidatu vladajućeg HDZ-a u svezi arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Uz ovo otvoreno pismo Andriji Hebrangu prilažemo i listu sa 700 osoba koje su podržale Inicijativu za referendum o rješavanju pograničnih pitanja sa Slovenijom, a o kojoj smo već pisali na Portalu. Podsjećamo, radi se o potpori traženjima prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana, iznesenim na posebnoj konferenciji za medije 3. studenoga, da hrvatska Vlada raspiše referendum sa sljedećim pitanjem "Jeste li za to da se pitanje granica sa Slovenijom (umjesto političkog odlučivanja arbitražom) rješava isključivo na Međunarodnom sudu pravde?". Vjerojatno ne treba posebno naglašavati kako je ovaj zahtjev, jednako kao i Inicijativa sa 700 potpisa, ostao gotovo potpuno prešućen u hrvatskim medijima. Kao rezultat, danas imamo situaciju u kojoj slovenski građani o sporazumu koji dovodi u pitanje teritorijalni integritet Republike Hrvatske odlučuju na svom referendumu, dok u ime hrvatskih interesa odlučuju trenutne vladajuće strukture bez da naša javnost ima ikakvo pravo glasa.(mm)