Detalji

Objavljeno: 07. lipnja 2010.

Donosimo intervju s predsjednikom stranke «Jedino Hrvatska» gosp. Milovanom Šiblom. Dotaknuli smo se mnogih tema, od stanja u HDZ-u, preko pitanja povezanih s ulaskom u EU, Zapadnim Balkanom, do položaja Hrvata u BiH. Izdvajamo razmišljanja gosp. Šibla o Zapadnom Balkanu: «To je područje neprekidnih nacionalnih sukoba, vječno promjenljivih granica, područje krajnjeg siromaštva, neiskorjenjive korupcije i pod stalnim međunarodnim starateljstvom. Stoga je povezivanje s tim područjem, što se danomice odvija s ciljem da se uspostavi nova državnopravna tvorevina pod imenom Zapadni Balkan, pogubno za Hrvatsku. Vlasti u Hrvatskoj već sada su, brojnim ugovorima u svim područjima života, protuustavno povezale Hrvatsku sa Srbijom i drugim bivšim jugorepublikama jače nego što su međusobno povezane članice Europske unije. Po nalogu NATO-a upravo se odvija i vojno povezivanje sa Srbijom.» (djl)

Detalji

Objavljeno: 24. svibnja 2010.

U prepunoj dvorani doma Zvonimir u Solinu prije desetak dana predstavljena je knjiga „Moji topnički dnevnici" autora don Anđelka Kaćunka, župnog vikara gospićke katedrale. Knjiga je izbor iz don Anđelkovih kolumni i propovijedi iz vremena dok je radio kao kancelar Vojnog ordinarijata te imao status djelatne vojne osobe u činu pukovnika. Iskoristili smo priliku i autoru knjige s provokativnim naslovom „Moji topnički dnevnici" postaviti nekoliko intrigantnih pitanja na koje smo očekivano dobili vrlo izravne odgovore. Tako, primjerice, na pitanje kako danas gleda na oblik Hrvatske vojske nakon preustroja, bivši kancelar Vojnog ordinarijata jasno odgovara: "Gledam s tugom kao na HPV - ali to nije tzv. humani papiloma virus, nego nešto što više ne postoji. U toj kratici P može imati više značenja izvedenih iz imenice - pokoj."(B.Bralić)

Detalji

Objavljeno: 12. svibnja 2010.

Dr. Vladi Vladiću - priznatom i poznatom pjesniku, filozofu i prevoditelju prije mjesec dana ravnatelj Obrtničke škole za osobne usluge u Zagrebu uručio je otkaz na mjesto vjeroučitelja u toj školi zbog neispunjavanja e-matice. S obzirom da je riječ o očitoj nepravdi, te da je dr. Vladić uzdržavatelj svoje peteročlane obitelji čija je egzistencija sada ugrožena, on već deseti dan štrajka glađu u nadi da će reagirati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. No oni i dalje šute. Iako je zbog svih nabrojenih okolnosti znatno oslabljen, dr. Vladić uspio je za Portal HKV-a odgovoriti na nekoliko pitanja kako bi čitatelji dobili bolji uvid u to što se zapravo u njegovom slučaju točno dogodilo. Izdvajamo:  "Otkaz smo dobili kolega Domagoj Orlić (profesor engleskoga) i ja (profesor etike i vjeronauka). Razlog otkaza je u velikom nerazmjeru s posljedicama. Kolega Orlić je podstanar, a o meni ovisi život peteročlane obitelji. A razlog za otkaz je to što nismo izvršili nalog poslodavca, ravnatelja Obrtničke škole za osobne usluge, Stanka Berečkoga. A kakav je to nalog, to se pitanje preskače. To je nalog koji je u školu došao bez ikakvoga pozitivnoga propisa, bez ikakvoga kolegijalnoga dogovora i bez ikakve izobrazbe. Problem je u tome što se nastavnički poziv sve više pretvara u administrativni posao. Administrativne obveze narastaju poput kakve nemani i sve više gutaju izvorni smisao nastavničkoga poziva, a to su: odgoj i obrazovanje. Naše Ministarstvo, kao mjeru štednje, i dalje nastoji smanjivati broj nenastavnoga osoblja po školama, a istodobno se obim nenastavnoga posla povećava. Poruka je jasna. Prostora za odgoj i obrazovanje, za stručno usavršavanje, sve je manje. Time cijeli sustav obrazovanja dovodi sam sebe u pitanje. Zašto uopće postoji?!"

Detalji

Objavljeno: 11. svibnja 2010.

Donosimo razgovor s dr. Josipom Jurčevićem, sveučilišnim profesorom povijesti, autorom brojnih knjiga, sudionikom Hrvatskog proljeća, dragovoljcem Domovinskog rata i neovisnim kandidatom na posljednjim predsjedničkim izborima. U razgovoru koji je za Portal HKV-a vodio Davor Dijanović dr. Jurčević između ostaloga govori o prvim potezima predsjednika Ive Josipovića, gospodarskoj situaciji u RH, europskim integracijama, tužbi za genocid protiv Srbije… Izdvajamo dio koji se odnosi na njegove političke planove za budućnost i mogućnost političke suradnje s prof. dr. Miroslavom Tuđmanom. "U društvenom djelovanju dosljedno zastupam slobodarska načela i socijalnu solidarnost te upravljački model pluralne demokracije. Ponosim se svojom socijalnom i nacionalnom sviješću, što me prošle godine prvi put u životu i dovelo do izravnog uključivanja u politički život. Čak i na predsjedničkim izborima, koji su načelno personalizirani, na prvo mjesto sam stavio zajedništvo politički bliskih kandidata radi ostvarivanja pobjede zajedničkog nacionalnog kandidata, što bi potaklo pozitivne procese u Hrvatskoj. Sadašnja situacija u Hrvatskoj je još dramatičnija, te je bilo kakav uspjeh ili političku promjenu nemoguće ostvariti bez političke suradnje koja ima zajedničke osnovne ciljeve. Uz to, parlamentarni izbori su načelno zajednički projekt, te sam uvjeren da će sve odgovorne osobe iskrene nacionalne orijentacije veoma lako pronaći objektivni modus uspješne suradnje. U tom smislu već je postignuta načelna suglasnost ne samo između prof. Tuđmana i mene nego i između brojnih drugih osoba koje žele dobro Hrvatskoj."

Detalji

Objavljeno: 04. svibnja 2010.

Tomislav Jonjić glavni je urednik «Političkog zatvorenika», mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, član-radnik Matice hrvatske, član Hrvatske odvjetničke komore i Udruženja odvjetnika ovlaštenih na zastupanje pred MKSJ (Association of Defence Counsel Appearing Before the ICTY) u Den Haagu te član Hrvatskoga kulturnog vijeća. Uz dr. Zvonimira Šeparovića izlagao je na nedavno održanoj tribini HKV-a pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Tom prigodom za Portal HKV-a odgovorio je na nekoliko pitanja o trenutnoj perspektivi same tužbe, o pritiscima koji s Pantovčaka stižu vezano uz mogućnost njenog povlačenja,  razlici  u radu i nadležnosti između Međunarodnog suda pravde i MKSJ-a te o posjetu predsjednika Josipovića Ahmićima i njegovu izlaganju u parlamentu BiH. Ovdje izdvajamo dio koji se odnosi na rad Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju: "Tužiteljstvu MKSJ-a nitko razuman ne će pripisati apolitičnost, a još manje će mu se spočitnuti bilo kakve simpatije prema Hrvatima, no dio naše javnosti nikad se ne će potruditi i na Internetu pročitati, recimo, paragrafe 6.-9. optužnice protiv Šešelja. U njima se jasno govori o udruženome zločinačkom pothvatu u kojem su pored Šešelja sudjelovali i Milošević, Kadijević, Adžić, Mladić, Martić, Hadžić, Karadžić, Krajišnik, B. Plavšić, Ražnjatović-Arkan i drugi, s ciljem stvaranja Velike Srbije do granice Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, u kojemu bi se provedbom etničkog čišćenja osigurala srpska dominacija."(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2010.

Dr. Nino Raspudić rođen je u Mostaru 3. studenoga 1975. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju i talijanistiku, a zatim magistrirao i doktorirao. Radi kao viši asistent / znanstveni novak na Odsjeku za talijanistiku. Piše kolumnu "Kratki espresso" u Večernjem listu. Za Portal HKV-a razgovor s njime vodio je Davor Dijanović. Izdvajamo: "Smatram da je svaki izraz suosjećanja sa žrtvama, s bilo koje strane, kao i osuda svakog zločina uvijek dobrodošao čin. Stoga pozdravljam Josipovićevu gestu odlaska u Ahmiće i Križančevo Selo. No govor u parlamentu BiH je nešto posve drugo. Sadržavao je neke u najmanju ruku neodgovorne teze, koje predsjednik države, bez ranijih konzultacija s ostalim političkim subjektima u zemlji naprosto nije bio ovlašen iznositi. Koja je to BiH na koju je Hrvatska navodno izvela agresiju? Teritorij pod kontrolom krnjeg Izetbegovićevog Predsjedništva? Republika Srpska? Sve skupa? Je li onda i s teritorija BiH vršena agresija na Hrvatsku? I tko se za to treba ispričati? Tko nije dijelio BiH? Je li i Dayton podjela BiH? Brojna su pitanja na koja je preliminarno potrebno odgovoriti kako bi teza poput Josipovićeve uopće bila smislena."

Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2010.

Krug za trg, građanska inicijativa za povratak imena Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanom imenom komunističkog diktatora maršala Tita najavila je da će se četvrti veliki javni prosvjed „Kruga za trg“ održati u subotu, 8. svibnja 2010. u 11 sati pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu. Ususret prosvjedu donosimo razgovor s Majom Runje, koordinatoricom odbora građanske inicijative "Krug za trg". Maja Runje je profesorica engleskog i francuskog jezika, bila je pokretačica i višegodišnja predsjednica Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden, krajem osamdesetih dopredsjednica Hrvatskih društava Njemačke, a zatim tajnica Hrvatskog svjetskog kongresa za Njemačku. Poznata je po organiziranju humanih inicijativa.U razgovoru za Portal HKV-a iznjela je između ostaloga svoja razmišljanja o odjecima prethodnih okupljanja i programu i sadržaju predstojećeg. "Ovo će biti naš četvrti veći javni prosvjed, no „Krug za trg" je u zadnje dvije i pol godine, otkako djeluje, organizirao i niz manjih prosvjeda. Medijsko zanimanje bilo je živo u onim prilikama kada su se na Trgu odvijali i protuprosvjedi, prvo sa strane „Saveza antifašističkih boraca Hrvatske" i „Saveza društava „Josip Broz Tito", a kasnije „Udruge mladih antifašista Zagreba". Te su grupe imale izravnu vezu s Pantovčakom i Stjepanom Mesićem, a što je onda pokretalo i medije. U zadnje vrijeme te grupe višu nisu dolazile i osjetili smo tišinu. Uvjerena sam da je i jedno i drugo strategija, jer su procijenili da će nas na taj način lakše usporiti."

Detalji

Objavljeno: 12. travnja 2010.

Nakon nezakonite objave Registra hrvatskih branitelja reakcije na taj čin bile su, očekivano, burne. No, kao što se to gotovo uvijek događa u Hrvatskoj, gdje politiku vode, prvenstveno putem "nezavisnih" medija, razne interesne skupine, stvari se postavljaju naopako. Kršenje zakona opravdava se nekakvim javnim interesom, a kao potpora tako iskonstruiranom javnom interesu u javnost se svjesno plasiraju pogrješne informacije, drugim riječima poluistine i čiste laži. Jedna od najčešće napisanih i izgovorenih neistina je ona o dostupnosti, odnosno javnosti podataka o ratnim veteranima u drugim državama. Spominjale su se tako i Sjedinjene Države, "vodeća demokracija na svijetu". Kakva je stvarna situacija, svatko se može, poput nas, uvjeriti u desetak minuta na Internetu. Na stranici "Military Personnel Records" (Registar vojnog osoblja,http://www.archives.gov/st-louis/military-personnel) mogu se pronaći detaljne upute o cijelom postupku dobivanja na uvid podataka iz tog registra.(djl)