Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2010.

Visokotiražne tiskovina ne zanimaju teme kojima se bavi HKV. To su ozbiljne teme koje dodiruju najbolnije točke hrvatske prošlosti i sadašnjosti, a prezentiraju se na način koji spomenutim medijima nikako ne odgovara jer razotkriva i njihove očite tendencije prema destrukciji hrvatske države, nacije i kulture, ili pak nevoljkost da se zbog licemjerne "političke korektnosti" bave esencijalnim problemima. No ono što ih uvijek zanima, to su skandali i afere. Prijavu koju je HKV podnio protiv Ministarstva kulture u svezi s knjigom "Jezik i nacionalizam" svrstali su u svojoj internoj nomenklaturi kao aferu koja će privući čitatelje, možda povećati nakladu i donijeti profit. Eto, odatle to novo zanimanje za HKV, nakon pedesetak tribina i stručno-znanstvenih skupova od 2006. do danas – koje su uglavnom prešutjeli.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 12. listopada 2010.

Mislim da će se HDZ morati preobraziti, a u stvaranje nekih novih stranaka se ne pouzdajem i to na temelju dosadašnjih iskustava, ali i teoretskih prosudbi. HDZ je naime previše velika stranka s desecima tisuća ljudi koji su i egzistencijalno vezani za nju, ona vlada u stotinama gradova, županija, općina, tako da ići protiv HDZ-a može samo biti veliki trošak energije, a rezultat će biti takav da će se uspjeti jedino njih skinuti s vlasti, a nekim drugima omogućiti dolazak na vlast. Svi mi ostali, iz domoljubne i suverenističke struje, tu ostajemo izvan igre i postajemo nečije 'dobre budale'! Dakle, mi imamo s tim malim strančicama dovoljno snage da HDZ maknemo sa vlasti, ali (bez njega) nemamo snage doći na vlast!(N.Mogorović)

Detalji

Objavljeno: 28. rujna 2010.

Donosimo razgovor s Romanom Solom, bivšim glavnim urednikom informativnog portala HRsvijet.net, kojeg je u listopadu prošle godine osnovao zajedno sa svojim kolegom i sadašnjim direktorom portala, Goranom Majićem. U razgovoru između ostalog obrazlaže razloge svoje odluke te govori o planovima aktivnog uključivanja u političke procese u Hrvatskoj, ponajprije putem inicijative "Volim Hrvatsku - ne u EU". Izdvajamo: "Kako je po mom mišljenju neulazak naše domovine u bilo kakve integracije i federacije s drugim državama (zar nas povijest nije dovoljno podučila svim negativnostima i tragičnim posljedicama takvih udruživanja) osnovni preduvjet hrvatske slobode i nezavisnosti, tako sam odlučio prihvatiti poziv predsjednika udruge "Volim Hrvatsku - ne u EU, Roka Šikića, i preuzeti jednu od vodećih odgovornih funkcija u toj organizaciji, koja ima namjeru biti aktivan glas svih onih Hrvata koji ulazak u tu umjetnu tvorevinu europskih naroda smatraju pogubnim činom i realnom opasnošću za hrvatsku državotvornost, slobodu i nacionalni suverenitet. S dubokom vjerom u ponos i državotvornu svijest hrvatskog naroda, odlučio sam sve svoje kapacitete u političkom i organizacijskom smislu, uložiti u uspjeh ove nevjerojatno važne inicijative te sam bio odmah svjestan da jednostavno više neću imati vremena za aktivno bavljenje novinarstvom."(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2010.

Danas objavljeni članak Igora Drenjančevića skrenuo nam je pažnju na postojanje „otvorenog pisma Armanda Černjula hrvatskim intelektualcima i generalima". Ovo pismo, koje je objavio niz portala, razrađuje neobičnu konstrukciju po kojoj su potpisnici pisama protiv zabrane koncerata Marka Perkovića Thompsona fašisti koji podržavaju posjetu „jednog od najvećih neofašista u Italiji i Europi", Gianfranca Finija, Hrvatskoj. Pismo prenosimo u cijelosti, a ono sadrži i popis potpisnika pisama protiv zabrana Thompsonovih koncerata koji smo svojedobno mi objavili na našem portalu, među kojima su i mnogi ugledni članovi naše udruge.(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. rujna 2010.

Donosimo razgovor Mate Ćurića s Kontraadmiralom Antom Budimirom, koji je od 1991. do 1998. bio zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice za sjeverni Jadran, te je umirovljeni inspektor HRM pri Glavnom stožeru OS RH. Razgovor je vođen u povodu 19. obljetnice osnutka HRM-a. Izdvajamo: "Dolaskom gospodina Stjepana Mesića na čelo države, počelo je provođenje politike detuđmanizacije, a to je značilo raspisivanje međunarodnog tendera kako bi se izabrao najbolji okupator za Republiku Hrvatsku, jer Hrvati ne smiju imati samostalnu i neovisnu državu. Znamo da su tisuću godina služili tuđinu i nisu imali mogućnosti da nauče kako treba biti svoj na svome i da sami upravljaju svojim prostorima i resursima. Okupator to može u ime njih bolje, a Hrvati trebaju biti „šćavi" na prostoru koji se zove Hrvatska. Istog dana HTV je u udarnom terminu dnevnika kriminalizirao sve hrvatske generale koji su bili pravi vojnici i koji su zapovijedali postrojbama, a te su se postrojbe uspješno suprotstavile armiji kojom je zapovijedao gospodin Mesić 1991. I kojiu je plaćao gospodin Ante Marković. Planer njenih djelovanja bio je gospodin Kadijević, a četničke formacije vodio je „vojvoda bez brade". Sva četvorica „Hrvata" su osporavala osamostaljenje i stvaranje države Hrvatske, ali su voljeli i ljubili hrvatsku imovinu."

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2010.

Marijan Majstorović je punih pet godina bio glavni urednik tjednika Fokus, čiji je zadnji broj tiskan sredinom travnja prošle godine. U međuvremenu njegovom zaslugom pokrenut je portal www.hrvatski-fokus.hr, koji, kako se na prvi pogled čini, uglavnom nastavlja tamo gdje je prošli Fokus stao. O daljnjim planovima glede ovoga projekta postavili smo nekoliko pitanja Marijanu Majstoroviću, glavnom uredniku ovoga portala. Izdvajamo: "Kako mu i ime glasi, radi se o nastavku tjednika Fokus, koji je, nakon deset godina, naprasno nestao s hrvatske medijske scene u travnju 2009. godine. No, nije portal Hrvatski Fokus samo to. Imamo u cilju, koliko god je moguće, popuniti ispražnjenu središnju i desnu hrvatsku medijsku crtu, budući je hrvatski medijski prostor otišao u krajnje lijeve protuhrvatske vode. Za sada putem portala, a uskoro, nadam se, i u drugim oblicima."(hkv)

Detalji

Objavljeno: 10. kolovoza 2010.

Damir Borovčak rođen je 1949.g., odrastao u središtu Zagreba. Po zanimanju je diplomirani inženjer strojarstva. U veljači 1991. prekinuo je život u Torontu i vratio se u domovinu, u obranu hrvatske države. Od 1991. do 1993. politički i društveno je djelatan. U ratnom razdoblju 1991. i 1992., u informacijskoj blokadi tijekom agresije na Vukovar i Dubrovnik, uz poslove u državnoj službi, izvješćuje iz Zagreba o događajima u Hrvatskoj za hrvatske radijske emisije u Torontu. Godine 1993. i 1994. radi volonterski na poslovima humanitarne skrbi za hrvatske ratne stradalnike. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je s tri državna odličja. Za svoj rad dobio je mnoge zahvalnice i priznanja. Bavi se publicistikom od 1998.g.  Izdvajamo: "Što sam više putovao Hrvatskom i bilježio, sve sam više shvaćao tragediju hrvatskih prešućenih stradanja. Poglavito iz najnovije komunističke prošlosti. Naravno, sve su te istine u hrvatskim medijima prešućene ili samo marginalno objavljivane. Veliki je broj mjesta koje sam opisao u knjizi «Voliš li Hrvatsku», koji su u stvari simboli hrvatske patnje i stradanja u bližoj i daljnjoj povijesti. No, ne smatram da je knjiga tragična, već samo poticajna na upoznavanje hrvatske istine iz prošlosti."(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 06. srpnja 2010.

Vodeći danski liberalni dnevnik "Politiken" od 3. srpnja ove godine donosi kritički komentar svog glavnog urednika u svezi zahtjeva Europske komisije za ljudska prava o tome, da se zabrani isticanje križa u talijanskim školama. Glavni urednik Thoger Seidenfaden naglašava da križ simbolizira kršćansku i kulturnu tradiciju u Italiji i Europi, a koji nema političko značenje.Križ, kao simbol kršćanstva ne može se uspoređivati sa nacističkim kukastim križem, političkim simbolom mržnje i smrti XX. stoljeća. On smatra sa je Komisija prekoračila svoje ovlasti uplićući se u zakone zemlje u kojoj je religija odvojena od države. Zaključno, polazište Europske komisije ne bi trebalo biti zalaganje za zabranjivanje ljudskih prava, već za njihovu slobodu, naglašava glavni urednik "Politikena", Thoger Seidenfaden.(hkv)