Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2011.

Biskup gospićko-senjski msg. dr. Mile Bogović, ujedno i član Upravnog odbora HKV-a, dao je intervju za Hrvatski list koji  prenosimo u nastavku. Između više vrlo zanimljivih odgovora, u ovom uvodu odlučili smo se za onaj gdje su jasno posloženi neki osnovni prioriteti: "Zdravo zajedništvo može se postići samo onda ako se kao polazište uzme dobro i volja naroda. Naša službena politika nastoji stvoriti u Hrvatskoj pokret za Europsku zajednicu. Međutim, na prvom mjestu svima nam - politički gledano - treba biti formiranje pokreta za Hrvatsku u kojoj će svima biti zaštićena prava koja im pripadaju po Božjem i ljudskom zakonu. Ne kažem da nam u tome ne može pomoći i EU, ali je opasno ako svoju povijesnu afirmaciju opet tražimo u naslanjanju na druge. Dostojevski opisuje jednu osobu koja je dobila slobodu. Nije znala što bi s njome pa ju je nudila okolo da je se riješi. Do zajedničkih tema može se doći samo onda kada se narod ove države stavi na prvo mjesto, a ne EU, svoju stranku ili sebe. "

Detalji

Objavljeno: 24. siječnja 2011.

Razgovarali smo s kroatistom, sociolingvistom iz Rusije, dr. sc.  Arturom Bagdasarovom, dobitnikom Inine 16. nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2009. godinu. Po pitanju hrvatskoga jezika Bagdasarov nema puno dvojbi: "Svaki narod, i hrvatski, ima nepobitno pravo na naziv svojega jezika, pravo na vlastiti lingvonim i nitko mu ga ne može ničim uskratiti, preinačiti ili uvjetovati. Čovjek koji ne poštuje svoj jezik i baštinu ne poštuje ni svoj narod, a tko ne cijeni svoj narod ne cijeni ni svoju mater jer mati daje materinski jezik. Materinski je jezik Hrvata kao jedina mati koju se ne može i ne smije ni prodati, ni kupiti, ni preimenovati. Cijenim borbu Hrvata da sačuvaju jezik i narječja svojih predaka, svoje domovine te svojih matera."(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 23. siječnja 2011.

Donosimo razgovor s Rokom Šikićem, predsjednikom novoosnovane udruge "Volim Hrvatsku, ne u EU".  "Formulacija o traženju alternative ulasku u EU je zapravo teza koja je plasirana od strane političkih struktura koje se ponašaju ovako samovoljno i neodgovorno, da upotrijebim najblažu formulaciju njihovog djelovanja. Ono što nema alternativu je suverena Hrvatska. Naš je program vrlo jasan, i kao takav pronalazi put k srcu i razumu svakog dobronamjernog stanovnika Hrvatske, bez obzira na nacionalnu, političku ili vjersku pripadnost. Za ovu ću ga priliku opisati kao program koji kroz jasne i nedvosmislene točke objedinjuje teme socijalne pravde, brige za nadolazeće generacije kroz posebnu pažnju razvoju školstva, ali i gospodarstva, koje će nam svima osigurati dostojan život."

Detalji

Objavljeno: 19. siječnja 2011.

Donosimo razgovor s Đurom Vidmarovićem - književnim kritičarom, pjesnikom, prevoditeljem, povjesničarom, političarom, diplomatom i članom Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća. Izdvajamo: "Dakako, kao «barakaša» veoma me žalosti sve ovo što se događa s HDZ-om. Na žalost, pokazalo se da je komunistički sindrom političkog razmišljanja duboko prožeo ne samo naš politički stalež, već i naš mentalni sklop. I onda kada ljudi toga nisu svjesni. Ako pođemo od ove neugodne činjenice (a s njome se moramo suočiti, kako bi ju odstranili!) tada bivaju jasniji politički procesi kojima smo svjedoci. Zato neka nas ne čude afere, jer su posljedice navedenoga sindroma. Taj gnojni čir puknuo je na najvišoj razini. Bivši predsjednik Vlade RH čedo je komunističkog sindroma i njegov će slučaj još dugo poput otrovnoga oblaka lebdjeti nad ovom državom i ovim narodom."(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 17. siječnja 2011.

Donosimo razgovor s Ladislavom Ilčićem, akademskim glazbenikom i predsjednikom udruge građana Glas roditelja za djecu - GROZD, koja se priključila prije nekoliko tjedana predstavljenom političkom pokretu pod nazivom «Hrvatski rast» - «Hrast». Izdvajamo: "Ovo je prilika svim organizacijama i pojedincima koji promoviraju općeljudske i nacionalne vrijednosti da pokažu spremnost na zajedništvo. Zašto baš na platformi Hrasta? Jer jedini daje mogućnost da svatko realno izmjeri svoju snagu, da provjeri koliko ljudi cijeni njega i njegove zamisli. U Hrastu nema koalicijskih dogovora i ucjenjivanja. Svi su u ravnopravnom položaju."(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 10. siječnja 2011.

Razgovaramo s Nenadom Piskačem, donedavnim glavnim urednikom Hrvatskoga slova. Pitali smo ga koji su razlozi njegova napuštanja Hrvatskog slova, kao i o njegovom novom projektu regionalnom mjesečniku Panorama, stanju na hrvatskoj kulturnoj i političkoj sceni... U svezi skorog dolaska Svetoga Oca Piskač primjećuje: "Da ne zaboravim, pratim i to kako ćemo ove godine u lipnju ugostiti papu Benedikta XVI., a gdje drugdje negoli na zagrebačkom Trgu maršala Tita, to jest na budućem postkomunističkom Kazališnom trgu. Tamo će se u Hrvatskom narodnom kazalištu susresti s kulturnom elitom – nadam se ne i rszizovski probranom. I papa Ivan Pavao II. susreo se svojedobno u Zagrebu s hrvatskom kulturnom elitom, ali na primjerenijoj adresi. Očito, taj susret nije donio željenoga ploda, pa sad kulturi slijedi ponavljanje gradiva, ali, jao, na najnekulturnijoj zagrebačkoj adresi".

Detalji

Objavljeno: 29. prosinca 2010.

Iz razgovora s Mirsadom Bakšićem, koji je između ostaloga tijekom Domovinskoga rata bio i na dužnosti vojnog tužitelja u Zagrebu, u ovom uvodu izdvajamo dio odgovora na pitanje o aktualnim predstavnicima muslimana u Hrvatskoj. "Prema informacijama kojima raspolažem, već poodavno Tanković je izgubio svaki kredibilitet, kako u svoj stranci, tako i u Bošnjačko muslimanskom korpusu u stranci i van stranke. To potvrđuju i posljednja previranja unutar same stranke iz kojih se da nedvojbeno zaključiti da je izgubio svako povjerenje tog izbornog tijela i da je, kako bi se održao na položaju pristupio nepopularnim sudskim procesima koji bi trebali afirmirati njegov mandat. Mišljenja sam da je Bošnjacima u Hrvatskoj potrebna njihova autentična stranka koja će znati artikulirati interese manjine u Hrvatskoj na valjan način, a ne da stranka služi osobnim interesima pojedinaca."(hkv)

Detalji

Objavljeno: 19. prosinca 2010.

Donosimo razgovor s Vladimirom Gredeljom, istaknutim hrvatskim pravnim stručnjakom, koji je u razdoblju od 1997. do 2004. obnašao funkciju predsjednika Udruge hrvatskih sudaca (UHS), a do 2002. godine predsjedao je i Županijskim sudom u Bjelovaru. Nakon napuštanja sudbene vlasti, zbog stalnih sukoba s predstavnicima izvršne vlasti i napuštanja od strane najbližih suradnika Gredelj se započeo baviti odvjetništvom. Na temu Sanadera kaže: "Meni se čini da je sramota što je Hrvatska, po svemu sudeći, imala na čelu države lopova, koji je nakon što je napunio džepove novcem svojih građana, odlučio tom istom narodu okrenuti leđa. Možda zato što ga više nije mogao gledati u oči? Meni se ne čini važnim gdje se lopova hapsi, s kim sjedi u ćeliji, od kud mu dolazi hrana? Da li mu cimer hrče i gleda li mu prozor ćelije na ulicu? Više me zanima koliko je još takvih Sanadera u Hrvatskoj i možemo li se nadati da će Bajić nastaviti jednako revno hapsiti ostale propalice?"(mmb)