Pokušaj tačkaste točke
Kad su nacionalne manjine u Hrvatskom saboru 16. lipnja najavile da ne će glasovati za ustavne promjene u saborskoj proceduri odjednom se pet do dvanaest pojavio „Konačni prijedlog Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, hitni postupak P.Z.br. 569. Predlagatelj: Vlada Republike Hrvatske". Ministar Mlakar u obrazloženju kazao je i ovo: „Zadnja, ne najmanje važna novina je izmjena članka 33. zakona prema kojem dosadašnje koordinacije Vijeća nacionalnih manjina dobijaju pravnu osobnost... s time da nakon usuglašavanja odredbi Srpsko narodno vijeće treba djelovati kao koordinacija vijeća Srpske nacionalne manjine za područje cijele Republike Hrvatske". Vladino obrazloženje prisnažio je saborski zastupnik M. Pupovac – kad je u pitanju srpska zajednica „mi od 97' godine de facto pokušavamo naći najbolji način kako bismo riješili status tih institucija". Od 97'?
U Podunavlju okupacija je završena početkom 1998. Potom izražava zahvalnost „ministru" i „Vladi koja je to prihvatila", jer time „se stavlja točka na jedan otvoreni tekst... na jednu otvorenu priču koju smo nastojali ispričati svih ovih godina i ta točka bi onda trebala omogućiti da ta priča bude efikasno i dobro ispričana u našem društvu, a isto tako da bude dobro primljena i da se dobro čuje izvan našeg društva, među susjednim zemljama, a isto tako i unutar Europske unije". I tačka. Pupovčeva točka na priču o srpskom teritoriju u Hrvatskoj uz prethodno svesrpsko zalaganje za brisanje Oluje kao državnoga blagdana i Vladinu obnovu spomenika u Srbu četničkom ustanku protiv hrvatske države, neodoljivo podsjeća na Josipovićevu antifašistiko komunističku točku na „priču" o Bleiburgu, koja još nije ni počela u civiliziranom, europskom, obliku. Pupovac reafirmira ono što je u ratu i mirnoj integraciji „goloruki srpski narod" izgubio, a Josipović usporavanje izranjanja cjelovite istine o velezločinima komunista. Bila su to dva neuspjela pričam-ti-priču pokušaja stavljanja tačkaste točke na i. Zabrinjavajuće je da je u toj igri sudjelovala Vlada.
I? Stajališta: „IDS je apsolutno za ovaj Ustavni zakon" (D. Kajin), „SDP će naravno poduprijeti i glasati za ovaj prijedlog zakona" (J. Leko), „Klub HNS-a, HSU-a će dati svojim zastupnicima da glasuju o ovome Ustavnom zakonu po svojoj savjesti" (Goran Beus Richembergh), „Klub nacionalnih manjina naravno podupire ovaj Zakon" (Furio Radin), „Ostat ću suzdržan" (HDSSB, Boro Grubišić), „Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ovako kako nam je prezentiran nisam kadar prihvatiti" (uime kluba HSLS-a, HSDAHA Š. Tanković).
Među glasovima razbora izdvajam: Danijel Srb (HSP): „U kojoj se to Europskoj državi novci iz državnoga proračuna dijele na temelju etničkog sastava stanovništva, to nema nigdje. Nije to nikakav civilizacijski iskorak, to je pitanje pogodbe i nagodbe. S dugoročnim posljedicama po Republiku Hrvatsku". Vesna Pusić: „Mi 15 godina kasnije iz toga (Erdutskog sporazuma, nap. ur.) radimo sastavni dio arhitekture države"! I tu se počelo liječiti kokošje sljepilo. SDP traži stanku. Za njim i drugi. Sigurno se pitate što radi HDZ. Prema Zapisniku fonograma sa sjednice – e, moj Franjo – do ovoga trenutka ništa. To jest svašta.
U nastavku sjednice SDP odbacuje raspravu o Ustavnom zakonu. HDZ se usudio se zatražiti državotvornu stanku od 15 minuta. Pupovac izvlači teško naoružanje: „Nije bio problem priznati Kosovo ali je problem priznati ostatak onoga što u Hrvatskoj imamo kada su posrijedi Srbi u Hrvatskoj". Dosta? Još samo završni Kajinov citat: „Ja ću osobno za ovaj ustavni zakon glasati, ako se o njemu ne glasa, neću glasati niti za Ustav... i neka to bude isto tako politička poruka". Kajinova poruka je za antologiju političke korupcije, kao temelja svih koruptivnih ponašanja u Hrvatskoj. Poruku je poslala i Vlada – Srbi u Hrvatskoj, pokazali smo dobru volju, ali su nas zakočili partneri iz Saveza za Europu, strpite se do sljedeće prilike. Pupovčeva poruka – ne odustajemo graditi srpsko pitanje na ostatcima RSK, s priznanjem Kosova Hrvatska mora priznati bilo kakav teritorijalni suverenitet Srba u Hrvatskoj. Poruka SDP-a – imamo kasno paljenje, ali ne želimo žedni preko vode. HDZ – ova poruka – prihvaćamo trgovinu umjesto općeg dobra, pa i ucjene, ako nas javnost skuži uzvratit ćemo amortizirajućim zahtjevom da se Dan državnosti vrati na 30. svibnja, što je V. Šeks ubrzo i kazao.
Gdje u Hrvatskoj počinje točka, a gdje završava tačka stvar je o kojoj će se još raspravljati i kad eventualno uđemo u EU. Zato, opreza radi, pročitajte na str. 28 Zapisnik fonograma, koji od ovoga broja prenosimo u nastavcima, da se ne zaboravi.
Nenad Piskač
Hrvatsko slovo