«Pomoć» na EU način - Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

«Pomoć» na EU način

Kao odgovor na učestala pitanja hrvatskih građana o tome što se od EU-je, a nakon ulaska Hrvatske u istu konkretno može očekivati, najbolje mogu poslužiti procjene neovisnih financijskih stručnjaka (jer mišljenju se politike ionako ne može previše vjerovati). Dakle, predviđanja su sljedeća. Ulazak RH u EU trebao bi nam zapravo donijeti «puno lipih stvari». Primjerice, niz ozbiljnih šokova državnom proračunu, kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani. Kada je riječ o proračunskim prihodima, hrvatsko članstvo u EU značit će odljev znatnog dijela novca hrvatskih poreznih obveznika u zajedničku blagajnu u Bruxellesu. To se, prije svega, odnosi na carinske prihode, koji će pretrpjeti dvostruki udar, budući da će se, s jedne strane, smanjiti zbog preuzimanja carinske tarife EU-a, dok će, s druge strane, čak tri četvrtine tih prihoda automatski odlaziti u zajedničku blagajnu u Bruxellesu. A kako «divote» proizašle iz promjena carinskih propisa izgledaju u praksi odlično se može vidjeti i na primjeru polumrtve BiH, u kojoj glavnu riječ već duže vremena vode europski birokrati.

Poznata je činjenica da se tamošnje stanje i u političkom i u ekonomsko-gospodarskom smislu najtočnije može opisati terminom «raspad sistema». EU koja je sada zadužena da sredi tu nimalo izglednu situaciju izgleda nema puno sluha za probleme takozvanih običnih ljudi, već štoviše na uštrp njih i njihove države još jače stišće remen i tjera vodu na vlastiti mlin, bolje rečeno na mlin pojedinih država, europskih centara moći. A najnovija «pomoć» upućena BiH od strane Europe jest da se za oko 90 posto proizvoda koji se uvoze iz EU u Bosnu i Hercegovinu od 1. siječnja 2009. u potpunosti ukida naplata carina, a konkretno se radi se oko 11.000 različitih proizvoda. Takve se mjere već djelomično primjenjuju od 1. srpnja prošle godine godine kad je carina ukinuta na uvoz novih automobila s porijeklom iz EU, te za proizvode poput kozmetike, traktora, motocikala, namještaja, bijele tehnike, audio i video tehnike, elektorničke opreme i računala.

Takva «politika pomoći» logično je rezultirala znatnim porastom uvoza, s istodobnim smanjenjem proračunskih prihoda. A brojke kažu kako je od srpnja do prosinca 2008. naplaćeno 36 milijuna KM carine manje u odnosu na isti vremenski razmak 2007. godine. Dakle, umjesto da je Unija sankcionirala goruće probleme ona BiH još više ekonomski iscjeđuje.

Vratimo se sada nazad u Hrvatsku, gdje gledamo slični scenarij. Dakle, Republika Hrvatska, ako se izrazimo Sanaderovim rječnikom, a ako se u obzir uzmu ogromni troškovi ulaska u EU, kao i činjenica da se neće još dugo moći ostvarivati pravo na iznose koje imaju sadašnje članice, svoj remen itekako još morati dodatno stegnuti. Naravno, ako će ga uopće uskoro više imati oko čega i staviti.

M.M.B.

{mxc}