- Detalji
U vrijeme kada su još gorjele svijeće uz zidove Veleprometa gdje je ubijeno više ljudi nego na Ovčari, dok su dogorijevale svijeće na grobovima u Škabrnji i obližnjem Nadinu, dok su kolone sjećanja pomalo ostajale u sjećanju, Prosvjed protiv covid potvrda prema Zagrebu su se kretale kolone autobusa iz svih dijelova Hrvatske, što busova što privatnih automobila, da se na Trgu bana Jelačića spoje sa Zagrepčanima, tražeći da se njima ne manipulira, da ih se ne segregira i sekira potvrdama, da ih se ne plaši otkazima i sličnim represalijama. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Pat i Patašon, uz Patašonove skutonoše, izabrali su posve krivo vrijeme, i doba godine, za nastavak standupiranja, da ne kažem glupiranja, u vrijeme, znači, tridesetih obljetnica stradanja i hrvatske epopeje, koja jest četiri godine poslije završila pobjedom, ali ujesen 1991. ništa na nju nije ukazivalo osim mjestimičnih uspjeha u obrani. Sve ostalo bijaše razaranje, genocid nad hrvatskim narodom, progonstvo i smrt, uz doista čudesno junaštvo dragovoljaca u vrijeme kada se Hrvatska vojska tek nešto bolje organizirala. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Ali ono što jest hrvatski problem, to su ljudi koji zagađuju naš medijski, duhovni i uopće javni prostor, pa kada njih ne bi bilo, lakše bi se disalo. U rangu su dosadnih i napasnih komaraca, sišu nam krv, ubadaju noću i danju, za razliku od komaraca dobro su plaćeni za krvav posao. Takav jedan medijski komarac svakako je Boris D. (inicijal po uzoru na crnu kroniku, gdje se kriminalci tako bilježe da bi se sačuvao njihov integritet, podatci poznati redakciji). (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Ma svi su oni ratni zločinci, govore jazavci među sobom, svi koji su bili u ratu, a tako nam je bilo dobro. Doduše, vele, i sada nam je dobro, bolje nego njima, ali su nam duše nemirne bez Jugoslavije, hej Slaveni, a ti hrvatski branitelji još su nemirniji od nas, malo-malo pa čujemo pucnjeve, sebe ubijaju. Vukovar treba prebrisati, prebojati, prefarbati, Vukovar je onaj grad daleko od Zagreba, na Dunavu čak, da ondje nije bilo hrvatskih fanatika, ne bi bilo ni te tragedije, četnici i jugoarmija bi ušetali, malo klali i stali, sigurno ne bi bilo toliko žrtava. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Za povijest: jedina čvrsto organizirana, oružana i brojna bila je Satnija hrvatskih umjetnika, po sastavu i značenju nezabilježena postrojba u povijesti ratovanja, čiji je doprinos obrani Hrvatske velik, premda se nismo reklamirali ni u vrijeme rata ni poslije. Bilo nam je dovoljno priznanje Antuna Tusa, načelnika Glavnoga stožera, da smo uradili posao dostojan jedne bojne. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Spomenuo sam stvari, a ne rekoh kako stoje, a ne stoje dobro. U Hrvatskoj još kako-tako, samo je šest stotina tisuća na rubu siromaštva i podosta preko ruba, ali potonje vuku na sudove poput onog u Gračacu ili gdje. Neš ti prositi, vele, dosta smo isprosili od Unije, pa nema razloga da tko i dalje prosi u zemlji Hrvatskoj. Ima novca za sve, samo je distribucija nekako loša. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Hrvatska država, znači, nema svoj Dan nezavisnosti pa čak ni neovisnosti u kalendaru državnih blagdana. Oba rečena datuma svedena su na drugorazredne spomendane. Ima Hrvatska Dan državnosti, ali državnost je pojam, a ne datum, državnost nikada nismo ni izgubili u cijeloj hrvatskoj povijesti, premda nije bez vraga da su i kralj Zvonimir i nesretni Eugen Kvaternik navrli baš na osmi dan listopada. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Krug je zatvoren, od starih tvrdnja da su Hrvati ukrali jezik Srbima, preko dugotrajnih smicalica sa srpskohrvatskim te hrvatskim ili srpskim ili BHS, sada je Srbija odlučila prekinuti tu igru skrivača i jasno izreći ono što joj je uvijek bilo na vrhu jezika: hrvatski jezik ne postoji, što znači da ne postoji ni hrvatski narod, Hrvati govore i pišu srpskim jezikom, daklem je sve srpsko i jezično i teritorijalno barem do Sutle, a Hrvati u stvari Srbi koji su se bili malo separirali, al ne će dugo. S riječi na djela, tako se i zove udžbenik iz kojega uče mladi Srbijanci, a valjda i mladi Srbi u Vukovaru i drugdje. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Hrvatska sudbina: u povijesnim ratovima sjajni ratnici koje bi svi htjeli imati u svojim postrojbama, u mirovima odlični radnici koje bi svi htjeli imati u svojim tvornicama. Glavno je da Hrvati nisu u Hrvatskoj, jer onda počnu fantazirati o samostalnosti i samosvojnosti, što se vidjelo na djelu devedesetih kada su doista te iluzije ostvarili i stvorili čak dvije države, jednu službenu i drugu duboku. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Ljubav je pobijedila, koalicija ostaje stabilnom. Balansirajući, kako reče jedna analitičarka, između Plenkovića i Vučića, Pupovac je procijenio da ovom prilikom hod po žici treba vratolomno usmjeriti prema Plenkoviću, a Vučiću je predragocjen da bi mu ovaj previše zamjerio. Ovom prilikom. Prosudio da još nije vrijeme. Još je daleko do Crne Gore. Koliko je Pupovčevo izvanredno objašnjenje stajalo državni proračun, još ćemo vidjeti. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Dok se odvija vanjska puzajuća kulturna (medijska) agresija na Hrvatsku, istodobno unutarnji crvi nagrizaju sve što drže nepotrebnim i odioznim, kao recimo bilježnice s hrvatskim grbom i siluetom hrvatskoga vojnika, “teke” koje razaraju bratstvo i jedinstvo. Doista je to grdna provokacija hrvatskih nacionalista. Očekujem da završe u Lepoglavi. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Hrvatska je tvrđa kost, neupitno katolička i tu nema prolaza, ali zato kost treba nagrizati drugim načinima, poglavito ubačajima u hrvatsku kulturu i malim, prizemnim rastakanjima, jezičnim i jezikoslovnim maroderstvom uz pomoć unutarnjih, tzv. hrvatskih snaga, dotično izdajnika, te prevashodno, ha, mitovima iz drugosvjetskih godina kada su Srbija, Srbijanci i Srbi uopšte bili sveci, a Hrvati vragovi, vrag ih dal, rekli bi Zagorci. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Nije “problem” BiH samo u konstitutivnosti triju naroda, od kojih je hrvatski (ne)smotreno uvaljen u tzv. federaciju, nego poglavito u postojanju tri kulture (i tri religije), pa ako se i jednoj nešto izvana nameće, dobivamo afganistansku situaciju sjajnih plodova uvoza kulture angloameričkoga i eurounijskoga tipa. A glede hrvatskoga pitanja vlada potpuno neznanje izvanjskih visokih predstavnika o povijesti toga prostora i nepobitnoj hrvatskoj baštini koju su stoljeća, zavojevači i jazavci nagrizali, poništavali, uništavali i krivotvorili. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Idu im na ruku vijesti iz Afganistana koje kažu da bi se sezona mogla produljiti u nedogled, jer jedna od predviđenih velemigrantskih ruta vodi preko juga Hrvatske (uz ostale, već tradicionalne). Europa očekuje od nas, kao i uvijek u povijesti, da spriječimo invaziju iz Azije, a ako dobro obavimo zadaću dat će nam Schengen i euro. Bit ćemo zahvalni. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Jednom riječi: Srbi i muslimani uspostavili su svoj Mehanizam, kao u onoj deseteračkoj: hoće Srbi, al hoće i Turci. Računajući (s haaškim iskustvima) da su hrvatske vlasti uvijek spremne pomoći. „Stručnjaci“ iz Ministarstva pravosuđa moraju svakako konzultirati i SDSS, koji je za dobre nofce možda i spreman zaštititi hrvatske generale. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
Glede komemoracija: navodno je Pupovac negdje rekao da bi s tim trebalo prestati, nakon što je prije Knina, a i poslije će, iskomemorirao sve što se dalo, u raznim „formatima“, u dimenzijama posve neprovjerenim. No kada dođe jesen, treba valjda prestati „s obje strane“. Lukav je to prijedlog prevejanoga Milorada: zna on da je jesen 2021. okrugla, trideseta „obljetnica“ pune, krvave i strašne srpske agresije na Hrvatsku. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...- Detalji
O tome što se doista dogodilo 27. srpnja 1941. i nadalje – ni riječi. A ima (ponavljam ) mlađih punoljetnika koji puno ili ništa o tim događajima ne znaju. Je li barem javna televizija mogla posjesti za stol (ili gdje već) nekoliko povjesničara koji bi mladeži i zaboravnoj stareži objasnili “kontekst”. Ne. Šutnja. Ne talasaj. (H. Hitrec)
Add a comment Add a comment Opširnije...Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.