Osvrt na monografiju " U Travnom Crkva

Krajem 2025. godine Župa sv. Luke Evanđelista, Zagreb-Travno, objavila je reprezentativnu monografiju pod nazivom „U Travnom Crkva“. Monografiju je uradilo uredničko vijeće u sastavu: Marica Barić, Maja Božić, Branka Brković, Darko Bručić-Pavuk, Ante Drpić, Nikola Kuzmičić, Damir Matošević i Đuro Vidmarović.

Grupa autora: U Travnom Crkva. Monografija Župe sv. Luke Evanđelista, Zagreb-Travno 1975. – 2025., Zagreb 2025.

U predgovoru župnik Darko ističe: „Rado i radosno slavimo rođendane, obljetnice, mature i braka, svećeničkog ređenja i sl. (…) Kao hrvatski narod ove godine slavimo 1100. obljetnicu uspostave Hrvatskog kraljevstva. I mi kao župna zajednica sv. Luke ev. u Travnom u Novom Zagrebu, ove godine pridružujemo se tom nizu proslava i obilježavanja. U ovoj jubilejskoj godini i prigodom ove velike obljetnice za sav hrvatski narod, a u godini preminuća pape Franje i izabiranja novog pape Lava XIV., obilježavamo 50. godina od osnutka župe. Tadašnji nadbiskup, sada sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, 1. srpnja 1975. osnovao je u novozagrebačkom naselju Travno župu posvećenu sv. Luki ev. (…) Koliko je u tih 50. godina ugrađeno vremena, truda, znoja i živaca, tolikih neznanih bez kojih danas ne bismo bili ovdje gdje jesmo i slavili ovu obljetnicu. Prisjećamo se svih ovih dragih ljudi, njihova angažmana i svih događaja koji su obilježili ovih 50 godina i na sve gledamo s dubokom zahvalnošću.“

Monografija je podijeljena u slijedeća poglavlja: Povijest župe; Radnici na njivi Gospodnjoj, i Zajednice u našoj župi.
U povijesti župe navedeno je sljedeće: „Povijest župe Travno neraskidivo je vezana uz povijest grada Zagreba. (…) Na poseban je način našu povijest obilježilo širenje grada preko Save što se dogodilo u drugoj polovici XX. st. Tada nastaju i novozagrebačka naselja, pa i naše Travno, čijem imenu je kumovao hrvatski književnik Gustav Krklec. Travno se počelo izgrađivati 70-ih godina XX. stoljeća. Prvi stanovnici uselili su se 1974. (…) Tako velik broj stanara zahtijevao je i školu koja je imala vrlo velik broj učenika, 3 dječja vrtića, poštu, poslovnice banaka, knjižnicu, nekoliko prodavaonica i kafića. Prvi dom kulture podignut je ispred zgrade Mamutice.“

U nastavku, autori ističu: „župa Travno osnovana je 1. srpnja 1975. dekretom zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića a privremenim upraviteljem imenovan je vlč. Matija Stepinac, župnik iz Utrine koji je bio zadužen pobrinuti se za novi župni centar, za vjernike novog naselja. Za potrebe župe kupljen je dvoiposobni stan (68 kvadratnih metara) u Aleji Viktora Bubnja (danas ul. Božidara Magovca) 167 (1. kat). Sredstva za kupnju stana dao je Nadbiskupski duhovni stol, župa Utrina-Zapruđe i vlč. Leopold Tepeš, župnik župa u Remetincu i Savskom gaju. Stan je bio predviđen kao crkveni prostor, ali i za stanovanje župnika“.

Stalni upravitelj župe postao je u rujnu 1976.godine vlč. Ribarić. Do osnivanja župe župljani Travnog odlazili su na liturgiju, kateheze i u župni ured u crkvu u stanu u Utrini. Titular župe postao je sv. Luka Evanđelist. Župi je titular dodijelio nadbiskup Franjo Kuharić te je 18. listopada 1977. godine prvi put proslavljen sv. misom koju je predvodio nadbiskup Franjo Kuharić uz koncelebraciju svećenika Novozagrebačkog dekanata.

Kako se župa duhovno izgrađivala, crkva u jednosobnom stanu postala je pretijesna. Javlja se svijest o tome da se prostor mora bolje organizirati. Godine 1978. zatraženo je od nadležnih institucija novo rješenje za izgradnju crkve, ili preseljenja u drugi adekvatni prostor.

Nakon demokratskih promjena 1990. crkvi u Travnom je omogućeno bogoslužje u prostorima mjesne škole. „Škola stavlja župi na raspolaganje prostor iza bine što će uskoro postati 'sakristija'. Osim toga, uprava škole omogućila je da se vjernici poslije sv. mise mogu družiti u učionici domaćinstva. (…) Premda je suradnja sa školom omogućila župi više-manje normalan rad, ona nije bila dugoročno rješenje za život župne zajednice. Rješenje je bila izgradnja nove župne crkve i pastoralnog centra.“

Godine 1998. kada je papa Ivan Pavao II. posjetio Hrvatsku i u Mariji Bistrici proglasio blaženim kardinala Stepinca, u župi Travno je osnovan prvi Odbor za izgradnju crkve. Morao je u suglasnosti s gradom ishoditi lokaciju, definirati izgled buduće crkve i pastoralnog centra te ishoditi sve suglasnosti potrebne za dobivanje lokacijske dozvole.

Godinu dana kasnije, gradski zavod za planiranje podržao je izbor lokacije uz dom kulture.

Uskoro je izabran žiri i raspisan natječaj za novu crkvu i pastoralni centar. Dne 7. svibnja 2002. godine žiri je donio odluku da se prva nagrada dodijeli radu autora Roberta Križnjaka i Romana Vukoje. Ushit vjernika bio je velik. Međutim, dio građana usprotivio se gradnji crkve s obrazloženjem da će se time ugroziti park ali i vidik iz Mamutice. U župnoj je spomenici dobro zaključeno: „Sve je to bila mala grupa buntovnika ali uz jaku podršku svih medija (…) a mi smo mirno i strpljivo radili, oni nas napadali i vrijeđali, a mi prije svete mise molili za izgradnju toliko željene župne  crkve po zagovoru Blažene Djevice Marije, blaženog Alojzija Stepinca i blagopokojnog pape Ivana Pavla II.“

Crkva u Travnom izgrađena je kao jedinstveno arhitektonsko-sakralno zdanje. Na međunarodnom natjecanju u Barceloni dobila je priznanje kao najljepša suvremena crkva sagrađena te godine u svijetu. U monografiji koju predstavljamo nalaze se detalji o izgradnji ove crkve. Arhitekti su u svome radu kazali: „Radi se o minimalističkom konceptu u arhitekturi koji je proizašao iz zagrebačke škole moderne (30-ih godina Zagreb je po svom stilu bio poznat u Europi). Decentnim rukopisom u oblikovanju građevine, ravnim linijama i igri svjetlosti i sjene, željeli smo dati prilog suvremenoj sakralnoj arhitekturi kako Zagreba tako i Hrvatske na početku novog milenija.“

Danas se protesti više ne čuju, crkva i pastoralni centar zauzeli su neznatan dio parka-livade, a naselje je dobilo zdanje na koje su svi ponosni.

Izgradnjom nove crkve i pastoralnog centra duhovni život u župi je postao još snažniji.

U čast desete godišnjice posvete župne crkve, točnije 17. rujna 2017. mons. Juraj Batelja blagoslovio je kip bl. Alojzija Stepinca koji je postavljen ispred crkve. Spomenik se lijepo uklopio u sakralnu cjelinu, a vjernici su ga prihvatili kao djelo pred kojim se moli ili meditira.

Drugi dio ove monografije posvećen je „Radnicima na njivi Gospodnjoj“. To su Eugen Kropek, prvi svećenik iz župe Travno, Antonio-Mario Čirko, drugi svećenik iz župe Travno, Marko Barišić, Ivan Vukojević, sestra Antonia Maria od Isusa, K.S.I. (Antonija Olujić). Slijede upravitelji župe i župnici: Matija Stepinac (1978.-2011.), Petar Ribarić (1976.-1981.), Stjepan Tumpa (1991.-1998.), Dragutin Papić (1998.-2004.), Josip Horvat (2004.-2010.), Danijel Dukić (2010.-2014.), Vladimir Hren (2014.-2019.) i Darko Bručić-Pavuk (2019.- ).

Autori su pozornost posvetili i kapelanima, župnim vikarima te pastoralnim pomoćnicima. Treći dio monografije posvećen je zajednicama koje djeluju u župi Travno. To su: Molitvena zajednica bl. Alojzija Stepinca, Marijina legija, Molitveni vijenac Kraljice obitelji, Zajednica čitača, ministranti, Dječji zbor, Zbor mladih, Mješoviti zbor, Pučki zbor – „Zbor gospođa“, izvanredni služitelji euharistije, Biblijska zajednica, Caritas, Misijska zajednica, Obiteljska zajednica, Zajednica mladih, Katolička malonogometna liga, Vrijedne ruke, Pomoć u učenju i Putujuća Crkva – župa hodočasnica.

U prilogu nalazi se Križni put župe Travno, te prateći tekst i prikazi u drvorezu Kristove muke.
Monografija koju smo prikazali snabdjevena je brojnim i vrijednim fotografijama. Stoga je ona i povijesno vrelo i važan svjedok što se može učiniti ako je složna jedna župna zajednica.

Đuro Vidmarović