Osvrt na zbirku radova „Skitnje obojene ljubavlju“

Skitnje obojene ljubavlju, Udruga zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“, Požega 2022.

Skitnje obojene ljubavlju

Požega je staro hrvatsko i slavonsko kulturno središte. Ondje su ponikli mnogi hrvatski književnici, likovni umjetnici, profesori i znanstvenici. Raduje me što djeluju i likovni umjetnici i književnici amateri. Oni su podloga na kojoj izrastaju vrijedna književna djela. Svaki amater u konačnici želi postati značajno književno ime i član jedne od hrvatskih književnih druga. Želim upozoriti na vrlo uspješnu - estetski, grafički i likovno - zbirku radova požeških amatera pod vrlo lijepim naslovom „Skitnje obojene ljubavlju“, a čija udruga nosi ime velikog požeškog književnika i slikara Matka Pejića.

Pisac predgovora je Ana Pirović. Ona u svome uvodu ističe kako Udruga „Matko Pejić“ okupa zavičajne pisce i slikare s područja Požeško-slavonske županije. Nakon naših izdanja: „Poezija boja i sklad riječi“ (2016.), „Požeška obzorja kroz slikorise i ričetvorja“ (2017), „Požegom mojom olovkom, kistom i bojom“ (2020.), ovoj smo zbirci dali naslov „Skitnje obojene ljubavlju“. Autorica s puno poštovanja piše o Matku Pejiću.

„Od svinjca do nebodera – to mi je preokupacija, taj razvoj htio bih napisati. Htio bih fiksirati ono što je ostalo od jučer, ono što od jučer još traje, ali isto tako želim pisati o onom što nastaje danas, za danas i za sutra, za budućnost. Zanima me prava istinita slika suvremenog života. Da bih je mogao vidjeti, da bih saznao kako ona izgleda, morao sam i moram putovati.“

Autorica u svome predgovoru navodi i važnu činjenicu, a to je postojanje tzv. „mladih pejićevaca“, učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, sudionika projekta ostvarenog u suradnji s Osnovnom školom „Dobriša Cesarić“ i drugim školama koje su inspiraciju pronašle u putopisima Matka Pejića. „Nastojat ćemo“, produžuje autorica, „ovakvo poticanje razvoja i iskazivanja kreativnosti i kulturnog stvaralaštva mladih provoditi i dalje, motivirati ih da razviju umjetničke potencijale, koje, bez sumnje imaju, kroz upoznavanje znamenitih sugrađana čiji su životi bili posvećeni kulturi, umjetnosti, i znanosti, poput životnog puta Matka Pejića!“

U ovom zanimljivom i korisnom pjesničko-likovnom zborniku svaki autor je predstavljen s kratkim životopisom uz reprodukcije slika ako je slikar ili pjesama ako je samo pjesnik.

Prva na redu je Ljubica Josipović, rođena 1956. godine. Ističe se kao vrijedna slikarica amaterka. Imala je do sada preko 20 samostalnih izložbi, i dosta zajedničkih.

Sljedeća je Irena Ivetić, rođena u Bosni, a odasla u Vojvodini. Učiteljica razredne nastave. Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle. Do sada je objavila 5 vlastitih zbirki poezije.

Đurđica Jurić je Požežanka koja se posvetila vrlo atraktivno likovnom izrazu, a to je izrada slika od slame. Pripada skupini vrlo cijenjenih takozvanih slikarica slamarki.

Senka Slivar je posebno zanimljiva pjesnikinja u ovoj knjizi. Riječ je o doktorici medicinskih znanosti i primarijusu, dakle osobi koja pripada visokoj akademskoj zajednici, no pored toga ona je i istaknuta pjesnikinja. Njezin je izraz osebujan i autonoman. Članica je Društva hrvatskih književnika.

Vera Bauer je rođena 1950. godine u Požegi. Po struci je pravnik kriminalist, a po zanimanju slobodni umjetnik. Svoje likovne radove stvara kao unikatni nakit, kao oslikano staklo i svila. Imala je oko 20 samostalnih izložbi. Uz slikarstvo piše i poeziju.

Sandra Halt-Ćuže rođena je 1978. godine u Osijeku. Po zanimanju je profesorica engleskog i njemačkog jezika. Piše na hrvatskom i njemačkom jeziku.

Milan Bajt rođen je 1937. godine u Sulkovcima. Profesor je likovne umjetnosti u mirovini. Ima više samostalnih izložbi.

Ana Neferović-Podnar rođena je 1941. godine u Brestovcu. Piše poeziju za odrasle i za djecu. Tka je na tkalačkom stanu, čuvajući od zaborava našu bogatu pučku umjetnost.

Đurđa Crnković rođena je u Požegi gdje i sada živi kao umirovljenica. Piše pjesme i priče, ali i slika. Naročito su dojmljivi njezini pejzaži.

Davor Zakšek rođen u Požegi 1956. godine. Piše pjesme i bavi se slikarstvom. Vrlo su mu uspjeli suhi pasteli.

Vlasta Jambrak rođena 1954.godine u Požegi. Godine 1986. „odlazi u svijet“. Piše poeziju.

Maja Jeličić Meter rođena 1970. godine, slikarica. Vrlo dojmljivo slika pejsaž rodnog kraja.

Ana Pirović rođena je 1958. godine u Požegi. Ugledna novinarka i kulturna djelatnica. Godine 2014. inicirala stvaranje Udruge „Matko Peić“. Prozna spisateljica.

Ankica Brekalo rođena 1956. godine. Umirovljenica. Samozatajna, ali uspješna slikarica.

Željka Rezo-Bošnjak, r. 1953. godine u Požeškim Sesvetama. Autorica zbirke „Pokaži nam put Oče“.

Rajka Radoš, rođena 1964. godine u Podgorici. Udajom se nastanjuje u Požegi. Slika tehnikom ulje na platnu.

Melita Grgić, rođena 1967. u Požegi. Slika u raznim tehnikama, a bavi se i pisanjem proznih djela.

Nada Bonić (bez navođenja godine i mjesta rođenja!). Živi u Požegi. Objavila zbirku pjesama „Korijenje blizu“. Višestruko nagrađivana kao pjesnikinja.

Marijan Iličić - Bujevac rođena je 1955. godine u Radovancima. Do sada je izdala pet zbirki stihova, 2018. roman „Nedosanjani san“, a 2022. godine drugi roman „Nebeske strune“.

Kata Tutić rođena je 1952. u BiH, a od 1962. živi u Pleternici i Požegi. Piše poeziju i bavi se slikarstvom te zborskim pjevanjem. Godine 1922. objavila je zbirku pjesama pod nazivom „Divlja rijeka života“.

Filip Matasić je rođen u Bilogori u selu Dijakovac. Izdao je zbirku pjesama pod nazivom „Kako je lijepa moja dolina“.

Milena Obst rođena 1955. godine u Jakšiću. Diplomirana pravnica. Piše poeziju i bavi se slikanjem.

Mira Šulc rođena Hruška u Jakšiću 1954. godine. Piše poeziju, izdala je dvije zbirke poezije „U životnom vrtlogu“, „Šapat utihlih vjetrova“ te zbirku pjesama za djecu „Klupko od snova“.

Branka Valenta Gvozden rođena je 1952. godine u Sulkovcima, živi u Pleternici. Bavi se amaterskim slikarstvom.

Stjepan Alaber rođen u Zagrađu 1965. godine. Objavio zbirku pjesama „Požeška sokolica“.

Dragutin Bajt, nastavnik likovne kulture, bavi se slikarstvom. Uspješno slika krajolike, narodne nošnje i predmete iz etnografske baštine.

Danica Rončević-Jurčić rođena je u Ivandvoru kod Pleternice. Objavila je dvije zbirke pjesama: „Velike staze“ i „Sve dok Papuk šumi“, te slikovnicu za djecu „Mačkica Lela“.

Josip Svitok živi u Kutjevu. Vinar i soboslikar, a u slobodno vrijeme bavi se i umjetničkim slikarstvom.

Ivan Abibović, pjesnik, prozaist i scenski pisac. Piše na šokačkom narječju ikavskog izričaja.

Vinko Svitok, mladi „pejićevac“, talent za slikanje naslijedio od oca Josipa. „Vinko je ponos obitelji i naša Udruga je bogata što ima takvog člana.“

Dragutin Kepić rođen 1962. godine u Sulkovcima. Slikar i zapaženi putopisac.

Mato Mikić rođen 1954. godine u Bučju. Živi u Pleternici. Piše poeziju i prozu. 2013. objavio zbirku stihova „Nikada“.

Eduard Pastorčić, živi u Požegi. Umirovljenik. Bavi se slikanjem. Njegov omiljeni medij je drvo. Izrađuje skulpture od drveta.

Marinko Markota. Živi u Pleternici. Poznati vinar. Vrlo popularan recitator pjesama Jesenjina, Lorce, Matoša, Cesarića, Ujevića i Tadijanovića.

Franjo Novak, dugogodišnji ravnatelj Hrvatske knjižnice i čitaonice Pleternica.

Vladimir Štibrić je rođen u Ratkovici. Bavi se poezijom, a uz poeziju i sviranjem i pjevanjem songova i šansona.

Novo posebno poglavlje u zborniku „Skitnje obojene ljubavlju“ posvećeno je „mladim pejićevcima“, to jest najmlađim članovima udruge. Pozdravljam ovu odluku jer ona znači da se književni život u Požegi nastavlja i da nema zastoja u književnoj memoriji. U ovom dijelu knjige predstavljeni su prozni i slikarski radovi nekolicine mladih autora iz mjesnih i okolnih škola.

Mali propust urednika ovoga zbornika je izostavljanje osnovnih biografskih podataka o nekim autorima. Ime i prezime, godina i mjesto rođenja spadaju u vrlo značajne obavijesti. Naravno, uz kratak životopis i popis objavljenih radova.

Đuro Vidmarović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 14-01-2025, 14:10:44

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.