Prilog suvremenoj povijesti gradišćanskohrvatsko-hrvatskih odnosa (XIX.)

Intervju Nikole Benčića

Kada je riječ o etničkim manjinskim zajednicama, pitanje njegovanja i čuvanja tradicija jedno je od ključnih. Prije 25 godina akademik Nikola Benčić dao je intervju "Hrvatskome glasniku" iz Budimpešte u kojem je, u sklopu neodržanog koncerta hrvatskog pjevača zabavne glazbe, Marka Perkovića Thompsona, dao svoj sud o odnosu austrijske Države prema tradicijama gradišćanskih Hrvata. Budući da je stvorena tv. vremenska distanca, navedeni intervju dobio je značaj povijesnog svjedoka, odnosno povijesnog vrela za proučavanje novije povijesti Hrvata u Austriji. Riječi poznatog akademika nisu do danas izgubile na aktualnosti i stoga ih vrijedi ponovo čuti i o njima razmisliti.

Intervju a akademikom Benčićem objavljen u "Hrvatskom glasniku-tjedniku Hrvata u Mađarskoj", god. XVIII, br. 50., Budimpešta, 11. prosinca 2008., str. 14.-15.

Navodim najvažnije ulomke iz akademikovog izlaganja:

"... Ugarsko gledanje je čisto drugačije nek austrijsko gledanje u tom pitanju. Austrijsko gledanje je jako štancano od nacionalsocijalizma, i u Austriji se ne more do dan-danas ništ govoriti o domovini.

O tradiciji se ništ ne more reć, za tradiciju se veli da je fašistička ideja. I naša mladina se je ofgojila u tom austrijskom društvu, i normalno da i oni tako gledaju na to pitanje. I tote se svi boju ako se nekomu to godi, to će pak požgati! Oni su se uvijek gledali (Hrvati u austrijskom Gradišću) da su oni matica Gradišćanskih Hrvatov kot što je matica Hrvatska za sve.

Oni su si mislili naš jezik, naša kultura, naša literatura mi im nadmećemo sve to, a drugi su svi na rubu Hrvati. S tim da ti ne moru tako dobro biti kot mi, i pinezi im nisu tako dobri bili, tako da je ovdje samo od sebe razumljivo da je nastao neki nesporazum, protiv kojega se stalno moramo boriti. Ja znam, u sridnjem Gradišću i danas se strašno boru protiv svake visti ke dojdu iz Hrvatske, Ugarske ili Slovačke. A to je sramota za naše prilike. Sada imamo prvu priliku da smo u istoj domovini, u Europskoj uniji, sada nam u glavi postoju još uvijek te granice. ..."

Nakon ovih riječi uglednog akademika, postavljaju se važna pitanja, kao npr.:

Nije li takav tretman tradicije suprotan odlukama Ugovora o neutralnosti i članku 7.?

Nije li ovakvim rigidnim odnosom prema tradiciji ugroženo temeljno pravo svake etničke manjine na samobitnost?

Nije li ovakva politika ubrzala asimilaciju gradišćanskih Hrvata?

Podsjećam kako je tri dana nakon objavljivanja intervjua, zagrebački "Večernji list" (Zagreb, 14. prosinca 2008., str. 18.) objavio fotografije novih ministara u Vladi Austrije, Nikija Berlakovića i Norberta Daraboša. Ovime se očitovalo licemjerje: s jedne strane temeljnu potrebu manjine za čuvanjem tradicija tretira se kao fašizam, a u isto vrijeme ljudi koji pripadaju toj manjini imenuju se ministrima?

Nikola Benčić

Nikola Benčić

Nikola Benčić (Nikolaus Bencsics) akademik HAZU, hrvatski književnik, jezikoslovac, filolog, sveučilišni profesor, društveni djelatnik gradišćanskih Hrvata, "peljajući stručnjak za literaturu i kulturu gradišćanskih Hrvatov". Živi u Željeznom.

Nikola Benčić rođen je u Velikoj Nardi 1937. godine. Školovao se u osnovnoj školi u Nardi. Obitelj mu je prisilno preseljena u Jászberény - Hajtau. Od 1953. do 1956. godine pohađao je Južnoslavensku učiteljsku školu u Budimpešti. Doživio je revoluciju u Budimpešti. Otišao je u Austriju gdje je 1957. godine maturirao u Gränu, u srednjoj školi za mađarske izbjeglice.

Od 1957. do 1962. godine školuje se na Sveučilištu u Beču. Završio je slavistiku i povijest. Godine 1963. doktorirao je kao prvi Hrvat iz Gradišća na domaću temu: "Žitak, djelo i literaturna uloga Mate Meršića Miloradića". Od 1963. godine djeluje kao odgojitelj u biškupskom internatu u Željeznom i podučava na dijecezanskoj privatnoj učiteljskoj školi, kasnije glazbenoj pedagoškoj gimnaziji Wolfgarten. Podučava i na pedagoškoj akademiji u Željeznu. Od 1972. do 1976. godine vodi Hrvatsko štamparsko društvo kao predsjednik. Unutar Hrvatskoga štamparskog društva utemeljio je Gradišćanskohrvatsku biblioteku, čiji je urednik, a unutar Znanstvenoga instituta ima istu ulogu u znanstvenom odboru Gradišćanskohrvatskih studija ZIGH-a. U ljeto 1994.godine na njegov se poticaj konstituira Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov čiji je motor i višegodišnji odbornik. Od 1984. do 2007. godine lektor je za literaturu i kulturu gradišćanskih Hrvatov na slavistici u Beču. Od 1983. godine dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Na narodnom sektoru angažirao se u Hrvatskom akademskom klubu. Kulturni je referent i suutemeljitelj časopisa Glas. Od 19. svibnja 1099. godine dopisni je član Razreda za filološke znanosti HAZU.

Benčićevo doba novih spoznaja mnogo je promijenilo sliku o gradišćanskim Hrvatima. Mnogo je pridonio poznavanju života i djela Mate Meršića Miloradića. Najkompetentniji je znanstvenik na području književnosti i kulturne povijesti gradišćanskih Hrvata. Djelom Gradišćanskohrvatsko narodno kazališće pridonio je i teatrologiji gradišćanskih Hrvata. Predavao je na Institutu za slavensku filologiju. Bio je mentor mnogim znanstvenicima na bečkoj Slavistici. Autor i urednik je mnogobrojnih knjiga, studija i članaka. Član je Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Bečko Sveučilište proglasilo ga je honorarnim sveučilišnim profesorom.

Prve crtice objelodanio je u školskom listu u Budimpešti. Pjesme u prozi, crtice, rasprave o književnoj i kulturnoj povijesti Gradišćanskih Hrvata te jezikoslovne studije i prijevode sa slovenskog objavio je u Glasu (Beč 1957.–1962.), Crikvenom glasniku Gradišća (Željezno 1959.), Hrvatskim novinama (Željezno 1961., 1962.), Egyetemi ifjúság (Beč 1962.), Dometima (1971), Wiener Slavistisches Jahrbuch (1972.), u knjizi M. Meršića ml. Znameniti i zaslužni Gradišćanski Hrvati (1972.), zbornicima Gradišćanski Hrvati (Zagreb 1973), Symposion Croaticon (Beč 1974.) te Kalendaru Gradišće (1971., 1974., 1977., 1981.) i dr. Potpisivao se Nikolaus Bencsics. Uredio je zbornik Gradišćanski Hrvati (sa Z. Črnjom i M. Valentićem).

Najvažnija djela

• Novine i časopisi Gradišćanskih Hrvatov, Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno, 1985.

• Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921., Sekcija DHK i hrvatskoga centra P.E.N-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, Zagreb, 1998.

• Gradišćanskohrvatsko narodno kazališće = Das burgenländischkroatische Theaterwesen, Narodna Visoka Škola Gradišćanskih Hrvatov, Željezno, 1998.

• Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas, Sekcija Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog centra P.E.N-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, Zagreb, 2000. (2. proš. izd., Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, 2010.)

• Kazališni peljač: gradišćanskohrvatske dramske književnosti, HNVŠ-Narodna visoka škola Gradišćanskih Hrvatov, Željezno, 2000.

• Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika, Znanstveni Institut Gradišćanskih Hrvatov, Željezno, 2003.

• Šopron: grad kulture i suradnje, Bibliotheca Historia Croatica, knj. 49, Meridijani, Samobor-Šopron, 2008.

Đuro Vidmarović

Sub, 15-02-2025, 19:52:26

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.