Prilog suvremenoj povijesti gradišćanskohrvatsko-hrvatskih odnosa (IV.)

Izjava i politika W. Priora, političara Socijalističke stranke, ukazivala je na visok stupanj asimilacije kod gradišćanskih Hrvata, a time via facti i na ignoriranje čl. 7 od strane države Austrije. Želio bih podsjetitI kako je iz novinskih priloga toga vremena vidljivo da se Stranka zelenih javlja kao snažan zaštitnik prava nacionalnih manjina. Oni to čine, kako se može zaključiti, ne iz narodnosnih razloga, već iz političkih principa. Osoba koja izbija u prvi plan je gospođa Terezia Stoisits. Kao povijesno svjedočenje navodim njezine intervjue.

Zastupnica Stoisits je 23. veljače 1995. godine, novinarima zagrebačkog dvotjednika "Stil", a povodom atentata pismima u kojima su bile eksplozivne naprave, dala izjavu. Takova pisma upućivana su i pojedinim gradišćanskim Hrvatima. Austrijske vlasti do tog vremena nisu uspjele otkriti ni jednog jedinog pošiljatelja takvih pisama.

Terezia Stoisits

Terezia Stoisits

"Gospođica Stoisits je gradišćanska Hrvatica - pišu novinari Stila - i potječe baš iz mjesta Stinjaki, poprišta drugog atentata. Ona je stranački stručnjak za prava manjina i stranaca, a posebice se bori za prava Hrvata u Gradišću. Ekskluzivni razgovor za STIL s njom smo obavili uz pomoć njezina tajnika Franje Schruiffa."

" (...)

- Puno vas toga veže za Hrvatsku. Na kojemu jeziku govorite kada ste kod kuće.

- Kući govorimo oba jezika, ali bih željela istaknuti jednu stvar. JA NISAM HRVATICA (podvukao, a.), ja dolazim iz Austrije i ja sam, odnosno mi smo - Gradišćanski Hrvati. Ja doduše govorim materinski jezik kao i ljudi u Hrvatskoj, ali sam Austrijanka. (...) "

U nastavku zastupnica ističe:

"Manjinama treba u praksi omogućiti prava koja im pripadaju. One moraju biti uključene u diskusije, premalo je samo tolerirati ih. Ne smije se dozvoliti da budu izolirane, ostavljene po strani zajednice, nego ih valja dovoditi u centar života i zbivanja. Uostalom, odnos prema nacionalnim manjinama pokazatelj je kvalitete demokratskog standarda. Po mome mišljenju svima treba dati do znanja da i manjine pripadaju austrijskom identitetu."

Iskreno i pošteno očitovanje gospođice Stoisits pomaže nam da shvatimo o čemu je riječ glede struje koju ona predstavlja unutar austrijskog političkog korpusa. Pripadnici te struje su prije svega Austrijanci, a tek potom Gradišćanski Hrvati, s velikim G. Upozoravam da se ovdje pravi razlika između Gradišćanskih Hrvata i "Hrvaćana". Ovi posljednji žive u Republici Hrvatskoj i zbog toga T. Stoisits kaže: "Ja nisam Hrvatica..."

Za proučavatelje fenomena autohtonih manjinskih zajednica ovakva politika, proizašla iz unutarnjeg raspoloženja, zapravo je oblik ugašene historijske svijesti o pripadnosti hrvatskome etnosu, s ipak sačuvanim emocionalnim kapacitetom glede prava manjina (generalno), ali u konačnici to je samo jedan korak te potpune asimilacije. Zagrebački novinar nije obaviješten i stoga je sugovornicu predstavio kao gradišćansku Hrvaticu, što je ona rezolutno demantirala. Gospođa Stoistis je branila prava gradišćanskih Hrvata koja im pripadaju na temelju Državnog ugovora, a koji se ne poštuje, dakle politički principijelno, a ne kao njihova pripadnica i narodnosna aktivistica. S druge strane, ona je ipak izgubljeni narodnosni potencijal gradišćanskih Hrvata. U to vrijeme osobno još nisam bio na teoretskoj i praktičnoj razini „načisto“ o čemu je riječ i pogrešno sam doživljavao uvaženu zastupnicu. U tom sklopu bilo bi korisno izvršiti sociometrijsko istraživanje i ustanoviti koliko je duboko ostvarena asimilacija. Istraživače podsjećam kako T. Stoisits nije asimilant, ili sljedbenica F. Robaka, već političarka kojoj su predci pripadali hrvatskome etničkom korpusu, što ona nosi u genetskome kodu, dok se osobno više ne osjeća pripadnicom tog korpusa. Njezino je polazište austrijsko i ona brani austrijske državne interese, vjerujući kako demokracija kojom se ponosi njezina Domovina, uključuje i poštivanje prava nacionalnih manjina. Na neki način, čitajući njezin intervju prisjetio sam se velikog austrijskog Kancelara, dr. Brune Kreiskoga, koji je bio pripadnik židovske etničko-konfesionalne manjine, ali ujedno i veliki austrijski domoljub, zapravo Austrijanac.

Terzia Stoistis je imala odlučnosti ustvrditi sljedeće:

"Član 7. Državnog ugovora je takorekuć "Magna Charta" - koja po 40 ljeti još uvijek nije ispunjena - ..." [7]

"Dokle mi Zeleni nismo bili u Parlamentu, ništa nije išlo dalje." [8]

"Klima za narodne grupe nastala je oštrija."[9]

"Skandalozne su izjave SP-zastupnika Waltera Priora." [10]

"Uspon u javnu službu, dobitak socijalnog prestiža pripadnikov narodnih grup je bio a je i nadalje vezan uza to, da se pripadniki manjin bolje nauču nimški nego svoj materinski jezik." [11]

"Pripadnike manjina naime toleriraju samo na rubu društva." [12]

Inače, zastupnica Stoisits dama je iz austrijskog političkog establišmenta. Udana je (1995.) za dr. Brunu Aignera, sekretara predsjednika parlamenta Republike Austrije, H. Fischera. Bruno Aigner tada je bio poznati komentator u dnevnim novinama "Kurier." Ma koliko bračnoj vezi ne pridavali u politici posebno značenje, teško se oteti dojmu da gospođi Stoisits nije nepoznat odnos navedenih novina prema Republici Hrvatskoj, a također i Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ). [13]

Uvjereni kako je gospođa Stoisits gradišćanska Hrvatica bili su tada i neki istaknuti hrvatski političari. Nije im bilo prvi put pokazati nedostatak poznavanja fenomena autohtonih manjina.

Zanimljivo je pročitati obavijest o susretu delegacije Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske koju je vodio tadašnji pomoćnik ministra, Jakša Muljačić, sa zastupnicom Stoisits, kako je objavljena u "Hrvatskim novinama", od 26. travnja 1996. godine, pod naslovom: "Hrvatska delegacija razgovarala samo s Terezijom Stoišić". [14]

Đuro Vidmarović

[7] "Hrvatske novine - tajednik Gradišćanskih Hrvatov", Eisenstadt, 7. XII. 1995., 6.

[8] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov", Eisenstadt, 15. XII. 1995., 20. 

[9] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov", Eisenstadt, 12. I. 1996., 2.

[10] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov", Eisenstadt, 16. II. 1996., 24.

[11] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov", Eisenstadt, 26. VII. 1996., 3.

[12] “Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov", Eisenstadt, 13. XII. 1996., 28.

[13] U vrijeme pisanja ovog teksta država pod nazivom SRJ obuhvaćala je današnje suverene države, Republiku Srbiju, Republiku Crnu Goru i Republiku Kosovo.

[14] "Hrvatske novine-tajednik Gradišćanskih Hrvatov", Eisenstadt, 26. IV. 1996.

Sub, 25-05-2024, 09:44:36

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.