Detalji

Objavljeno: 25. kolovoza 2010.

Jučer je hrvatska Vlada iznijela prijedlog rebalansa državnog proračuna. Hrvatski sabor će uskoro raspraviti taj prijedlog, ali će ga, naravno, uz negodovanje oporbe (koja tradicionalno djeluje prema Pavlovljevom refleksu) potvrditi, budući da je samom izradom prijedloga rebalansa proračuna osigurana podrška koalicijskih partnera HDZ-a. Bilo je upravo dirljivo slušati predsjednicu Vlade Jadranku Kosor i ministra financija Ivana Šukera kako su obrazlagali da je njihov sveti cilj bio "osigurati održavanje standarda građana Hrvatske i njihovih stečenih prava". Pritom im osmijeh nije silazio s lica, kao da su napravili nešto epohalno za dobrobit Hrvata. Opet je hrvatska Vlada donijela, kako nam to znaju govoriti naše pokondirene tikve, na politički korektnom hrvatskom, win-win-win odluku. Sretni mogu biti građani, sretni mogu biti seljaci, sretni mogu biti sindikati. Prema Vladi, svi smo pobjednici, samo što toga nismo svjesni, i što se tako ne osjećamo. Jedina "dobra" stvar koju su zapravo napravili je kratkoročno kupovanje mira za sebe, i radi sebe.(djl)

Detalji

Objavljeno: 17. kolovoza 2010.

Nakon nedavnog polufinala hrvatske nogometne reprezentacije do 19 godina na prvenstvu Europe u Francuskoj, čime su osigurali nastup na Svjetskom prvenstvu igrača do 19 godina, ovih smo dana svjedoci još jednog sjajnog uspjeha mladih hrvatskih športaša. Košarkaši do 16 godina starosti postali su prvaci Europe na prvenstvu održanom u Crnoj Gori. Prema informacijama koje smo mogli pročitati u našim medijima, bilo je to vrlo zanimljivo natjecanje. Na prvenstvu u Crnoj Gori okupilo su se svi najbolji mladi europski košarkaši rođeni 1994. godine ili kasnije. Među 16 reprezentacija nastupila je i momčad Hrvatske. Iako im nitko nije pridavao bilo kakve šanse za osvajanje medalje, a kamo li zlata, budući da su ti momci od 8 pripremnih utakmica uspjeli izgubiti svih 8. No, igrali su bez jednog igrača, koji im se priključio tek tjedan dana prije prve utakmice, Darija Šarića, momka koji je zakasnio na pripreme budući da je igrao na prvenstvu Europe za igrače do 18 godina. I upravo je taj igrač obilježio cijelo prvenstvo. Bio je najbolji igrač prvenstva, najbolji strijelac, najbolji skakač, jedan od najboljih asistenata. No, Dario Šarić je pokazao još nešto. Shvatio je da je vođa te momčadi, i tako se i postavio.(djl)

Detalji

Objavljeno: 16. kolovoza 2010.

Sve češće se u medijima u Hrvatskoj, pa i na ovom Portalu pojavljuju članci vezani uz izbore za Hrvatski sabor, koji će se održati najkasnije za petnaest mjeseci. U tim se člancima s jedne strane raščlanjuje sadašnje stanje na hrvatskoj političkoj pozornici, a s druge se strane nude rješenja za, nazovimo to tako, spas Hrvatske, odnosno za skretanje Hrvatske na hrvatski put, odnosno na prekid politike kakva se u Hrvatskoj provodi od 2000. godine, bolje reći od smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Namjerno sam napisao riječ 'provodi', a ne, recimo, 'vodi', budući da stvaratelji te politike nisu u Zagrebu, tj. u Hrvatskoj, već su izvan nje. I to je zajednička poveznica svih članaka s tom tematikom na ovom Portalu, ali i mnogih drugih, koji se izravno ne bave predstojećim izborima.(djl)

Detalji

Objavljeno: 12. kolovoza 2010.

Kriza u kojoj se Hrvatska nalazi traje već godinama, i izlaz iz nje se ne nazire. Ne mislimo pritom na recesiju koja je zahvatila velik dio svijeta posljednjih godinu-dvije, već na duboku svekoliku krizu u koju Hrvatska sve više tone. Gospodarsko stanje u državi samo je posljedica općeg stanja u državi, i kamo sreće da se radi samo o gospodarskoj krizi. Gospodarstvo svake države je uvijek imalo oscilacije, gospodarske krize su pojave koje su postojale u svim sustavima, i koje će uvijek postojati. Država koja ima sposobnu i učinkovitu vlast, koja će znati i htjeti povući poteze koji će tu državu izvesti iz krize, ne će dugo biti u krizi. Pogotovo bi to trebalo vrijediti za male države, poput Hrvatske. Jasno je da je mnogo teže nešto pokrenuti i provesti u, primjerice, Rusiji, državi s više od 150 milijuna stanovnika i s desetak vremenskih zona, nego što bi se to isto napravilo u Hrvatskoj, gdje nas ima tek nešto više od 4,5 milijuna i gdje se od jedne do druge krajnje točke autom može stići u pola dana.(djl)

Detalji

Objavljeno: 29. srpnja 2010.

Hrvatska atletičarka Sandra Perković postigla je fantastičan uspjeh osvojivši zlatnu medalju u bacanju diska na Europskom prvenstvu u atletici u Barceloni! Sandra je osvojila zlato hicem od 64,67 materijal, postignutim u posljednjoj seriji. Rođena je u Zagrebu, 21. lipnja 1990., i članica je atletskog kluba Dinamo-Zrinjevac. Trener joj je nekadašnji sjajni bacač kugle Ivan Ivančić. Ono što ovom rezultatu daje posebnu težinu, Sandrina je mladost. Izuzetna je rijetkost da tako mlada bacačica osvoji medaljom da ne govorimo o zlatu. Bacači sazrijevaju u prosjeku oko tridesete godine, ili još kasnije. Drugoplasirana Rumunjka Grasu je 1971., godište, trećeplasirana Poljakinja Wisniewska je 1972. godište, kao i četvrta, Ruskinja Sadova.(djl)

Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2010.

Prošla su već više od dva mjeseca kako nafta istječe iz bušotine British Petroleuma u Meksičkom zaljevu, i sve više zagađuje kako morski i podmorski svijet, tako i obale najmoćnije svjetske sile, Sjedinjenih Američkih Država. Posve je razumljivo da je to već tjednima glavna vijest u SAD, i izgledalo je kao da samo sam prestanak istjecanja nafte u more može ukloniti s tim povezane vijesti s naslovnica američkih medija. Taj incident, naravno, sve više šteti popularnosti i ugledu najmoćnijeg čovjeka najmoćnije svjetske sile, nobelovcu Baracku Obami. I, tko mu priskače u pomoć? Zločesti Rusi. Otkrivena je mreža od desetak ruskih špijuna u SAD, i sada je konačno najveća ekološka katastrofa u povijesti SAD i svijeta stavljena u drugi plan. Važnije je naravno kako se Uncle Sam obračunava s ruskim špijunima. Što reći? Ništa, samo čestitati službi za odnose s javnošću nobelovca Baracka Obame.(djl)

Detalji

Objavljeno: 13. lipnja 2010.

Ovih se dana u hrvatskim medijima pojavilo poprilično članaka o državnoj maturi koja se počela provoditi u hrvatskim srednjim školama. Rezultati mature su «uglavnom loši». Najveći hrvatski tiskani mediji o njima izvještavaju kao i o svemu drugome, pretežno senzacionalistički, ali se piše i «analitički», odnosno «istraživački», pa se pokušavaju i raščlaniti uzroci i nude se poboljšanja. Tako se može čitati o (opravdanom) zgražanju nad neznanjem dobrog dijela maturanata, mogu se pročitati izjave pojedinih osoba poznatih u javnosti koje kao da se natječu istaći da ni oni ne znaju odgovore na mnoga pitanja. A mogu se (rijetko) naći i prijedlozi pojedinih stručnjaka o tome kako «poboljšati» državnu maturu. Tako je nedavno u Jutarnjem listu velik prostor dan donedavnom dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Nevenu Budaku, od kojeg bi se, zbog dužnosti koje je obnašao i obnaša, trebala očekivati nezavisna, staložena i smislena raščlamba svega što se može dovesti u vezu s državnom maturom. Prof. Budak problem koji je u Hrvatskoj stvaran i vrlo slojevit svodi tek na postavljena pitanja na državnoj maturi i na svoj stav o tome kako «poboljšati» sama pitanja. Pri tome, međutim, polazi od posve pogrješnih pretpostavki i nudi nelogična, i po cijeli sustav školovanja, pogubna rješenja.(djl)

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2010.

Ovih se dana u hrvatskim medijima pojavilo poprilično članaka o državnoj maturi koja se počela provoditi u hrvatskim srednjim školama. Rezultati mature su «uglavnom loši». Najveći hrvatski tiskani mediji o njima izvještavaju kao i o svemu drugome, pretežno senzacionalistički, ali se piše i «analitički», odnosno «istraživački», pa se pokušavaju i raščlaniti uzroci i nude se poboljšanja. Tako se može čitati o (opravdanom) zgražanju nad neznanjem dobrog dijela maturanata, mogu se pročitati izjave pojedinih osoba poznatih u javnosti koje kao da se natječu istaći da ni oni ne znaju odgovore na mnoga pitanja. A mogu se (rijetko) naći i prijedlozi pojedinih stručnjaka o tome kako «poboljšati» državnu maturu. Tako je u Jutarnjem listu velik prostor dan donedavnom dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Nevenu Budaku, od kojeg bi se, zbog dužnosti koje je obnašao i obnaša, trebala očekivati nezavisna, staložena i smislena raščlamba svega što se može dovesti u vezu s državnom maturom. Prof. Budak problem koji je u Hrvatskoj stvaran i vrlo slojevit svodi tek na postavljena pitanja na državnoj maturi i na svoj stav o tome kako «poboljšati» sama pitanja. Pri tome, međutim, polazi od posve pogrješnih pretpostavki i nudi nelogična, i po cijeli sustav školovanja, pogubna rješenja. (djl)