Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

Teme koje bi mogle dominirati izborima u Hrvatskoj 2024.

Očekivano je da su u vremenu Domovinskog rata i okupacije jedne trećine teritorija sigurnosne teme znale dominirati izborima u Hrvatskoj. Čini se da bi tako moglo biti i u superizbornoj 2024. godini.

Povratak vojnog roka?

Zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Mario Radić izazvao je niz reakcija prijedlogom da se uvede osnovna vojna obuka u srednjim školama što je argumentirao sigurnosnom situacijom u okruženju i činjenicom da, primjerice vojni rokSrbija, najavljuje vraćanje vojnog roka. Mediji su ovu izjavu dočekali na nož, a i predsjednik Vlade Andrej Plenković ismijao ju je kao pokušaj vraćanja općenarodne obrane.

Ipak, dok se Radićev prijedlog još nije ni ohladio doznali smo da je ministar obrane Ivan Anušić dobio zadatak uvesti mjesec dana vojne obuke nakon srednje škole kako bi svi prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem te nuklearne i kemijske zaštite. Odjednom mediji više ne ismijavaju prijedlog, nego ljude u anketama pitaju treba li Hrvatskoj vraćanje vojnog roka. Zanimljivo, čak i na lijevim portalima većina podupire vojnu obuku.
Rat na istoku Europe, ali i općenito geopolitička i sigurnosna situacija u svijetu takva je da kod mnogih ljudi izaziva strah i zabrinutost što potiče i zanimaciju za teme sigurnosti. Čak i u Njemačkoj otvorila se javna rasprava o povratku vojnog roka.

Migrantska kriza

Sve veću zabrinutost za hrvatske građane izaziva i migrantska kriza. Samo prošle godine u Hrvatsku je prema službenim podatcima ušlo više od 70,000 tisuća ilegalnih migranata što jasno svjedoči o razmjerima krize. Osim toga, migrantigotovo 200,000 stranih radnika nalazilo se u Hrvatskoj, a najavljuje se da bi ih do 2030. moglo biti oko pola milijuna što otprilike odgovara broju iseljenih Hrvata od ulaska u EU. Pred našim očima u vrlo kratkom roku događaju se duboke identitetske promjene i supstitucija stanovništva. O posljedicama se ne razmišlja i ne govori niti se razmatraju primjer drugih zemalja koje su vodile sličnu politiku.

Mediji su nedavno pisali i o tajnom povratku migranata koji su u Hrvatskoj prvi put evidentirani. Jednom tjednom iz Švicarske se organiziraju tajnoviti letovi EasyJetom, a migranti se u pratnji švicarskih policajaca deportiraju u Zagreb. Ovi letovi uopće nisu evidentirani u javnim podatcima zračne luke Franjo Zagreb.

Većina migranata pokuša dalje otići u zapadne zemlje, no problem je što u Hrvatskoj ne borave u prihvatnim centrima, nego se mogu slobodno kretati državom. Što reći o takvoj odluci? A što tek učiniti ako zapadne zemlje krenu u većem broju vraćati migrante u Hrvatsku? Treba li Hrvatskoj još i to da postane hot spot za migrante?

Na žalost, čini se da hrvatska politika nema odgovora na nadolazeću migrantsku krizu i da se o ovoj temi uopće ne može normalno javno razgovarati bez standardnih etiketa i optužbi za rasizam. Iako su o ovoj temi znali progovarati i u Mostu i Hrvatskim suverenistima (pa je tako benigna izjava Milanovića Litre o kulturološkim razlikama strane radne snage izazvala niz nebuloznih i histeričnih reakcija) Domovinski pokret do sada je najoštrije istupio protiv suludih migrantskih politika i pozvao na restriktivniji pristup i zaokret u dosadašnjim nedvojbeno neodrživim politikama.

Tema migracija mogla bi dominirati idućim izbornim ciklusom u Hrvatskoj, ne samo na parlamentarnim, nego i na europarlamentarnim izborima s obzirom na frekventnost ove teme diljem Europske unije. Sve veći broj stranaca izboriprirodno izaziva strah hrvatskih građana, ne zato što bi ovi bili arhetipski fašisti, nego zato što je većini dobro poznato što se događa u mnogim europskih zemljama, a događa se sraz civilizacija i ljudi potpuno drugačijega mentalnog sklopa.

Sigurnosna situacija u Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji i mnogim drugim europskim zemljama značajno je narušena zbog migrantskog nasilja, porasta silovanja i stvaranja gheta u koje više ni policija ne ulazi, a koji će lako postati mjesta odakle će se u budućnosti vršiti teroristički napadi diljem Europe, a i danas se vrše iako ne u razmjerima kao što smo imali u Parizu 2015.

Migrantske teme dovele su Geerta Wildersa do pobjede na parlamentarnim izborima u Nizozemskoj, a Alternativa za Njemačku druga je po snazi stranka u Njemačkoj. Sličan scenarij dugoročno bismo mogli gledati i u Hrvatskoj. One stranke koje se nametnu kao glavna brana protiv autodestruktivnih migrantskih politika mogle bi u kratkom roku zadominirati političkim prostorom.

Davor Dijanović

Ned, 19-05-2024, 04:51:06

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.