Nakon deset godina EU-a

Prošlo je više od deset godina od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Obljetnica je to koja predstavlja dobar povod za racionalnu cost benefit analizu. Bilo bi pritom nepravedno ovih deset godina opisivati isključivo crnim tonovima, no pola milijuna iseljenih Hrvata najtragičniji je rezultat ovoga razdoblja hrvatske povijesti. Sve se može prije ili kasnije nadoknaditi, no gubitak pola milijuna uglavnom mlađeg, radno i demografski potentnog stanovništva teško bi pogodio i veće narode nego što je hrvatski.

Migracije kao političko pitanje

Nalazimo se blizu tzv. superizborne godine u kojoj će se održati parlamentarni, europarlamentarni i predsjednički izbori. Bit će to pravi „festival demokracije“, ali i sajam podjele političkih sinekura. Pitanje je koliko će se u predizbornoj kampanji uopće raspravljati o krucijalnim političkim i ekonomskim problemima. Predizborne programe u pravilu nitko ne čita, a birače ponajviše mobiliziraju ideološki nabijena pitanja.

Ipak, već se sada mogu prepoznati neke nove teme koje do jučer nisu zauzimale mjesto u političkom katekizmu. Prije svega, riječ je o temi migracija. S obzirom na to da je i Hrvatska postala dio migracijskog žrvnja, i pitanje migrantskih politika zauzimat će važan dio predizbornih političkih narativa.

Na temi migracija u Europi se odavno dobivaju ili gube izbori. Geert Wilders osvojio je relativnu većinu u Nizozemskoj upravo na kritiziranju dosadašnjih migrantskih politika. I Alternativa za Njemačku svoj rast može ponajprije zahvaliti ovoj temi.

Migracije su pritom samo jedan aspekt nacionalne i međunarodne sigurnosti. U vremenu obnove političkog realizma u međunarodnim odnosima, u vremenu povratka geopolitike u javni diskurs, sigurnosne teme dominiraju u javnim raspravama.

Demografsko pitanje nedvojbeno je ključno pitanje hrvatske i europske budućnosti, sigurnosti i identiteta. Dosadašnje politike dovode u pitanje opstanak zapadne civilizacije. S jedne strane guranje protuživotnih ideologija tipa genderizam, a s druge doseljavanje stanovništva iz afroazijskih paralela i meridijana, mijenjaju identitet Starog Kontinenta.

Hrvatske specifičnosti

Ovo su problemi koji muče sve narode EU-a. Hrvatska je specifičnost ta što baštini teško naslijeđe iz vremena jugoslavensko-komunističkog sustava. Mentalitetski, kadrovski i ideološki Hrvatska je i dalje opterećena ovim naslijeđem. Neracionalna javna uprava i pravosuđe predstavljaju karcinom hrvatske države jer su najsnažniji zaštitnici klijentelističko-koruptivnog sustava. Sustava koji kod ljudi ubijaju vjeru u ikakve promjene i predstavlja možda i ključan okidač iseljavanja. Bez djelotvorne uprave i pravosuđa koje svima jamči sudsku zaštitu njihovih prava Hrvatska ne može očekivati bilo kakva veća inozemna ulaganja.

Demografija se mora postaviti kao ključno strateško pitanje hrvatske budućnosti. Hrvatska mora stvoriti ekonomsku situaciju koja će ljude zadržavati u Hrvatskoj i okrenuti se hrvatskome iseljeništvu umjesto pristajanja uz koncept supstitucije stanovništva. Demografija mora biti u temelju svih razvojnih politika.

Umjesto pobjedničkoga mentaliteta iz devedesetih, danas – ako zanemarimo sportske terene – imamo gubitnički mentalitet. Umjesto honoriranja izvrsnosti, imamo negativnu selekciju. Umjesto kulture rada imamo (ne)kulturu klijentelističkoga načina poslovanja. Umjesto ponosa i samopoštovanja malodušnost i gubitak vjere u vlastite snage. Umjesto stimuliranja kreativnosti imamo paralizu gotovo svih kreativnih potencijala. Hrvati moraju povratiti vjeru u Hrvatsku, u to da je u Hrvatskoj moguće prosperirati i dostojno živjeti. Potrebno je reafirmirati pobjednički mentalitet. I vratiti ponos.

Ovo su neke od tema o kojima treba raspravljati u susret predizbornoj godini. Bez ovako postavljenih prioriteta Hrvatska teško može naprijed.

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.