Dejstvovanje srpskog svijeta

Na područje tzv. zapadnog Balkana redovito se gleda kao na potencijalnu žarišnu točku koja bi mogla predstavljati izazov za međunarodnu sigurnost. Fokus na ovo područje postao je još veći nakon početka rata u Ukrajini. S pravom jer se radi o neuralgičnoj točki, o nestabilnom i fragilnom prostoru koji i dalje akumulira velike konfliktne potencijale.

U posljednjih više od sto i pedeset godina Srbija predstavlja glavni destabilizacijski čimbenik na prostoru koji se danas naziva zapadnim Balkanom. Srbijanska politika i dalje se ne miri s aktualnim granicama i želi njihovo novo prekrajanje u svoju korist. Najvažniji srpski geopolitičar Milomir Stepić prekrajao bi granice „postjugoslavenskog prostora“ tako što bi uz pomoć Rusije komadao susjedne države, pa bi tako Srbija dobila i povrat tzv. Republike Srpske Krajine i Kosova s čijom se državnošću Srbi ne mire.

Djelovanje „srpskog sveta“: Od Kosova do BiH i Crne Gore

Na sjeveru Kosova svih se ovih godina nastoje uspostaviti paralelne institucije vlasti čija je kruna trebalo biti formiranje tzv. Vijeća srpskih općina. Na sjeveru Kosova konstantno svjedočimo različitim vrstama provokacija, a nedavno je dobro organizirana srpska paravojna formacija napala kosovsku policiju prilikom čega je ubijen albanski policajac. Pripadnici ove paravojne skupine zaklon su potražili u tamošnjemu manastiru Srpske pravoslavne crkve (SPC). Kosovska policija ubila je četiri napadača, a uhitila njih šest. Službena Srbija negira sudjelovanje u ovome napadu, no jasno je da ovdje možemo prepoznati njezin rukopis.

Kosovska ministrica vanjskih poslova Donika Gervalla-Schwarz jučer je izjavila da je moguć novi rat na Balkanu. Ta je izjava u skladu s nedavnom ocjenom Francisa Fukuyame o tome da tzv. Zapadni Balkan i dalje ima dovoljno goriva za zapaliti veliki požar. Ipak, treba podsjetiti na to da je na Kosovu izgrađena jedna od najvećih američkih vojnih baza u Europi – Bondsteel. Bilo kakva srpska akcija širih razmjera bila bi sasječena u korijenu.

Osim Kosova na udaru velikosrpske politike su i Bosna i Hercegovina i Crna Gora. U drugoj navedenoj prosrpske su snage preuzele vlast posljednjih godina, a 2016. svjedočili smo pokušaju državnog udara. Dugoročno, srpski strateški cilj ponovno je uvlačenje Crne Gore u „srpski svet“. A cilj je i pripajanje tzv. Republike Srpske „matici Srbiji“. Jasno je da sada ne postoje okolnosti za takav akt, no računa se da će u novim sigurnosnim realnostima, u multipolarnome svijetu koji se stvara srpska pozicija ojačati.

I Hrvatska na udaru

Ni Hrvatska nije pošteđena „dejstvovanja“ srpskog svijeta. Baš svakoga dana na režimskim televizijama dežurni velikosrpski mitomani natječu se u huškanju i mržnji protiv Srbiji susjednih država među kojima Hrvatska ima istaknuto mjesto. Svojata se dubrovačka književnost, crtaju se granice srpskog jezika i književnosti na račun Hrvatske i njezine kulture, nastoji se dekapitirati ostatke Hrvata Bunjevaca i Šokaca u Vojvodini, organiziraju se međunarodne kampanje blaćenja Hrvatske (jasenovačka mitomanija i sotonizacija Oluje), Stepinca se proglašava ustaškim vikarom, a istodobno SPC štovatelje Hitlera proglašava svojim „svetiteljima“, Hrvate se proglašava „veštačkim narodom“ i „pokatoličenim Srbima“, a Hrvatsku propalom državom iako mladi Srbi baš u tu državu dolaze raditi, posebno u vrijeme sezone. Izvješća SOA-e govore i o jačanju četništva među Srbima u Hrvatskoj.

Velikosrpski duh prenosi se transgeneracijski, a laž je i dalje najvažnija poluga velikosrpske ideologije. Velikosrbi lažu „stvaralački, maštovito i inventivno“, da parafraziramo „oca nacije“ Dobricu Ćosića. Lažljiva, mrzilačka, nasilna, maliciozna i iracionalna velikosrpska ideologija i dalje duboko impregnira srbijansko društvo gdje je stanje duha vrlo sličnom onome krajem osamdesetih odnosno devedesetih godina. Istodobno, Srbija se sve snažnije naoružava.

Sve navedeno i Hrvatsku tjera ne oprez. Velikosrpska ideologija je, naime, kao i glupost: nikada se ne umara.

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.