Hoće li crveni Thermidor ukinuti i povijest kao školski predmet?

Sjaši Kurta, da zajaši Murta!

Odlazak Željka Rohatinskog s funkcije guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) jedna je od najkomentiranijih vijesti posljednjih dana. Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je kako je Rohatinski posao obavljao odgovorno i dobro, ali da je dvanaest godina dugo razdoblje te da su on i Vlada zaključili da je „najčistije rješenje da imenujemo guvernerovog zamjenika". Predsjednik države Ivo Josipović kazao je kako je odlazak guvernera HNB-a „posljedica želje Vlade, Zorana Milanovića, za promjenama u monetarnoj politici" te je čestitao guverneru Rohatinskom na „predanom radu".

Novi guverner Boris Vujčić novinarima je poručio kako prema monetarnoj politici ima isti stav kao i Rohatinski te da se monetarna politika ne će mijenjati. I dalje, dakle, možemo očekivati monetarnu politiku koja će štititi uvozne lobije i tako uništavati hrvatski izvoz. Goran Marić potpunoUvozni lobiTo što se je Rohatinski u hrvatskim medijima slavio kao vrlo uspješan guverner i ekonomist, to je, dakako, druga strana medalje, iza koje se skriva činjenica da su i sami mediji u vlasništvu stranaca. A što se krije iza činjenice da je sada već bivši guverner u Londonu dobio nagradu za najboljega guvernera na svijetu, također nije teško pogoditi: pogodovanje strancima i stranim uvoznim lobijima je, naime, bio u pravu kad je upozorio da je „HNB (...) u službi poticanja uvoza, suzbijanja domaće proizvodnje, zaštite velikih kompanija i uvozno orijentiranih poduzetnika, te zaštite bankarskog kartela". Ekonomist Mladen Vedriš smatra pak kako nam je aprecirana kuna nanijela više štete nego sva ratna razaranja.

To što se je Rohatinski u hrvatskim medijima slavio kao vrlo uspješan guverner i ekonomist, to je, dakako, druga strana medalje, iza koje se skriva činjenica da su i sami mediji u vlasništvu stranaca. A što se krije iza činjenice da je sada već bivši guverner u Londonu dobio nagradu za najboljega guvernera na svijetu, također nije teško pogoditi: pogodovanje strancima i stranim uvoznim lobijima. Da je svojom monetarnom politikom štitio hrvatske izvoznike, nema sumnje da Rohatinski ne bi dobio nikakvu nagradu u „prijateljskome" Londonu, a vrlo vjerojatno ne bi niti na funkciji guvernera proveo dvanaest godina. Kako bilo da bilo, prema najavama i dalje možemo očekivati jednaku destruktivnu monetarnu politiku. Narod bi rekao: sjaši Kurta, da zajaši Murta!

Hoćemo li uskoro ukinuti povijest kao predmet?

Pred koji dan održao se je okrugli stol „Kakvu nastavu povijesti trebamo" koji je okupio 20-ak nastavnika i sveučilišnih profesora u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Kako prenosi „Vjesnik", „većina povjesničara složna je u jednome - riječ je o snažno ispolitiziranom predmetu (što mu ide na štetu), čiji sadržaj učenici slijepo slijede učeći 'bubanjem' čistu faktografiju".

Vjesnik dalje prenosi:

„Savjetnik premijera za znanost, Neven Budak sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, iznio je mogućnost po kojoj bi se povijest učila od petog do desetog razreda (u budućnosti), ali i uskladila s ostalim predmetima. 'Treba li se povijest učiti u osnovnoj i u srednjoj školi? Možda bi moglo i drukčije. U petom razredu djeca uče povijest Mezopotamije i Egipta, a ne znaju ih geografski smjestiti jer u geografiji još nisu stigli do tog gradiva', dao je primjer Budak.

Preporuka Vladimira Posavca, profesora Privatne klasične gimnazije u Zagrebu, je promjena programa nastave povijesti.

'Djeca ne uče niti za vještine, niti za znanja, već za ocjenu. Budite sigurni, nitko osim studenata povijesti neće se više kroz život dotaknuti znanja iz škole o Trpimirovoj darovnici ili Velikoj povelji slobode. Nastavni program je hrpa pojmova i tema koje niti koga zanimaju, niti ičemu služe osim ocjenjivanju', smatra Posavec, uočavajući kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja prednost učenju daje nacionalnoj povijesti, budući da je u programu omjer svjetske i nacionalne povijesti 40:60.

'Treba biti realan: niti su Hrvati narod koji je kreirao svjetsku povijest, niti su u bilo kojem važnijem segmentu utjecali na nju', ustvrdio je Posavec, iznoseći podatak kako sve manje učenika izlazi na ispit povijesti na državnoj maturi.

Činjenica je, dodala je Karolina Ujaković iz V. gimnazije u Zagrebu, kako povijest nikome ne treba, nadovezujući se podatkom kako je od 196 maturanata jedne škole njih 11 izašlo na maturalni ispit iz povijesti. Zašto i bi, kad položenu povijest ne traži za upis gotovo niti jedan fakultet u državi?".

Nakon što je aktualna vlast ukinula pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu, nakon što je posrbila nazive hrvatskih ministarstava, nakon što je Željko Jovanović Zmaj u maniri Bože Maksimovića Kundaka ukinuo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika na čelu s Radoslavom Katičićem, jednim od najuglednijih europskih jezikoslovaca, nakon što je Zmaj najavio uvođenje u Ukidanje povijestiNakon što je aktualna vlast ukinula pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu, nakon što je posrbila nazive hrvatskih ministarstava, nakon što je Željko Jovanović Zmaj u maniri Bože Maksimovića Kundaka ukinuo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, čini se da nam uskoro slijedi i ukidanje povijesti kao školskog predmetaškolu građanskog odgoja (što je dobra ideja, ali koju će aktualna vlast – čiji su očevi i stričevi 1945. uništili hrvatsku građansku elitu - gotovo sigurno uporabiti kao ideološko sredstvo „moralno-političkog vaspitanja" i indoktrinacije mladeži, kao što je to svojedobno u Jugoslaviji činio predmet TIPS), čini se da nam uskoro slijedi i ukidanje povijesti kao školskog predmeta.

Ako će taj predmet možda i ostati, onda će se uglavnom, kao što to slijedi iz gornje vijesti, učiti svjetska povijest (jer čemu učiti hrvatsku povijest, kad su, kako to implicite proizlazi iz „pouke" Vladimira Posavca, Hrvati kroz povijest i ovako bili skupina beznačajnih podljudi koji nisu utjecali na svjetsku povijest; u bitkama protiv Osmanlija na braniku zapadne civilizacije krvarili nisu Hrvati nego Zanzibarđani) dok će se nacionalna povijest svoditi na ofenzive partizanskih kokošara i pripovijesti o narodnim herojima, koji su te činove uglavnom zaradili u „bežanijama preko šuma i gora". Ta čemu učiti o tamo nekakvim Trpimirovim darovnicama, Bašćanskim pločama i bulama Bele IV., o Istarskim razvodima i Vinodolskim zakonicima, o Marulićima, Držićima i Boškovićima, o Pragmatičkim sankcijama i Hrvatsko-ugarskim nagodbama, kad je sve to i ovako hrpa bezvezarija koje niti jednom kulturnom narodu nisu potrebne? Zamislite samo kad bi Englezi, Nijemci ili Talijani davali ikakvu pozornost svojim književnim i povijesno-pravnim dokumentima koji svjedoče o njihovoj pismenosti, povijesti i kulturi? Odmah bi ih proglasili nazadnima te bi dobili oštre sankcije iz Bruxellesa.

Stara latinska izreka kaže: Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis - Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine. No, tko god da je autor ove izreke – iz zaključaka donesenih na okruglome zmajskom stolu bez dvojbe to proizlazi - bio je pod utjecajem alkohola kad ju je zapisao. I zato bez ikakva odgađanja treba ukinuti povijest kao školski predmet, a posebno treba što žurnije ukinuti nacionalnu povijest. Štoviše, knjige koje govore o hrvatskim narodnim vladarima te o dokumentima hrvatske pismenosti, povijesti i kulture treba obredno zapaliti. Obredom će svečano koncelebrirati Željko Jovanović Zmaj, dok će ministranti biti Neven Budak, Vladimir Posavac i Karolina Ujaković. One pak provokatore koji bi i dalje inzistirali na učenju povijesti, a pogotovo, ne daj Bože, učenju povijesti Domovinskog rata, valja poslati na hlađenje na Goli otok, koji će se reaktivirati samo zato da bi takve besramnike naučio redu i partijskoj disciplini. Jer, kao što reče Karolina Ujaković: povijest i ovako nikome ne treba. Tko drugačije kaže, taj kleveće i laže!

Davor Dijanović