Novi saziv Sabora i dvotrećinska većina
K
ao što je poznato, danas je održana konstituirajuća sjednica Hrvatskog sabora. Predsjednik Hrvatskog sabora u sedmom sazivu bit će SDP-ovac Boris Šprem, dok će dopredsjednici biti Josip Leko i Nenad Stazić iz iste stranke, HNS-ovac Milorad Batinić, te HDZ-ovi Jadranka Kosor i Vladimir Šeks. Za Šprema, kao predsjedničkog kandidata Kukuriku koalicije, glasovalo je svih 134 nazočna zastupnika. Na čelo Mandatno-izbornog povjerenstva imenovana je Gordana Sobol, dopredsjednik je Tomislav Čuljak (HDZ). Slaven Hojski je novi tajnik Sabora, a zamjenica mu je Jadranka Blažević, tajnica u prijašnjim sazivima.
Predsjednik Odbora za imenovanja i upravne poslove je Šime Lučin, dopredsjednica je Nansi Tireli iz Lesarovih laburista. Na prijedlog tog odbora imenovani su članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na čelu s Josipom Lekom i dopredsjednikom Vladimirom Šeksom. Na čelo Odbora za zakonodavstvo imenovana je Ingrid Antičević Marinović (dopredsjednik je Josip Salapić iz HDZ-a). Predsjednik Odbora za pravosuđe je Josip Kregar (dopredsjednica Ana Lovrin iz HDZ-a).
U sedmom sazivu Sabora sjedi 151 zastupnik. Vladajuću većinu (SDP, HNS, IDS i HSU) čini 80 zastupnika, a potporu će joj davati i 8 zastupnika manjina. Oporbu čini 47 zastupnika HDZ-a i partnera iz HGS-a i DC-a, po 6 iz Hrvatskih laburista i HDSSB-a, 2 zastupnika s liste Ivana Grubišića te po 1 iz HSS-a i HSP-a dr. Ante Starčević.
Bez dvotrećinske većine
Iako je među političkim protivnicima Kukuriku koalicije bilo bojazni kako bi ona mogla osvojiti dvotrećinsku većinu, to se ipak nije dogodilo. Za dvotrećinsku većinu potreban je 101 zastupnik, što vladajuća Koalicija ne može ostvariti čak ni uz potporu manjina, Hrvatskih laburista i nezavisne liste Ivana Grubišića (tada bi nedostajala potpora još 5 zastupnika). Dvotrećinsku većinu vladajuća bi koalicija mogla ostvariti jedino u slučaju da joj potporu još dade i HDSSB, što je pak opcija koja – kad su u pitanju hrvatski nacionalni interesi – graniči sa znanstvenom fantastikom.
Informacije ipak radi, dvotrećinska većina potrebna je za promjenu Ustava Republike Hrvatske, ali i za promjenu tzv. organskih zakona kojima se uređuju nacionalna prava. Ostali organski zakoni donose se većinom svih zastupnika. Po pravnoj snazi organski zakoni kojima se uređuju nacionalna prava nalaze se između Ustava i ostalih organskih zakona. Po postupku predviđenom za donošenje i promjenu odredbi samog Ustava RH donose se i ustavni zakoni.
Dvotrećinskom većinom Sabor RH donosi i sljedeće odluke: odlučuje o djelovanju oružanih snaga RH preko državnih granica, odlučuje o promjeni granica RH, potvrđuje Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske, u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike te velikih prirodnih nepogoda odlučuje o ograničenju pojedinih sloboda i prava zajamčenih Ustavom, izabire suce Ustavnog suda RH te donosi prethodnu odluku o udruživanju Hrvatske u saveze s drugim državama.
U kontekstu europskih integracija još su 2009. donesene promjene kojima za uspjeh na referendumu za EU više nije potrebna većina ukupnog broja birača u državi, već većina birača koji su izašli na referendum, s time da je dijaspora faktički isključena od glasovanja na referendumu. Time su izgledi za uspjeh referenduma bitno porasli.
Iako vladajuća koalicija nema uvjete za mijenjanje Ustava, ipak treba pripaziti na još jednu odredbu Ustava. Riječ je o čl. 141. koji „zabranjuje pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku". Iako je ova odredba u praksi prekršena već mnogo puta, njenim bi ukidanjem i na ustavnopravnoj razini bila omogućena nova balkanska asocijacija, koju u formi Zapadnog Balkana i Jugosfere guraju poznate političke i parapolitičke struje unutar i izvan Hrvatske (koje su politički organizirane ponajviše u vladajućoj koaliciji), a čiji su su najpoznatiji glasnogovornici u RH Zoran Pusić i Milorad Pupovac. No, oporba prevođena HDZ-om - koji će po logici stvari u narednom vremenu skrenuti u desno (što iskreno, što radi političke oportunosti) - dovoljno je jaka da se takvim projugoslavenskim inicijativama suprotstavi. Hoće li se pak znati organizirati i hoće li pročititi svoje redove od dokazanih izdajica hrvatskih nacionalnih interesa, to je već pitanje čiji odgovor možemo samo nagađati.
Davor Dijanović