Detalji

Objavljeno: 01. travnja 2009.

Nakon što je dr. Miroslav Tuđman, profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta i sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, objavio kandidaturu za trećeg predsjednika RH, slugansko-plaćeničko piskaranje diljem ljevičarsko-aharhističkih medija doživjelo je svoj vrhunac. Prvi se je oglasio portal Index.hr preko uvijek dežurnog “političkog analitičara” Davora Gjenera. Sukladno ideologiji ljudskih prava i demokratskim premisama po kojima svatko ima pravo izraziti svoje mišljenje, dakako da i g. Gjenero ima pravo iznesti svoje mišljenje o ovom ili onom predsjedničkom kandidatu ili pak nekom drugom političkom događaju. No ostaje misterij po kojim je to objektivnim kriterijima upravo on pozvan da prvi komentira političke događaje ili daje vrijednosne sudove o predsjedničkim kandidatima. Odgovor na to pitanje vjerojatno nikada nećemo saznati. Međutim, krajnje je licemjerno kada osoba kojoj su puna usta napjeva o ljudskim pravima, demokraciji i toleranciji poziva na izoliranje ili isključivanje drugih osoba iz političkog i javnog života. A upravo to čini g. Gjenero kojemu argumentiranje ad hominem očito nije tako mrsko. Doista neprimjereno ponašanje za jednog “liberala”, “demokrata” i “uglednog analitičara”.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 31. ožujka 2009.

I dok se ovih dana širom svijeta lome politička koplja oko pronalaska optimalnih načina uštede u ovim bremenitim vremenima svjetske krize, izgleda kako ista i nije baš sve gospodarske subjekte pogodila u podjednakoj mjeri. «Neki» od njih izgleda još uvijek imaju i više no dovoljno novca, čak i za investicije koje se u ovom trenutku teško mogu nazvati isplativima. Tako je u medijima objavljena vrlo zanimljiva vijest o jednoj od najvećih kupnji zemljišta u Hrvatskoj. Riječ je o ulaganju tajanstvenog nizozemskog Fonda CELIF u gotovo kvadratni kilometar kamenjara na Pelješcu, a za koji je plaćen iznos od ni manje ni više no 40 milijuna eura. Fond čiju je vlasničku strukturu usput budi rečeno gotovo nemoguće otkriti, najavio je ulaganja u turističke objekte na tom području, iako se zemljište ne nalazi u građevinskoj zoni. »Fantastično» ulaganje podiglo je mnogo prašine i mnogo sumnji, ali svi su formalni uvjeti zadovoljeni. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se kupljeno poljoprivredno zemljište pretvoriti u građevinsko, pogotovo na onom dijelu koji ulazi u Park prirode. No, vlasnici Fonda ipak vjerojatno vrlo dobro znaju što i kako rade, jer investicija na Pelješcu nije i prva njihova investicija u Hrvatskoj. (mmb)

Detalji

Objavljeno: 30. ožujka 2009.

Predsjednik najjače oporbene strane u Hrvatskoj, Zoran Milanović, ponovno je hrvatskoj javnost podario jedan svoj lucidni osvrt. Ovaj se put Milanović pozabavio gospodarskim pitanjem, kako kaže, «opasnosti nekontroliranog protekcionizma, vođenog krilaticom "Kupujmo hrvatsko"». Navedimo točne riječi Zorana Milanovića, kako ih je prenio Jutarnji list: «Najradije bih kupovao hrvatske automobile, cipele ili namještaj. Ali toga nema! Ne smijemo zaboraviti da smo na slobodnom tržištu i da se protekcionizma treba čuvati. Inače, suočit ćemo se s pozivima "kupujmo bavarsko, njemačko, američko..." ili "ljetujmo u Sloveniji"!» (djl)

Detalji

Objavljeno: 26. ožujka 2009.

Hrvatski sabor obavio je posljednju zadaću u svezi ulaska Hrvatske u NATO. Bilo je nešto polemike oko činjenice da se o tako važnoj odluci glasuje običnom, a ne dvotrećinskom većinom, a samo je jedan zastupnik spomenuo da je za tako krupnu stvar trebalo raspisati referendum. Bio je u pravu. Naravno da je trebalo raspisati referendum, ali «elita» bježi od referenduma kao vrag od tamjana. Osobno nikada nisam bio energično protiv ulaska Hrvatske u NATO, ali sam u svakoj prilici govorio o potrebi referenduma kad god se radi o krupnim nacionalnim pitanjima. Zanimljivo je da se u početku i SDP zalagao za referendum o ulasku u NATO, čak se i jedna njegova visoka predstavnica (zvuči pomalo BIH-ovski) u radijskoj emisiji svojedobno složila sa mnom da se radi izravno o demokraciji (ili ne) i da treba pitati narod . No, zatim su vrli esdepeovci polako ali sigurno odustajali od ideje o referendumu. I tako to ide. HDZ se pošteno i otvoreno od samoga početka rukama i nogama branio od referenduma, te tako uspješno ignorirao volju hrvatskoga naroda. Taj narod je dovoljno mudar da ne će odbaciti NATO ponudu, ali mu političari ne vjeruju. Kao i obratno.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 25. ožujka 2009.

Konačno se, prema Slobodnoj Dalmaciji od 24. ožujka, i predsjednik Mesić oglasio u svezi otkrića masovne grobnice komunističkih žrtava u rudniku Barbarin rov u Sloveniji. Čekao je poprilično dugo, da bi zatim izjavio nešto u svom poznatom stilu. A taj stil je izokretanje čvrsto utvrđenih činjenica. To što time vrijeđa ne samo zdrav razum građana čiji bi predsjednik trebao biti, već vrijeđa i osjećaje stotina tisuća hrvatskih obitelji čiji su predci ubijeni tijekom mira, bez optužbe i bez prava na bilo kakvu obranu, od strane «antifašista» koje Mesić tako zdušno brani. Takva bi izjava bila sramotna od strane bilo koga, a kad dolazi iz usta predsjednika države, onda je uz to i katastrofa.(djl)

Detalji

Objavljeno: 24. ožujka 2009.

Krajem prošloga tjedna premijer Sanader otputovao je u jednodnevni službeni posjet Beogradu. Oko tog čina pokušao se stvoriti ugođaj kako je sazrela situacija za popravljanje hrvatsko-srpskih odnosa, koji su se nakon hrvatskog priznanja nezavisnosti Kosova sveli na minimum minimuma. No, čin priznanja Kosova zasigurno nije jedini ni glavni kamen spoticanja u odnosima tih dviju država. Postoji mnogo otvorenih pitanja koja se već godinama guraju pod tepih, valjda u nadi da će s vremenom nestati. Upravo suprotno, kao i svaki problem koji se ne rješava i ovi su postali nepremostivom preprekom mogućnosti uspostave normalne suradnje, ponajprije u tržišnom smislu koja je svakako poželjna. Umjesto suočavanja sa stvarnošću, hrvatski političari i mediji već unaprijed na sva zvona zvone o tome kako Hrvati ne će «glumiti Slovence», odnosno Srbiji stvarati probleme vezano uz ulazak u EU. Takvo naglašavanje uistinu nije potrebno ako se u obzir uzme narav politike hrvatskih dužnosnika koju su do sad sustavno demonstrirali, a koja je sve samo ne čvrsta ili utemeljena na zahtjevima bilo koje vrste (barem onih koje bi postavljala hrvatska strana).(mmb)

Detalji

Objavljeno: 23. ožujka 2009.

U Jutarnjem listu objavljen je članak koji se bavi jednim poglavljem oksfordskog Priručnika o fašizmu, u kojem se govori o podrijetlu i ostavštini fašizma, talijanskom fašizmu, uspoređuje se nacizam i fašizam, te govori o fašizmu izvan Italije i Njemačke, gdje je uz druge zemlje, od Španjolske do Japana, jedno poglavlje posvećeno bivšoj Jugoslaviji, odnosno zemljama nasljednicama. U tom poglavlju, kojeg je uredio britanski profesor Richard Bosworth, raščlanjuju se prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević. Napominjemo da se u ovom komentaru oslanjamo na tekst novinarke Jutarnjeg lista koja je prepričala navedeno poglavlje, i u koji nemamo ni najmanje razloga sumnjati. Dakle, uvaženi profesor Bosworth važe tko je bio manji, a tko veći fašist, ne dovodeći uopće u pitanje da li se uopće radi o fašizmu, dakle, ne poštujući ono što bi svatko, a pogotovo jedan profesor, trebao poštovati, a to su činjenice. Na tako izvrnutim “činjenicama” on gradi svoju nakaradnu sliku i nakaradnu usporedbu. Nakon detaljnije raščlambe oksfordske usporedbe, pozabavili smo se, na temelju činjenica, a ne izvrgavanja istih, usporedbom Churchilla i Hitlera, iz koje slijedi naslov ovog teksta kada se temi fašizma prilazi na način na koji se prilazi u ovom uratku iz Oxforda.(djl)

Detalji

Objavljeno: 19. ožujka 2009.

U hrvatskim je medijima najavljen jednodnevni posjet (u petak, 19. ožujka) predsjednika hrvatske vlade dr. Ive Sanadera Beogradu. Posjet se događa u vrijeme kada su odnosi sa Sanaderovom prvom ljubavi, Europskom unijom, «na čekanju», a odnosi sa Srbijom praktički u mirovanju nakon hrvatskog priznanja samostalnosti Kosova. Sam predsjednik Vlade je rekao kako će «njegov skorašnji posjet Beogradu biti dobar temelj za uspostavu boljih gospodarskih i političkih odnosa dviju zemalja te da Hrvatska sa Srbijom, želi graditi dobrosusjedske i prijateljske odnose, ocijenivši kako su hrvatsko-srpski odnosi glavni čimbenik mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi». Nemamo ništa protiv građenja dobrosusjedskih odnosa sa susjedima, ali ti odnosi moraju stvarno biti kao oni između susjeda. Osnovno je, dakle, da između susjednih «imanja» postoji jasno određena granica, i ona zemljopisna i ona u odnosima, jer to donosi ravnopravnost koja je preduvjet svakog zdravog odnosa. A bojimo se da hrvatsko rukovodstvo unaprijed Hrvatsku stavlja u podređeni položaj, dodvoravajući se i Srbiji, i, time, i Europskoj uniji.(djl)