Ivan BenigarRomantik, antropolog, filolog, povjesničar, filozof, istraživač svjetskog glasa, humanist i borac za očuvanje života i kulture argentinskih urođenika. Njegovo ime nosi nekoliko ustanova i ulica u mjestima gdje je živio i radio, a poznat je i kao „bijeli poglavica Mapuche Indijanaca“. (A. Čuvalo)

Add a comment Add a comment        
 

 

George BebanGlumac, scenarist, redatelj i producent George Beban već je u mladim danima počeo pjevati i plesati sa skupinom amatera u San Franciscu i glumiti šaljive uloge u kazališnim priredbama. Postao je glumac u nijemim, a potom i u zvučnim filmovima. (A. Čuvalo)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zdravko DucmelicDučmelić je posebice postao popularan kad je počeo slikati prizore nadahnute djelima najpoznatijeg argentinskog pisca Jorgea Luisa Borgesa (1899. ‒ 1986.) s kojim je dugo prijateljevao. (A. Čuvalo)

Add a comment Add a comment        
 

 

image004Na sirijskoj strani se nisu borili samo Hrvati muslimani već i katolici. Najpoznatiji je bio Mato Dukovac koji je s još četvoricom Hrvata postao instruktor tek osnovanih sirijskih zračnih snaga. Od oko tisuću bosanskih i hrvatskih dobrovoljaca zna se pouzdano da su u ratu, osim već spomenutih, sudjelovali: Sead Zupčević, Elez Dervišević, Asim Baraković, Hasan Ćustović, Safet Ferizović, Ramo Kovačević, Mujo Avdović, Sabit Podrug (poginuo). Muhamed Bajraktarović je dobio čin te postao potpukovnik. (I. Mišur)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vjenceslav ČižekRijetki su ljudi u Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj koji znaju nešto više o Vjenceslavu Čižeku Vijeki, hrvatskom pjesniku, dugogodišnjem političkom emigrantu i višegodišnjem robijašu u jugoslovenskim zatvorima. Rođen je u Crnoj Gori, studirao je i živio u Sarajevu, a zbog svojih političkih uvjerenja godine je proveo u zatvorima u Zenici i Sremskoj Mitrovici, te u emigraciji u Njemačkoj. (Ž.Bošnjak)

Add a comment Add a comment        
 

 

subotičko kazalište danasSlužbeno ime kazališne zgrade u Subotici je Narodno pozorište-kazalište-Népszínház. Do 1951. je nosila ime Hrvatsko narodno kazalište, tj. Hrvati u Subotici su imali svoju kulturnu ustanovu. Od subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta, preko Hrvatske drame i Srpsko-hrvatske drame, do danas je na sceni su ostale Srpska drama i Mađarska drama. Sjećanje na Hrvatsko kazalište, na sreću, ne može se uništiti. (Z. Ifković)

Add a comment Add a comment        
 

 

BiHBosna i Hercegovina puna je vrlo zanimljivih, tajanstvenih nadgrobnih spomenika koji se nazivaju stećci. Najpoznatija zbirka nalazi se u Radimlji u Hercegovini. Čak i danas hrvatske žene u nekim dijelovima Bosne tetoviraju svoje šake kršćanskim simbolima i ornamentima sa stećaka. Taj vrlo stari običaj, koji se susreće isključivo među katolicima, imao je posebno značenje u vrijeme otomanske okupacije. Na taj način, noseći neizbrisivi znak svoje kršćanske religije, sprječavale su prisilnu islamizaciju. Sam običaj je, međutim, mnogo stariji. Primjerice, grčki povjesničar (1. stoljeće pr. Kr.) spominje tetoviranje među stanovništvom ovog područja.(www.croatianhistory.net)

Add a comment Add a comment        
 

 

ChicagoKrvava događanja 1903. god. u Hrvatskoj, odjeknula su širom svijeta, u prvom redu među Hrvatima u Americi. Hrvati Chicaga su se okupili 21. svibnja 1903., da bi digli zajednčki glas protiv progona, dali podršku narodu i prikupili pomoć za progonjene. Lokalne češke novine Denni Hlasatel /Dnevni glasnik/ donio je o tom okupljanju slijedeće izvješće. "Gotovo četiri stotine jedrih Hrvata sastalo se u dvorani na križanju Center Ave. i 18. ulice da bi protestirali protiv razuzdane vladavine mađarske vlade i njezina vjernog sluge, pogubnog Khuena-Hedervarya u Hrvatskoj. Tamošnje prilike su poznate našem narodu iz novinskih izvješća. Prijeki sud je danas uveden u mnogim gradovima. Vojnici pucaju u narod bez milosrđa i uhićeni su nemilosrdno osuđivani na vješanje. Ovo je nagrada Hrvatima za njihovu obranu cara i njegove vladavine 1848. od ovih istih Mađara, koji ih danas tlače, samo zato što brane svoja prava koja su im po zakonu dana. U Austro-Ugarskoj nema prava i, kako neki hrvatski student izreče: „Dokle kozačko kopito ne udari po bečkom glavnom trgu dotle neće biti prava za Slavene u Austriji." [Napomena. Primorski pravaš Erasmon Barčić je negdje 1880-tih izjavio u saboru: "Dokle rusko kozačko kopito ne zazveči na bečkim pločnicima, dotle ne bude ni sreće ni slobode za narode naše monarhije!"](A.Čuvalo)

Add a comment Add a comment        
 

 
NjemačkaNakon teškog i napornog života i rada u Njemačkoj prva generacija gastarbajtera, naši očevi, majke, rođaci i prijatelji, zadnjih godina jedno po jedno napuštaju zemlju za koju ih veže, u nekim slučajevima i više od pola njihovog života. Zemlju u koju su došli, da samo odrade godinu dvije, kako su to obično volili reći, a koja je postala njihova nova domovina, pa i onda kada je nisu sasvim prihvatili. Život je pisao svoju priču, za mnoge mukotrpnu i bolnu, no ipak za većinu je ona značila materijalnu sigurnost, blagostanje i prespektivu koju nisu imali u svojoj zemlji. Da će jednog dana uživati njemačku mirovinu i najsvjetliji među njima, teško si si mogli predočiti. Krojili su se razni planovi, no mnoge želje i snove sudbina je ravnodušno ignorirala. Ustrajnost i požvrtvovanost da sebi i svojoj djeci stvore bolju i sretniju budućnost, odlika je smjelih i odvažnih ljudi pristiglih iz svih naših krajeva. No, nekima je isto tuđina brzo postala nesnošljiva te nisu prihvatili gastarbajtersku igru. Koliko je njihova odluka bila ispravna najbolje znaju sami.
Add a comment Add a comment        
Uto, 15-10-2024, 02:48:47

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.