'Portret Romana Majnarića' jedna je od najranijih, ako ne i najranija Babićeva slika

Znamo dobro tko je bio znameniti slikar Ljubo Babić, no za jednu njegovu sliku do sada se nije znalo jer se čuvala u privatnoj kolekciji, a riječ je o jednoj od najranijih, ako ne i najranijoj Babićevoj slici. Uskoro bi se trebala naći u Gradskom muzeju Varaždin koji je pokazao interes za njezin otkup.

Portret Romana Majnarica Ljubo Babic

Slikar Ljubo Babić: Portret Romana Majnarića, 1908.

Slika prikazuje Romana Majnarića, kojega je Ljubo Babić portretirao 1908. godine. Naime, Babić i Majnarić bili su gimnazijski prijatelji. Zajedno su 1907. – 1908. godine pohađali zagrebačku donjogradsku gimnaziju. Zajedno su sjedili u klupi u razredu. Poznati učenik iz te generacije bio je i Miroslav Krleža.

Roman je poslije bio u I. svjetskom ratu, a zanimljivo je da je čitav rat, dakle četiri godine nosio Babićevu sliku sa sobom. Rat je preživio, a sačuvana je i ta vrijedna slika.

Tko je bio Roman Majnarić

Roman Majnarić rođen je 7. kolovoza 1889. godine u Ravnoj Gori u Gorskom kotaru od oca Nikole i majke Marije, rođ. Prettner. Otac mu bijaše načelnik mjesta, a majka učiteljica, koja nakon muževe smrti ostaje sama i svu djecu uspijeva školovati. Tako i srednji sin Roman završava donjogradsku zagrebačku gimnaziju, maturira 1908. te odlazi na studij veterine u Budimpeštu, gdje početkom 1913. dobiva i diplomu. Stariji brat Nikola postaje u međuvremenu profesor gimnazije u Zagrebu, a zatim i sveučilišni profesor klasičnih jezika, dok mu mlađi brat Marijan postaje s vremenom ugledni šumarski savjetnik, prvo u rodnom Gorskom kotaru, a poslije u Zagrebu. Nakon Budimpešte, mladi se veterinar Roman uspijeva zaposliti na bečkom sveučilištu, gdje godinu dana radi zajedno s poslije znamenitim stručnjakom Manningerom na poslijediplomskom studiju bakteriologije, kao asistent na fakultetu.

3 Roman Majnaric s obitelji

Roman Majnarić i njegova majka Marija, brat Marijan i sestra Tuga, Zagreb, 1907.

Maturanti 1908. Roman drugi s lijeva

Roman Majnarić (drugi s lijeva) i prijatelji maturanti 1908. godine, Zagreb, kolorizirana fotografija

Maturanti i maturantice 1908

Maturanti i maturantice, Zagreb, 1908.

Od 1914. do 1918. sudjelovao je u I. svjetskom ratu na bojištima na Soči i u Galiciji. Doživio je ranjavanje, odlikovanja, izravan susret s carem Karlom, kojem u lice iskreno opisuje žalosno stanje i pesimizam, što ga gotovo košta života pred vojnim sudom.

2 Roman Majnaric u uniformi

Roman Majnarić u uniformi u I. svjetskom ratu, 1918.

Hrvatski veterinarski stručnjak

Nakon završetka rata dolazi u Varaždin, gdje mu je četiri godine čuvao mjesto veterinara tadašnji znameniti gradski načelnik dr. Pero Magdić (također iz Gorskog kotara), no prije nastupa službe, pridružuje se kao vrsni konjanik i rodoljub, legendarnom pukovniku Dragutinu Perku, te s njegovim četama na konjima pomaže osloboditi Međimurje od ostataka mađarona i vojske na strani Mađarske. U novoj Kraljevini SHS radi kao veterinarski savjetnik kod gradskog poglavarstva u Varaždinu.

Dana 25. ožujka 1923. oženio se Gretom Samidom iz Mozirja u Sloveniji. Godine 1926. preselio se u Varaždin i kupio kuću na Trgu bana Jelačića od gospođe Flore Hoffman Bliss. Veći dio života proveo je u Varaždinu kao viši veterinarski savjetnik Poglavarstva. Imao je dvojicu sinova: Juricu i Nikolu. Bio je član Kraljevske uniformirane i naoružane građanske čete u Varaždinu godine 1933.

1 Roman i supruga

Roman i njegova supruga Greta, Varaždin, 1928.

4 Varazdin 1931

Varaždin, 1931.

Između dvaju ratova vrlo se aktivno bavi unaprjeđivanjem i modernizacijom veterinarske službe u gradu i okolici, pa mu se kao posebna zasluga može pripisati izvanredno pedantno vođen nadzor nad klaonicom, koju je modernizirao (mehanizacija, elektrifikacija, aparatura za stvaranje pare, dispozicija otpadaka i dr.) kao i poseban nadzor nad rukovanjem, transportom, uskladištavanjem, obradom te prodajom mesa i mesnih prerađevina, nad izradom i kvalitetom kobasičarskih proizvoda, adekvatnim rashladnim uređajima. Kao jedan od prvih u državi, nabavlja tada od firme „Reichert“ trihinoskop, pomoću kojega obavlja svakodnevno ispitivanje uzoraka svinjskoga mesa, pa godinama nema ni jednog slučaja trihineloze u gradu! Tim su se aparatom služili mnogobrojni studenti veterine, koji su niz godina dolazili prije Drugoga svjetskog rata na ljetnu praksu u Varaždin. U međuvremenu, 1933. godine Roman Majnarić se vraća bakteriologiji, pa sustavnim i dužim studijem ostvaruje i doktorat veterine, što mu uspijeva obranom disertacije: „Prilog upoznavanju uzročnika furunukuloze kod riba“, 1933. u Zagrebu.

Kao gradski veterinarski savjetnik aktivno se bavio i problemima preventive zaraznih bolesti stoke, što mu je dobro uspijevalo zahvaljujući unaprijed solidno planiranim i izvedenim masovnim cijepljenjima protiv oboljenja svinja, ali i sustavno provođenim maleinizacijama, poslije i cijepljenjima peradi. Tome se pridružuje i velik angažman oko organizacije i stručno provođenih tjednih, mjesečnih i godišnjih sajmova stoke u Varaždinu. Dr. Majnarić bio je jedan od pionira umjetne inseminacije, osobito nakon završetka rata, kada je premješten iz grada Varaždina na rad u veterinarsku stanicu Jalžabet, a nakon nekoliko godina u Čakovec. To je doba intenzivnog bavljenja sa svakodnevnom praksom i masovnim akcijama cijepljenja, preventive i naravno inseminacije na punktovima. Uz sve to rado se bavio objavljivanjem zanimljivosti iz prakse. Posebno su ga zanimale teratološke i atavističke deformacije kod mladunčadi različitih vrsta životinja. O tome je davao svoje kraće izvještaje, uz slike, u aktualnoj veterinarskoj periodici.

Godine 1953. na jesen odlazi u mirovinu, a dvadeset godina poslije toga, na Novu godinu 1973., umire u svojem Varaždinu.

Jurica Majnarić

Ned, 14-08-2022, 18:41:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.