Unatoč svom mukotrpnom životu prve Hrvatice profesionalne književnice, Dragojla je ostvarila svjež i neposredan, oštrouman opus, bez kojega naša književnost 19. stoljeća ne bi bila tako bogata. (N. Nekić)

Pozivu B. Tadića Hrvatima na brandtovski akt klečanja za žrtve Drugoga svjetskoga rata, prethodio je teror još jednoga totalitarizma (komunističkoga) i mnoge žrtve, a nakon nekoliko desetljeća komunizma, i velikosrpska agresija na Hrvatsku. Ali, on se toga svega ne sjeća ili se bar pravi da sve to ne postoji. Ostao je pri lijevoj dijagnozi: sve je to govor revizionizma i nacionalizma. (I. Bekavac)

U odnosu na Popis stanovništva 2021. medijima nije toliko važno što je pao broj stanovnika RH, važno je što je pao broj katolika. (hkv)

Od ruskog napada na Ukrajinu proteklo je već dvije stotine dana, što je sasvim dovoljno za (sumorni) zaključak kako se „specijalna vojna operacija“ pretvorila u dugotrajni rat iscrpljivanja. Putinova najava o mobilizaciji 300.000 pričuvnika samo je dodatna potvrda da Rusija, unatoč porazu na bojišnici kod Harkova, ne namjerava odustati od ratnog rješenja. Kako je sve to započelo? (D. Pejčinović)

Plenkovićevu vladu, danas, nazivaju ustaškom, a četništvo i pronacistički Nedićev režim pokušavaju prikazivati antifašističkim pokretima iako povijesne činjenice o njihovim politikama govore drukčije. Četnici su u onom ratu učinili mnoge strašne zločine po Hrvatskoj i BiH. Nismo zagovornici svađa s pročetničkom politikom iz Srbije, ali ne znamo koliko je korisno prikrivati činjenice u korist udovoljavanja…

Mnogo napora u iskorjenjivanju jezičnih i povijesnih nejasnoća u novije vrijeme uložio je hrvatski pisac i diplomat Đuro Vidmarović, nekadašnji veleposlanik RH u Ukrajini. (Đ. Vidmarović)

U posljednje dvije godine umrlo je mnogo znamenitih hrvatskih zaslužnika od kojih neki nisu dobili ni jednu minutu na javnoj HRT. Umrli su znanstvenici, veliki jezikoslovci, glumci, mnogi branitelji, ali to nije uzburkalo nježne duše onih koji štite drugačije, vlastite uzore. (N. Nekić)

S Augustinom tvrdimo da je svjesno i političko bezboštvo najopasniji i najtragičniji grijeh za jednu naciju i jedno društvo. Njegove razarajuće posljedice su dalekosežnije od svakog drugog osobnog grijeha. S Augustinom ponavljamo tvrdnju: sretan narod, koji rađa svece; nesretan narod koji rađa bezbožnike. Biti mudar može biti samo onaj čovjek, koji poznaje Boga. (J. Sabol)

Prvi Armenci pojavili su se u Sankt-Peterburgu odmah nakon osnivanja grada. Godine 1710. stvorili su vlastitu općinu koju je predvodio Gukas (Luka) Širvanjan. (A. Bagdasarov)

Pretpostavljamo da će u Filologiji biti objavljeni svi radovi s HAZU-ove prošlogodišnje konferencije, kako je to bilo i najavljivano nakon skupa, no zasad je objavljeno šest priloga koji, u cijelosti ili djelomično, tematiziraju zakon o hrvatskom jeziku. (hkv)

Kao što burna hrvatska povijest odražava njezine muke i patnje u borbi za opstanak, tako i kod mnogobrojnih Hrvata buran život označava da ih je „žrvanj života” nemilosrdno trao, ali ih nije satrao. Naš Mile bio je jedan od bezbroj takvih Hrvata. (A. Čuvalo)

Nedovoljno snažne reakcije na velikosrpske ispade u Hrvatskoj stvaraju frustracije i osjećaj napravde, a određene pojedince i radikaliziraju. Svaka akcija izaziva reakciju. (D. Dijanović)

Čini se da i Hrvatska i Europska unija s intenzitetom kojim proklamiraju zelenu i energetsku tranziciju istodobno oslabljuju brigu za obitelji. Budući da je jedino u kriznim vremenima opravdano poduzimati eksperimente (ako se ne uspije, nitko ne će previše zamjeriti baš zato što je kriza), možda bi i Hrvatskoj i institucijama Europske unije bilo blagotvornije kad bi barem na razini eksperimenta promicali tranziciju…

Akademik Josip Pečarić objavio je e-knjigu posvećenu uspomeni na dragoga prijatelja i velikoga hrvatskoga domoljuba prof. dr. sc. Branimira Lukšića. (hkv)

U Jastrebarskom je u petak 26. kolovoza 2022. u organizaciji Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, Udruge policije branitelja Jastrebarskog i Župe sv. Nikole biskupa održana komemoracija u povodu 80. godišnjice partizansko-četničkoga spaljivanja Jastrebarskoga i odvođenja ratne siročadi iz prihvatilišta. U nastavku donosimo iscrpan prilog predsjednika HŽD-a Ante Belje u povodu 80. godišnjice zločina koji se dogodio 26.…

Rijeke koje smo nedavno mogli pregaziti sada rastu i bujaju u skladu sa sveopćim rastom Hrvatske, bujicom inflacije i nabujalim očekivanjima da će jednoga dana biti bolje, ali danas nije taj dan, a kada će ne zna se. Ljudi izbacuju vodu iz kuća, stranački vođe izbacuju članove iz stranaka posebno lijevih koje bi u ovoj izvanrednoj situaciji uzrokovanom čazmanskim tornadima, plinarskim i sličnim vremenskim…

Počeo rujan, počela škola, završilo ljeto. Pa prije nego počne ona vruća politička jesen i hladna Putinova zima, ostanimo još malo u revijalnom tonu. (D. Pešorda, HT)

Na stvaranju i razvoju brenda britanske kraljice mogu učiti svi koji se bave ili se žele baviti ozbiljnim brendiranjem. Ali ga, sigurno, nikad ne mogu dostići ili prestići. A Elizabeta II. sjajno je nosila tu ulogu u svim fazama razvoja brenda, u sedamdeset godina svojega kraljevanja. (V. Starešina, Lider)

U srijedu 21. rujna 2022., s početkom u 19 sati, u Dvorani Pastoralnoga centra Varaždinske biskupije (Zagrebačka 3, Varaždin) održat će se predstavljanje knjige Marija Filipija „Nikola Tesla ispod paučine“. (I. Jaklin)

U pravilu se uvijek pokaže točnom činjenica da onaj koji previše priča o poštenju je jako nepošten, onaj koji priča o moralu u pravilu je jako amoralan, onaj koji priča o pravdi u pravilu je jako nepravedan, onaj koji priča o iskrenosti u pravilu je jako neiskren, pa tako i onaj ili oni koji previše pričaju o podjeli Bosne i Hercegovine, pokaže se da su je i sami dijelili. (Poskok.info)

Putin živi u vremenu SSSR-a, kada su Rusi svoje zločinačke imperijalne zulume u Varšavskom paktu rješavali tenkovima. No ovo je drugo vrijeme, nije to Budimpešta 1956., nije to istočni Berlin 1961., nije to Prag 1968. Ovo je Ukrajina 2022. I da nije obolio od alokronije, Putin ne bi povukao ovaj samoubilački potez, kao ni Milošević devedesetih u Hrvatskoj. (I. Šola, SD)

Međunarodna zajednica još nije pronašla rješenje za problem općeprihvaćene definicije društvenih manjina, a tom sklopu i nacionalnih manjina. To dovoljno uvjerljivo govori o činjenici da su etničke manjine i dalje vrlo osjetljiv međunarodnopravni problem. (Đ. Vidmarović)