Zapadni Balkan sa Srbijom u središtu

 

Boris Tadić i Stjepan MesićProšlotjedni 16. sastanak šefova država srednje Europe nije pobudio u Hrvatskoj puno pažnje, što je i očekivano budući da je održan u Srbiji, odnosno u Novom Sadu. S hrvatske strane, Sastanku je nazočio predsjednik Stjepan Mesić te se je on posebno sastao s predsjednikom Republike Srbije Borisom Tadićem. Na opasku kako mu istječe mandat, domaćin mu je obećao kako će se za njega uvijek naći načina da sudjeluje na ovakvim sastancima, čime je potvrđeno ono što svi mi dobro znamo, a to je, da je Mesić rado viđen gost u Srbiji. A kako i ne bi, kada bi si Beograd teško mogao naći boljeg partnera u Hrvatskoj. Čak i kratki razgovor o hrvatsko-srpskoj granici, gdje je trenutno veliki dio hrvatskih posjeda na lijevoj strani Dunava pod kontrolom srpske policije, nije mogao proći bolje za domaćina nego što je. Naime, dogovoreno je između dva predsjednika da se dosadašnji privremeni režim na granici zadrži i nadalje, a problem rješava u "duhu dobrosusjedskih odnosa".  No, ono što je možda i više zanimljivo u svezi sastanka šefova država srednje Europe bio je govor Borisa Tadića u kojem su jasno naznačeni neki od strateških ciljeva Republike Srbije u sljedećem vremenskom razdoblju.

Govor Borisa Tadića prenosimo u cijelosti kao poseban prilog, a ovdje ćemo samo ukratko dati nekoliko primjedbi. Već na početku govora Tadić je naglasio kako je Srbija multietnička i multikonfesionalna zemlja, i u nastavku nabrojao brojne manjine, između ostalih hrvatsku i bunjevačku. Zna li se kako je bunjevačka manjina zapravo paravan preko kojeg službena srpska politika razvodnjava i dijeli hrvatsku autohtonu manjinu u Vojvodini može se zaključiti kako u Srbiji ni s "multikulturalnim" Tadićem po tom pitanju nema ničega novoga.

Tijekom cijelog govora predsjednika Republike Srbije pojam zapadni Balkan vrlo se jasno koristio u institucionalnom, a ne samo zemljopisnom smislu, te je jasno naglašeno kako tom i takvom zapadnom Balkanu u središtu treba biti Srbija. Također,  primjećujemo kako se zapadni Balkan sa Srbijom u središtu i pojam "regija" u govoru Borisa Tadića pojavljuju kao sinonimi, što mnogima u Hrvatskoj, koji svako malo trabunjaju o istaknutom položaju Hrvatske u regiji, još uvijek nije važno ili jasno, svejedno koje od toga dva.

Kada se govori o europskim integracijama, onda razlika između hrvatskih političara i srpskog predsjednika gotovo i nema. Iste fraze, iste parole, jedino što se Beograd u govoru predsjednika mora baviti i potrebom daljnjeg europskog proširenja na zemlje koje tek pristupaju integracijama u Europsku uniju.

U regiji Srbija vidi više problema. Prvi je Kosovo koji je ona odlučila riješiti mirnim putem, kao da je drugi nakon bombardiranja NATO-a uopće i moguć. U tom smislu, Boris Tadić naglasio je kako Srbija status Kosova s političkog seli na pravni teren, pred Međunarodni sud pravde, uz posredovanje Generalne skupštine UN. Srpski predsjednik u svom govoru podržava cjelovitost Bosne i Hercegovine, ali isto tako smatra kako se Daytomski sporazum, što je zapravo pravni temelj postojanja Republike Srpske, ne smije mijenjati bez pristanka sva tri naroda. Dakle, bez srpskog pristanka ništa novoga ne može biti ni s Republikom Srpskom.

Boris Tadić otkrio je i mnoge pojedinosti plana na temelju kojeg Srbija želi preuzeti stratešku ulogu u regiji. U osnovi tog plana leže ruske energetske rezerve koje bi se preko Srbije distribuirale kako prema Europskoj uniji tako i prema susjednim zemljama Republike Srbije. U govoru se spominju dovršena postrojenja u Banatskom Dvoru, čime će "konkretno doprinositi energetskoj sigurnosti susjednih zemalja", a razvoj elektroenergetskog sustava trebao bi "pratiti i omogućiti razvoj privrede čitave regije i Srbiju učiniti čvorištem u proizvodnji i transportu električne energije".

M. M.

 

 

 

 

Govor predsjednika Republike Srbije Borisa Tadića na otvaranju 16. sastanka šefova država srednje Europe

 

Vaše ekscelencije,

Dame i gospodo,

Želim vam izraziti dobrodošlicu u Srbiju koja je prvi put domaćin Sastanka šefova država srednje Europe. Ovo je najznačajniji multilateralni skup organiziran u našoj zemlji u posljednjih dvadeset godina i predstavlja još jednu potvrdu nastojanja Srbije za uspješnim završavanjem procesa europskih integracija.

Srbija je danas politički stabilna europska demokracija, multietnička i multikonfesionalna zemlja s trajnim opredjeljenjem za mir i najboljim mogućim odnosima sa svojim susjedima. Srbija je država građana koji se u njoj osjećaju sigurno, ostvaruju svoja ljudska i manjinska prava, njeguju svoju kulturu i svoj identitet. Ovdje zajedno sa Srbima žive Mađari, Bošnjaci, Romi, Hrvati, Slovaci, Rumunji, Rusini, Bunjevci, Goranci, Bugari, Albanci, Vlasi, Crnogorci, Ukrajinci, Makedonci i oni predstavljaju trajne veze sa zemljama u okruženju. U tom smislu, pravi izbor napravili smo kada smo odlučili da grad domaćin ovog Sastanka bude Novi Sad, grad na Dunavu koji spaja većinu nas, u srpskoj pokrajini Vojvodini koja predstavlja primjer kako se u uvjetima multietničnosti i različitosti ostvaruju miran suživot i dobri susjedski odnosi u skladu sa najboljim vrijednostima i praksom Europske unije.

Dame i gospodo,

Europska unija je najveći mirovni projekt u povijesti, istovremeno, vrhunac je politike afirmacije kulturnih različitosti, jer upravo u okviru Europske unije svi zajedno možemo na temeljni način štiti i dograđivati vlastite identitete. Zapadni Balkan je, kao neodvojivi dio Europe, jedan od ključnih činilaca njene povijesti i njene suštine. Zato svaki korak u povezivanju građana naše regije s Europskom unijom predstavlja fundamentalni napredak i zaokruživanje prirodne cjeline.

Zaista, došao je trenutak da se i posljednje sankcije prema građanima i državama regije ukinu. Zato smo jako ohrabreni preporukom Savjeta ministara EU na sastanku u Luksemburgu početkom ovog tjedna da za sve zemlje koje su ispunile uvijete bude uspostavljena potpuna liberalizacija viznog režima.

Ukidanje viza za naše građane bit će najjasniji simbolički i veoma konkretan dokaz da su zemlje naše regije dobrodošle u europsku zajednicu.

Dame i gospodo,

Ostvarenje punopravnog članstva u Europskoj uniji predstavlja najvažniji strateški prioritet Srbije. Želimo postati dio EU ne samo zbog središnjeg geostrateškog položaja na Balkanskom poluotoku i ekonomskog prosperiteta naše zemlje, već i zbog zajedničkih vrijednosti koje dijelimo s ostalim narodima Europe. Na tim vrijednostima danas se temelji i naša demokracija i naše društvo.

Ove godine kada obilježavamo 20 godina od pada Berlinskog zida, hladnog rata i komunističke diktature u Europi, suočavamo se sa posljedicama jedne od najtežih ekonomskih kriza u povijesti čovječanstva.

Ova kriza označava krah jednog modela kapitalizma i nameće potrebu stvaranja novih rješenja koja će biti održiva, realistična i pravednija.

Rješavanje globalne ekonomske krize, svakako je na prvom mjestu liste prioriteta svih zemalja Europske unije, i zato se u posljednjih nekoliko mjeseci stiče utisak kako EU nije spremna zemlje zapadnog Balkana primiti brzinom kojom bismo svi to željeli.

Pored globalne financijske krize, ovakva atmosfera je posljedica nedovršene ratifikacije Lisabonskog ugovora. Zato je potrebno zajednički izgraditi svijest o tome kako proširenje Europske unije koristi svima - kako starim tako novim i potencijalnim članicama EU. Zato želim naglasiti da usprkos tim okolnostima, na dvadesetu godišnjicu pada Berlinskog zida Europska unija nije cjelovita.

Samo punom integracijom zapadnog Balkana, sa Srbijom u središtu, Europska unija će postati prostor istinske sigurnosti i stabilnosti.

Međutim, svi mi koji imamo ambiciju da postanemo dijelom Europske unije, ovo trenutno usporavanje procesa proširenja moramo da iskoristimo za uređenje i podizanje uspješnosti naših društava.

Što se Srbije tiče, ona odlučno ostaje na svom europskom kursu, radeći svakodnevno na podizanju kvaliteta života građana, jačanju kredibiliteta i snage institucija, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, osnaživanju odnosa sa zemljama regije i potpunom usklađivanju svog zakonodavstva sa legislativom Europske unije.

Vaše ekscelencije,

Srbija ima obavezu završiti suradnju s Haškim sudom. Mi činimo sve što je u našoj moći da pronađemo i uhitimo preostala dva optužena, na isti način kako smo učinili sa prijašnje 44 osobe optužene za ratne zločine. I uspješno ćemo završiti takvu suradnju, jer u Srbiji postoji potpuna politička opredijeljenost i duboko uvjerenje da je ona pretpostavka vrijednosnih reformi čitavog društva.

Mi surađujemo s Hagom zbog nas samih želeći da Srbija u godinama koje dolaze bude regionalni lider u provođenju unutrašnjih reformi i vladavine prava, i ostane ključni činilac političke i sigurnosne stabilnosti i pomirenja među narodima na Balkanu.

Sigurnosni rizici i prijetnje danas su značajno drugačiji nego prije 10 ili 20 godina. Srbija je danas nezaobilazan faktor stabilnosti na Balkanu i zemlja koja se bez uporabe sile i isključivo mirnim putem bori za očuvanje svoga teritorijalnog integriteta, koristeći isključivo političke i međunarodne pravne mehanizme.

Srbija nikada ne će priznati nezavisnost naše pokrajine Kosovo. Zalažući se istovremeno za dugotrajni mir u ovom dijelu Europe, branit ćemo i nadalje svoj integritet diplomatskim i političkim sredstvima. Na ovaj način Srbija čitavom svjietu pokazuje kako se jedno izuzetno važno i bolno pitanje, na Balkanu, rješava nenasilnim sredstvima. Tako nešto događa se po prvi put u našoj povijesti prebogatoj sukobima, ratovima i mržnjom. Na taj način vrši se svojevrsna ”debalkanizacija Balkana” i Srbija doprinosi uvođenju potpuno novog političkog pristupa i sustava vrijednosti primjenljivog i u drugim dijelovima svijeta koje potresaju izazovi secesionizma.

Seljenjem pitanja statusa Kosova s političkog na pravni teren, pred Međunarodni sud pravde, uz posredovanje Generalne skupštine UN, dokazujemo da želimo mir i pravdu u našoj regiji.

Jer mir i pravda, kao i dogovor i kompromis, moraju jednom za uvijek zamijeniti sukob, nametanje rešenja i politiku svršenog čina - i u našem dijelu svijeta.

Jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova kao i priznanjem od strane pojedinih zemalja iz susjedstva uzdrmani su naši bilateralni odnosi. Srbija je i pored toga, braneći svoj stav, uložila napor u rješavanju problema, iznova demonstrirajući želju za uspostavljanjem bolje suradnje na dobrobit svih građana naše regije.

Mi iskreno podržavamo integritet i suverenitet svake države članice Ujedinjenih nacija. I hoću biti kristalno jasan, Srbija kao jamac Daytonskog sporazuma podržava i štiti suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine kao i njeno unutrašnje uređenje određeno ovim sporazumom, i smatra da ono može da se promijeni jedino odlukom sva tri konstitutivna naroda. Dakle, kroz demokratski dijalog unutar same BiH, a nikako nametanjem rešenja. Poštovani predsjednici,

Dame i gospodo,

Za Srbiju je od izuzetnog značaja što se nalazi na smjeru plinovoda ”Južni tok”. Izgradnjom ovog strateški važnog plinskog pravca Srbija postaje tranzitna zemlja u transportu plina za Europu, a realizacija projekta ”Južni tok” za posljedicu ne će imati samo povećanje isporuka količine plina iz Rusije u Srbiju već i povećanje sigurnosti i stabilnosti isporuke plina u zemlje Europske unije.

Ove zime suočili smo se sa energetskom krizom koja je jasno pokazala potrebu za diversifikaciju plinskog puta, ali i izvornim opskrbljivanjem energentima. U tom smislu izgradnja i plinovoda ”Nabuko” doprinijet će stabilnijem opskrbljivanju ovim strateškim energentom. Balkansko energetsko čvorište sve više dobiva na geopolitičkom i geoekonomskom značaju.

Na ovim prostorima križaju se pravci opskrbe iz Rusije, središnje Azije i Bliskog Istoka na putu prema središnjoj i južnoj Europi.

Republika Srbija, kao veza između srednje Europe, Kaspijskog bazena i Bliskog Istoka i energetski koridor optimalan za izgradnju infrastrukture, snažno podržava suradnju zemalja proizvođača, tranzitnih zemalja i država potrošača.

Za Srbiju je od izuzetne važnosti izgradnja novih kapaciteta za opskrbu prirodnim gasom. Radi postizanja energetske sigurnosti Srbija će uz postojeće kapacitete nastaviti dalje razvijati svoje potencijale za podzemno skladištenje plina.

Pored praktički dovršenog postrojenja u Banatskom Dvoru izgradit ćemo i nova skladišta, čime ćemo konkretno doprinositi energetskoj sigurnosti susjednih zemalja. Srbija je također aktivno uključena i u projekt panEuropskog naftovoda Konstanca - Pančevo - Trst, jer i ovaj naftovod doprinosi energetskoj sigurnosti čitave Europe.

Srbija je, u kontekstu proizvodnje energenata, zemlja koja ima značajne kapacitete za proizvodnju i opskrbu električnom energijom. Značajna reforma i investicije od 2001. godine naovamo, podigli su efikasnost našeg elektroenergetskog sustava na zavidnu razinu. Planiramo našu politiku razvoja ovog sektora koji bi trebalo pratiti i omogućiti razvoj privrede čitave regije i Srbiju učiniti čvorištem u proizvodnji i transportu električne energije.

Naša regija može postati energetski most do krajnjih potrošača u ostalim dijelovima Europe. A u tome ćemo, siguran sam, uspjeti ako vodimo zajedničku energetsku politiku. Zbog svega toga, naglašavam, kako su mir i stabilnost zapadnog Balkana od odlučujuće važnosti sa stajališta energetske stabilnosti čitave Europe.

I zato je integracija naše regije u EU jamac našeg mira, stabilnosti i razvoja, ali i sigurnosti same Europske unije.

Dakle, Europska unija ne smije odustati od integracija zapadnog Balkana jer bi time učinila nenadoknadivu štetu samoj sebi.

Dame i gospodo,

Neophodno je da ekonomske i energetske probleme i prepreke na putu europskih integracija rješavamo zajedno i da iskažemo solidarnost jedni prema drugima.

Značaj regionalne solidarnosti u uvjetima svjetske ekonomske krize, od ključne je važnosti za uspješnost zemalja zapadnog Balkana u procesu europskih integracija.

Zahvaljujem se predstavnicima zemalja članica EU koje su danas ovdje s nama, na podršci našim europskim integracijama i liberalizaciji viznog režima.

Ovaj Sastanak je dobra prilika da ostvarimo novi impuls suradnje koja je temeljna komponenta konsolidacije mira, stabilnosti i zajedničke europske budućnosti.

Drage kolege,

Dozvolite mi zaključiti: ekonomija, energija i integracija, tri su teme koje će oblikovati našu zajedničku budućnost. Ne možemo dozvoliti da one budu izvor naših podjela, posebno ne u vremenu krize. Obvezni smo pred građanima naših zemalja biti odlučni, kreativni i ujedinjeni kako bi im osigurali stvarni prosperitet i budućnost.

Hvala na pažnji.

{mxc}

Uto, 24-11-2020, 07:55:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.