Samo 31 posto Amerikanaca smatra da mediji izvješćuju potpuno, točno i pošteno

Američka analitička tvrtka Gallup, poznata po ispitivanjima javnoga mnijenja u američkim, ali i svjetskim okvirima, sredinom listopada predstavila je zanimljive podatke o povjerenju Amerikanaca u političke i društvene institucije uključene u demokratske procese, među kojima se nalaze i masovni mediji (v. ovdje).

Rezultati koje je Gallup objavio na temelju ankete provedene od 3. do 15. rujna pokazuju da su masovni mediji skupina kojoj se u SAD-u najmanje vjeruje. Štoviše, povjerenje u medije u SAD-u tijekom godina nastavlja padati i to tako da danas samo 31 posto Amerikanaca smatra da mediji izvješćuju potpuno, točno i pošteno, za razliku od 1970-ih kad je oko 70 posto Amerikanaca izražavalo svoje povjerenje u medije.

Iz Gallupa navode da je povjerenje Amerikanaca u medije – kao što su novine, televizija i radio – prvi put palo na 32 posto u 2016., a to se dogodilo i prošle godine, pa se podatak o ovogodišnjem povjerenju od 31 posto može smatrati rekordno niskim.

„Već treću godinu zaredom, više odraslih Amerikanaca uopće nema povjerenja u medije (36 posto) nego što im vjeruje znatno ili prilično. Drugih 33 posto Amerikanaca izražava 'ne baš mnogo' povjerenja“, ističu iz Gallupa.

Gallup je pitanje o povjerenju u medije prvi put postavio 1972. i mjerio ga je, kako navode, u većini godina od 1997. U trima mjerenjima u 1970-ima, povjerenje u medije kretalo se od 68 posto do 72 posto, a prema sljedećim mjerenjima u kasnim 1990-ima i ranim 2000-ima, to je povjerenje palo na 51 posto do 55 posto.

Demokrati sve manje vjeruju medijima, a republikanci im gotovo uopće ne vjeruju

Povijesno su različite razine povjerenja u medije među sljedbenicima dviju američkih političkih stranaka, Demokratske i Republikanske. Iz Gallupa navode da prema svim njihovim mjerenjima demokrati više vjeruju medijima, a republikanci manje, no danas i jedni i drugi bilježe iznimno nisko povjerenje u odnosu na mjerenja iz prethodnih godina.

„Trenutačno 54 posto demokrata, 27 posto neovisnih i 12 posto republikanaca kaže da ima veliko ili prilično povjerenje u medije. Povjerenje nezavisnih birača dostiže rekordno nisku razinu iz 2022., a povjerenje demokrata i republikanaca statistički je slično svojim povijesno niskim točkama. Nakon nagloga pada na najnižu razinu trenda od 51 posto u 2016., povjerenje demokrata u medije kretalo se u rasponu od 68 posto do 76 posto između 2017. i 2022., ali je prošle godine palo na 58 posto i od tada je u padu.“

Iz svega navedenoga očito je kako postoji vrlo jasna korelacija i između povjerenja u medije i rezultata netom održanih američkih izbora. Većinu glasova dobila je republikanska opcija, odnosno onaj dio političke scene koji su mediji sustavno napadali. Za konačan rezultat, dakle, medijska kampanja pokazala se neuspješnom, a uzrok tomu jest to što takvim nevjerodostojnim medijima većina uopće više ne vjeruje.

Stanje u Hrvatskoj

I u Hrvatskoj bi svakako trebalo napraviti sličnu analizu.

S jedne strane, može se reći kako se masovnim medijima u Hrvatskoj previše vjeruje kad je u pitanju opća slika društva pa je zavladala posvemašnja malodušnost, koja se očituje i na primjeru da nam se unatrag desetak godina iz Hrvatske iselilo pola milijuna mladih.

S druge strane, jasno je isto tako da se medijima u Hrvatskoj istovremeno baš mnogo i ne vjeruje kad je riječ o pojedinačnim temama i njihovoj temeljitoj i nepristranoj obradi, pa ih se po svim pokazateljima sve manje i manje prati. To nije ni čudno s obzirom na to što ti mediji (ne) nude hrvatskoj javnosti, počevši od stvarnih informacija. A to što nude može se povezati i s njihovom vlasničkom strukturom, pa bi se i u tom smislu mogli propitati motivi takvu djelovanju. No to je tema za drugu prigodu.

(hkv)