„Nemamo izbora nego vratiti ono što je okupirano. U suprotnom, ratno stanje će trajati zauvijek”

U naslovu razgovora s načelnikom Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane Ukrajine, koji je objavljen na mrežnim stranicama The Philadelphia Inquirer 23. lipnja, napominje se da iza Kirila Budanova stoje najveće ovogodišnje pobjede Kijiva, a u uvodu kako je Kremlj pokušao najmanje deset puta ubiti jednoga od najcjenjenijih ukrajinskih heroja, legendarnoga šefa vojne obavještajne službe.

Upitan mogu li ukrajinske postrojbe zaustaviti trenutačnu rusku ofenzivu na istoku, gdje Moskva postiže male, ali stalne teritorijalne dobitke, Budanov je odgovorio: „Dobra vijest je da ne će doći do Armagedona. Loša vijest je da je situacija prilično teška. Tako će ostati barem mjesec dana i ne će biti lakše“, dodao je.

Očekuje se da će Moskva udariti po Ukrajini najjače što može uoči 75. godišnjice sastanka na vrhu NATO-a, sredinom srpnja u Washingtonu, i prije nego što SAD isporuči više topničkih granata i drugih kritičnih zaliha koje je Kongres zadržao.

Kremlj od početka rata pokušava preuzeti kontrolu nad cijelim područjem istočnoga Donbasa. „Učinit ćemo sve što je moguće da ih spriječimo i da umanjimo ruske uspjehe“, rekao je Budanov.

Upitan može li Ukrajina zadržati jedan od najžešće napadanih istočnih gradova, Chasiv Yar, koji se nalazi na uzvisini koja sprječava rusko napredovanje preko stepa prema velikim industrijskim gradovima, suzdržao se od odgovora.

Složio se s tvrdnjom kako polako stiže više topničkih granata iz SAD-a i Europe. „Svakako, isporuka oružja je brža nego što je bila prije nekoliko mjeseci“, rekao je te dometnuo kako su „potrebe Ukrajine vrlo velike, zbog čega je bilo strateški važno da se isporuke obnove“.

Budanov vjeruje kako je odgovor na rusku nadmoć u ljudstvu samo tehnologija bojnoga polja, u kojoj je Ukrajina postala globalni lider, zamjenjujući ljude na bojnom polju kad god je to moguće novim varijantama bespilotnih letjelica i elektroničkoga ratovanja. „Tehnologije će imati prilično značenje u ovom ratu“, predvidio je, „tako da se ne borimo u ratu do posljednjega građanina“.

Tehnologija je ključna za jedan od Budanovljevih najvažnijih projekata: odvođenje rata u Rusiju bespilotnim letjelicama dugoga dometa.

„Ja sam obožavatelj toga“, rekao je i dodao: „To zagovaram od prvih dana rata, otvoreno govoreći da dok je rat samo na našem teritoriju, ne će utjecati na Rusiju.“

„Zbog toga smo od proljeća 2022. počeli provoditi važne operacije na ruskom teritoriju, a ići ćemo dalje što više resursa budemo imali za to.“

Budanov smatra kako se Vladimir Putin više ne može pretvarati pred svojim narodom da ih rat ne pogađa.

„To još nije kritično za Rusiju u ovoj fazi, ali je dovelo do situacije da prosječan građanin europskoga dijela Ruske Federacije sigurno zna i osjeća da je rat u tijeku i da je i sam doživio neke od eksplozija. Utječe, čak i u maloj mjeri, na njihov moral.“

„Krim koji je pretvoren u veliku rusku vojnu bazu može biti odsječen“

Glavna obavještajna uprava bila je uključena u napade dalekometnih ukrajinskih bespilotnih letjelica koje su uništile desetke ruskih rafinerija.

„Upozorenje Bijele kuće da Kijiv ne gađa rafinerije nema smisla jer su one legitimna ratna meta. Ovi napadi možda ne će preokrenuti rat“, priznao je šef obavještajne službe, ali vjeruje da mogu utjecati na rusko gospodarstvo „i psihološko stanje“, što zauzvrat „utječe na vojnu komponentu“.

Upitan o korisnosti promjene politike američkoga predsjednika Joea Bidena da dopusti korištenje američkoga oružja za gađanje ruskih vojnih položaja preko granice s kojih se napada Harkiv, Budanov je rekao:

„To će nam olakšati život“, te dodao da će, naravno, biti lakše ako se Kijivu dopusti korištenje američkoga oružja „do cijele takozvane operativne dubine koju možemo dosegnuti u Rusiji“.

Budanov vjeruje da poluotok Krim - koji je Moskva zauzela 2014. i pretvorila u golemu vojnu bazu i s njega kontrolira veći dio južne obale Ukrajine - može biti odsječen.

Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi, dugo tvrdi da bi to bio ključ za stavljanje Putina u defenzivu. „Apsolutno dijelim mišljenje generala Hodgesa“, izjavio je šef ukrajinske obavještajne službe. „Zato moramo učiniti sve da to provedemo“, dodao je.

Vjeruje da bi projektili dugoga dometa ATACMS, koje je Biden konačno isporučio Ukrajini, u konačnici mogli srušiti most. Oni koji tvrde da ATACMS nije dovoljno moćan da obavi taj posao su u zabludi, rekao je. „Trebali bi čitati tehničke priručnike. Pitanje je samo njihove količine, ali načelno govoreći, te će nam rakete omogućiti da ispunimo takvu misiju“, izjavio je.

„Korištenje nuklearnoga oružja dovelo bi do velikih političkih rizika za Putina“

Budanov ne vjeruje da bi Moskva upotrijebila taktičko nuklearno oružje ako bi njezin nadzor nad Krimom bio ugrožen. To je strah koji Putin stalno širi. Ukrajinac vjeruje da razumije Putinov način razmišljanja i ograničenja.

„Prije svega, znam što se stvarno događa vani. Drugo, znam stvarne značajke ruskoga nuklearnoga oružja. Kakve bi koristi imalo? Nemamo velike koncentracije postrojba za koje bi takvo nuklearno oružje bilo primjereno, a probijanje rupa u našim obrambenim linijama moguće je konvencionalnim sredstvima ratovanja. Osim toga, korištenje nuklearnoga oružja dovelo bi do velikih političkih rizika za Putina“, smatra Budanov, koji podsjeća kako su „Putinove crvene linije na Krimu“ prijeđene mnogo puta kada je Ukrajina ispalila britanske rakete na tamošnje baze, a ništa se nije dogodilo.

Ako postoji ikakva šansa da se uvjeri Putin da ne može pobijediti, to bi moglo biti u tome da se moskovsko držanje Krima učini neodrživim, mišljenja je.

Budanov ne vidi smisao u mirovnim pregovorima.

„Nemamo drugu opciju nego vratiti ono što je okupirano. Inače će ratno stanje trajati zauvijek“, rekao je dodavši: „Na kraju, vjerujem u SAD i da ćemo zajedno doći do pobjede. I ovdje naglašavam, zajedno! To je ono s čim bih želio završiti.“

(mc, hkv)