Samit G7

Vođe zemalja članica skupine G7 pristali su u četvrtak na dogovor o pružanju 50 milijardi dolara vrijednih zajmova Ukrajini korištenjem kamata prikupljenih od zamrznute ruske imovine nakon što je Moskva započela invaziju na svog susjeda 2022.

Politički dogovor bio je u središtu prvog dana godišnjeg samita skupine na jugu Italije, kojem je drugu godinu zaredom prisustvovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Ukrajinski vođa je u četvrtak potpisao nov, dugoročan sigurnosni sporazum s američkim predsjednikom Joeom Bidenom kao i s Japanom, također članom skupine G7.

Mnogi vođe država članica se suočavaju s poteškoćama u vlastitim zemljama, no žele mijenjati stvari na svjetskoj pozornici te odgovoriti na gospodarske ambicije Kine.

- Ima puno posla, no sigurna sam da ćemo u ova dva dana moći imati razgovore koji će dovesti do konkretnih i mjerljivih rezultata, rekla je svojim gostima talijanska premijerka Giorgia Meloni na početku njihovih razgovora u luksuznom odmaralištu u južnoj pokrajini Apuliji.

Plan skupine G7 za Ukrajinu temelji se na višegodišnjem zajmu koristeći dio 300 milijardi dolara zaplijenjenih ruskih sredstava.

Tehničke pojedinosti će biti finalizirane u narednim tjednima, rekao je diplomatski izvor iz skupine za Reuters. Izvor, koji je htio ostati anoniman, kazao je da će dodatna sredstva pristići do kraja ove godine.

Viši američki dužnosnik je rekao da su Sjedinjene Američke Države pristale same osigurati do 50 milijardi dolara, no da bi se taj iznos značajno mogao smanjiti jer su i druge zemlje najavile svoje sudjelovanje.

Svrha dogovora je bila da on može izdržati više godina neovisno o tome tko je na vlasti u svakoj od zemalja članica skupine G7.

Vođe su također izrazili svoju zabrinutost zbog situacije na izraelsko-libanonskoj granici te pozdravili američke napore da se u Pojasu Gaze osigura primirje, prema nacrtu izjave koja će biti objavljena nakon summita.

Također, pozvali su Izrael da se suzdrži od sveobuhvatne ofenzive na grad Rafah na jugu Gaze "u skladu s njihovim obvezama prema međunarodnom pravu".

Zapadne zemlje su također jednoglasne kada je riječ o njihovoj zabrinutosti zbog prekomjernog kineskog industrijskog kapaciteta, za koji tvrde da remeti globalna tržišta, a suglasne su i po pitanju pomaganja afričkim državama da razviju vlastita gospodarstva, rekli su diplomati.

- Očekuje nas puno posla, ali sigurna sam da će razgovori u ova dva dana dovesti do konkretnih i mjerljivih rezultata, rekla je talijanska premijerka Giogia Meloni na početku sastanka u luksuznom resortu Borgo Egnazia u Apuliji na jugu Italije.

Dok je Meloni ponesena trijumfom na nedavnim izborima za Europski parlament, čelnici drugih šest zemalja - SAD-a, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Japana - suočeni su kod kuće s velikim problemima koji bi im mogli potkopati autoritet.

Američkog predsjednika Joea Biden očekuju u studenom neizvjesni predsjednički izbori, britanski premijer Rishi Sunak mogao bi izgubiti vlast na parlamentarnim izborima idući mjesec, a francuski predsjednik Emmanuel Macron raspustio je u nedjelju parlament nakon što je njegova stranka potučena na europskim izborima.

Na skup su pozvani i čelnici Indije, Brazila, Argentine, Turske, Alžira i Kenije, prenosi HRT.

(hkv)