SAD nakon BLM-ovog paljenja policijskih stanica i upada Trumpovih pristaša u Kongres

Ulazak u novu 2021. obećava kako neće nimalo razočarati u odnosu na 2020., koju smo s nestrpljenjem upravo ispratili. Prizori upada Trumpovih pristalica u zgradu američkog Kongresa, gdje se u tom Prosvjedi Kongres2trenutku održavala sjednica na kojoj je trebala biti potvrđena Bidenova izborna pobjeda, podsjetili su nas na vremena “obojenih revolucija” kada smo takve slike gledali iz Beograda, Kijeva ili Kaira.

Bila je to slika rezervirana za zemlje s režimima upitnog demokratskog legitimiteta i tradicije. Teško da je itko mogao i pomisliti da ćemo jednom slične prizore gledati u samom Washingtonu, prijestolnici moderne demokracije i glavnog promotora demokratskih vrijednosti u svijetu. A upravo to se dogodilo, kao da se povijest poigrala, pa gledamo kako se “demokratski bumerang” vraća na svoje ishodište.

Svako je nasilje za osudu, jer je ono uvijek izraz slabosti i očaja, metoda kojoj pribjegavaju “luzeri”. Revolucionarnim metodama se ništa ne postiže, osim što se ojačava status quo. Tako će i ovaj “incident na Kapitolu” - nazovimo ga tako, u nadi kako će ostati samo na ovome što smo dosad vidjeli - prirodno ići protiv onih koji su za njim posegnuli. Svaka revolucija uvijek ima po jedan bumerang za svoje revolucionare.

Slike s Kapitola stavit će van snage sve moguće argumente koje su Trump i njegove pristalice mogli imati u osporavanju legitimiteta Bidenove pobjede. Dosad je jedan od velikih aduta u Trumpovoj kampanji bila osuda nasilja i pozivanje na “red i zakon”, a onda, u finalu, njegove pristalice naprave to isto, i to pred očima cijelog svijeta. To je zadnja stvar koja je Trumpu trebala, ali i logičan zaključak gubljenja institucionalne podrške za istragu navoda o izbornoj prevari. A kada ljudi izgube povjerenje u institucije, nasilje postane “ispušni ventil” za nagomilane frustracije. Naime, prema anketama, čak 90% republikanskih pristalica misli da su pokradeni na predsjedničkim izborima. To je ogroman legitimacijski problem za američku demokraciju. S druge strane, Republikanska stranka očito nije stala iza zahtjeva za provjerom rezultata izbora, pa se stvorio dojam kako su spremni ići i u sukob s vlastitom bazom samo da bi se oslobodili Trumpa.

Zbog toga najveći gubitnik u ovoj situaciji nije Trump, nego Republikanska stranka. Tako se i dogodilo da, u trenucima dok smo gledali dramatične prizore na Kapitolu, iz Georgije stignu rezultati tamošnjih izbora prema kojima, čini se, republikanci gube oba mjesta i kontrolu nad senatom. Očito je dovoljan broj republikanaca odlučio ostati kod kuće, nezadovoljni stavom Republikanske stranke. To su sada Trumpovi glasači, ali ne više i glasači Republikanske stranke.

Pred republikancima su, dakle, bar dvije godine bez vlasti, tijekom kojih će imati vremena za preispitivanje vlastite politike i traženja načina da povrati vlastitu bazu. Plašenje demokratima i argument “koga ćete, ako ne nas” očito više nije ključ za mobilizaciju baze, kao što je pokazao slučaj Georgije. Republikanska stranka je u Trumpu dobila ozbiljnu alternativu, i odlazak Trumpa neće, kako su se nadali, vratiti stvari na staro.

rump bi se lako mogao pokazati kao ključni igrač bez čije podrške nijedan republikanski kandidat više neće moći računati na izbornu pobjedu. Čak i ako se Trump povuče iz politike, što je malo vjerojatno, ostat će Trumpova politika izazova establišmentu - kako demokratskom, tako i republikanskom. Republikanci se osjećaju izdanim od vlastite stranke, i ako Republikanska stranka misli preživjeti, to će moći samo kao “Trump-stranka”, a ne više kao “velika stara stranka”. Ako pogledamo širu sliku i zapitamo se što bi sve ovo moglo značiti za budućnost demokracije, vjerojatno bismo odgovor trebali tražiti u okoštavanju demokratskih institucija, koje su prestale odgovarati na zahtjeve ljudi odozdo. Živimo u dobu gdje stare ideološke podjele na lijevo i desno gube smisao, a političke elite više ne uspijevaju artikulirati interese običnih ljudi.

Stari svijet nam se pred očima mijenja. Amerika je uvijek bila predvodnik promjena na Zapadu, pa je prirodno za očekivati da i ostatak svijeta vremenom zahvati isti proces. Upad mase na Kapitol samo je simbol tih promjena i svakako ružna slika, ali kad ti dojmovi budu splasnuli, ne treba se zavaravati da će s time splasnuti i nezadovoljstvo tih ljudi, koji su se odlučili na ovako očajnički čin. Demokracija mora pronaći pravi odgovor kojim će to nezadovoljstvo biti kanalizirano.

Borislav Ristić
Večernji list

Ned, 28-02-2021, 11:10:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.