U kojem smjeru će otići Europska unija i koji je stav Hrvatske?

Već smo pisali o pokušajima da se politički pritisci iz Bruxellesa na Poljsku i Mađarsku pretvore u financijske ucjene, što je rezultiralo vetom tih dviju zemalja na izglasavanje proračuna Europski parlamentEuropske unije. Protiv ovih pokušaja izjasnila se Slovenija, u vidu pisma koje je Janez Janša prije nekoliko dana poslao čelnicima zemalja EU.

"Samo uz brzo dovršenje onog što smo započeli u srpnju moći ćemo ispuniti naša očekivanja i krenuti putem snažnije post-epidemijske Europe," naveo je Janša u pismu, čime se izjasnio protiv klauzula koje su dodane kasnije i koje bi omogućile kroz institut kršenja tzv. „vladavine prava“ kažnjavanje zemalja članica kako to briselska administracija odluči po svojim nejasnim kriterijima, a na osnovu raznih zakulisnih igara.

A u kojem smjeru bi išlo to kažnjavanje zbog kršenja „vladavine prava“, protiv primjerice Nizozemske koja eutanaziju provodi na sve veći broj osoba koje se same ne mogu zaštititi, ili protiv zemalja koje baštine kršćanske vrijednosti, nije teško pogoditi. Dovoljno je samo reći da je George Soros ovih dana poručio kako se ne smije popustiti Mađarskoj i Poljskoj po pitanju vezanja „vladavine prava“ s korištenjem sredstava iz europskih fondova, jer o tome ovisi budućnost EU-a.

Da, slažemo se, odlučuje se budućnost EU-a. Hoće li ona biti sorošovska, držana silom na okupu kao propali Sovjetski Savez nekada, George Sorosili će Europska unija biti skup suverenih država koje dobrovoljno tvore zajednicu.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je zastupnicima u poljskom parlamentu kako bi se Europska unija na kraju mogla raspasti, ukoliko usvoji mehanizam koji omogućava da birokrati iz Bruxellesa, na osnovu svoje vlastite interpretacije novih pravila, kažnjavaju države-članice. “Ovo nije podjela između ljevičara i desničara, ovo je podjela između onih koji žele da poljska nacija odlučuje i onih koji žele da nekoliko dužnosnika u Bruxellesu odlučuje o našoj budućnosti,” poručio je Morawiecki.

Hrvatski stav

O stavu Hrvatske o ovim izuzetno važnim razlikama unutar Europske unije  Andreja Plenkovića pitao je u Hrvatskom saboru zastupnik Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica. Točnije, Bartulica je pitao predsjednika Vlade ima li razumijevanje za stavove Poljske i Mađarske ili je više na strani onih koji žele vezati korištenje europskih sredstava uz njihovo shvaćanje „vladavine prava“? Kako je prenio portal Narod.hr, Plenković je odgovorio:

“Mi ne spadamo u Vladu ili režime koje vi možete ranije nazivati da su nalik na Aleksandra Lukašenka. Ova hrvatska Vlada niti država nema problema s vladavinom prava, nema problem s mehanizmima nadzora vladavine prava u EU po člancima ugovora, niti po novom mehanizmu, a još manje u mehanizmu koji se odnosi na korištenje europskih sredstava. Hrvatska s tim nema problem, to je bio moj jasan stav na Europskom vijeću kada smo pregovarali o zaključcima i nalaženju kompromisa u srpnju. Sada se vode pregovori između tri institucije – Vijeće, parlament i Komisija. Andrej PlenkovićParlament ima dodatne zahtjeve. Naš je stav da načelno trebamo ostati na dogovorima iz srpnja, a kroz provedbene elemente naći kompromis između ove dvije članice i parlamenta i za to ćemo se zalagati, a ne kao Lukašenko”.

To što u Hrvatskoj danas nema problema s „vladavinom prava“ u prvu ruku treba zahvaliti tome što Hrvatska rijetko o bilo čemu ima svoj stav. Ipak, iako stvari uvijek treba uzeti s oprezom, Plenkovićev odgovor ukazuje na to da službeni Zagreb zapravo dijeli slično mišljenje kao i Slovenija. Naime, po Plenkoviću, načelno treba ostati na dogovorima iz srpnja, što je upravo u svom pismu naveo i Janez Janša. Spominjanje Lukašenka u cijeloj jednadžbi sugerira pak da Plenković probleme s „vladavinom prava“ vidi u Bjelorusiji, a ne toliko u Mađarskoj i Poljskoj.

Bilo kako bilo, ostaje vidjeti kako će se stvari razvijati dalje, budući da se radi o vrlo ozbiljnim pitanjima s dalekosežnim posljedicama. Da određeni ideološki i financijski centri moći nikako ne mogu oprostiti Mađarskoj i Poljskoj dozu suverenizma, pri čemu su očuvane nacionalne vrijednosti, a istovremeno zabilježen snažan napredak ekonomije, nije nikakva tajna. Neki bi zasigurno na istočni dio Europske unije rado gledali i dalje kao na treći svijet koji ovisi o milosti bogatih zapadnih prijestolnica.

(hkv)

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sri, 27-01-2021, 20:46:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.