Analiza i povijesna pozadina - Ako propadnu Brexit pregovori, a na rubu su, velika je šansa da će propasti i Sporazum iz Belfasta, a to vodi u povratak IRA-e i "Nevolja"

Tri desetljeća trajao je Sjevernoirski sukob u engleskom jeziku poznat pod nazivom "Troubles" (Nevolje). U tom periodu ubijeno je više od 3,500 osoba, a gotovo 50,000 ih je ranjeno. Bio je to etničko-nacionalni sukob ne pretjerano velikog intenziteta, ali obilježen gerilskim akcijama. U suštini razlozi za izbijanje sukoba kasnih 60-ih godina vrlo su jednostavni i tiču se statusa Sjeverne Irske. Unionisti i lojalisti žele da Sjeverna Irska ostane dio Ujedinjenog Kraljevstva zajedno s Engleskom, Walesom i Škotskom. Unionisti sebe smatraju primarno Britancima i Irska2najčešće su protestanti. S druge strane imamo irske nacionaliste i republikance - oni su uglavnom katolici i žele ujedinjenje Irske i Sjeverne Irske.

Podsjetimo, na otoku Irska danas se tako nalaze dvije države - sama Irska, koja zauzima većinu teritorija, i Sjeverna Irska koja je u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva čiji se veći dio (Engleska, Škotska i Wales) nalaze na susjednom otoku - Britaniji.

Kako je došlo do toga? Kratki povratak u povijest - Normani su izveli invaziju na otok Irsku u 12. stoljeću i zauzeli veće dijelove. Kasnije će Irska provesti više stoljeća pod britanskom (engleskom) vlašću. Ono što je važno istaknuti je da u to vrijeme, u 12. stoljeću, još nije bilo religijske razlike - i Britanci i Irci bili su katolici jer do crkvenog raskola, kojime je nastao protestantizam, dolazi tek u 16. stoljeću. Do tog 16. stoljeća napetosti se gomilaju, a situacija je eskalirala kada su Britanci aktivno krenuli s kolonizacijom Irske naseljavajući svoje stanovništvo.

Okidač za pobunu svakako je bila velika glad koja je u Irskoj sredinom 19. stoljeća odnijela preko milijun života - Irci krive Britaniju i njihovo loše upravljanje. Nedugo nakon Prvog svjetskog rata, početkom 1919. izbija Irski rat za neovisnost i trajat će do ljeta 1921. Nakon rata došlo je do podjele otoka - uspostavljena je neovisna Republika Irska, ali sjeveroistočni dio otoka, gdje je živio veći postotak protestanata, ostao je u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva. S takvim ishodom Irci se nikada nisu posve pomirili, pa ni do današnjih dana.

Ali kako je došlo do "Nevolja" koje izbijaju 60-ih godina? Važno je istaknuti da je na prostoru Sjeverne Irske i dalje živio znatan broj katolika, a u desetljećima nakon irskog osamostaljenja na teritoriju Sjeverne Irske dolazilo je do sve IRAveće segregacije i marginalizacije katoličkog stanovništva. Prosvjedi se 1969. pretvaraju u nemire, a uskoro na scenu stupa i britanska vojska. Najveća eskalacija svakako će se dogoditi u siječnju 1972. kada su britanske trupe otvorile vatru na prosvjednike u masakru koji će postati poznat pod nazivom "Krvava nedjelja" (opširnije o masakru: Nedjelja, krvava nedjelja - Gotovo pola stoljeća od masakra u Derryu pravda se još čeka, a ne zna se čak ni identitet "vojnika F").

Ta 1972. će ujedno biti i najkrvavija godina u kontekstu Sjevernoirskog sukoba. U prvi plan dolazi IRA - irska republikanska paravojna organizacija (punim nazivom: Privremena Irska republikanska armija). Koriste se raznim metodama u otporu prema britanskoj vojsci, uključujući i bombaškim napadima zbog čega ih neki smatraju terorističkom organizacijom (znatan dio Iraca smatrao ih je herojima). Kasnije je IRA počela izvoditi bombaške napade i na prostoru Engleske, pogođeni su London, Birmignham, bilo je civilnih žrtava...

Očekivano, ovi napadi doveli su do pojave snažnih anti-irskih sentimenata u Engleskoj i tako se ciklus netrpeljivosti (i nasilja) nastavio.

Jako puno toga se događalo narednih godina. Na prostoru Sjeverne Irske formirane su i lojalističke paramilitarne organizacije, a iste su nerijetko bile u strahu da će London "izgubiti zanimanje" za njihovu stvar pa su znali i namjerno isprovocirati IRA-ine napade kako ne bi došlo do trajnog primirja (bilo je više pokušaja primirja, to je nešto na čemu su London i Dublin radili zajedno, ali ne pretjerano uspješno). Primjerice, bilo je napada i ubijanja katoličkih obitelji u Sjevernoj Irskoj, a svaki takav napad izazvao je IRA-ine kontranapade.

Teroristički napadi, ubojstva i otmice u konačnici završiti će se tek 1998. potpisivanjem Sporazuma u Belfastu poznat Brexitpod nazivom Sporazum na Veliki petak (Good Friday Agreement). Od onda situacija je relativno mirna - pošto sporazum predviđa da će u budućnosti, eventualno, moći se putem referenduma ujediniti Irska i Sjeverna Irska.

Što je bilo s IRA-om? Ona se uvelika pristala razoružati, no može se reći da je nastavila egzistirati u sjeni pošto uzroci sukoba, sam status Sjeverne Irske, nikada zapravo do kraja nije riješen. Zato se može pretpostaviti da bi u slučaju neke nove eskalacije neka nova IRA brzo popunila redove prethodne. Štoviše, organizacija pod nazivom Stvarna IRA - koja se često naziva i Nova IRA - već postoji. Zapravo postoji još od sporazuma iz 1998. pošto je riječ o ogranku razoružane IRA-e, odnosno ogranku koji ne prihvaća mir i koji i dalje smatra da se Sjevernu Irsku jedino silom može pripojiti ostatku Irske.

Novu IRA-u Britanija smatra terorističkom organizacijom, ali ista nije pretjerano aktivna, bar ne u tom bombaškom pogledu - zadnji veći napad u Londonu izveli su 2001. godine.

No, sada ulazimo u novi period napetosti koji bi uskoro mogao eskalirati. Naime, kako i znamo, Britanija (odnosno Ujedinjeno Kraljevstvo) izašla je iz Europske unije. To znači da iz EU-a izlazi i Sjeverna Irska (dok Irska, dakako, ostaje). Pitanje se postavlja što će se dogoditi na granici između Irske i Sjeverne Irske? Hoće li se uvesti "čvrsta granica"? To bi, razumljivo, za republikance katolike bilo nedopustivo. Izgledalo je da će se takva "nevolja" izbjeći 'brakorazvodnim' sporazumom između Londona i EU-a, no sada britanske vlasti na čelu s premijerom Borisom Johnsonom najavljuju mogući raskid tog ugovora. Jasno, cijeli ovaj razvoj situacije vrlo pomno se prati u Sjevernoj Irskoj.

Zašto? Jer bi moglo doći do potkopavanja, možda i raspada Sporazuma iz Belfasta koji je od 1998. do danas ipak osiguravao mir. Čini se da su britanske vlasti toga itekako svjesne pa je stoga prošlog mjeseca pokrenuta velika akcija u lovu na pripadnike Nove IRA-e. Uhićeno je desetak osoba, a izbili su i nemiri. No, ako dođe do raspada Brexit pregovora može se očekivati i puno gora situacija. U tom slučaju vrlo je vjerojatno da se Nova IRA vraća na scenu, možda snažnija no što je ikad bila - a nije isključeno ni formiranje novih militantnih skupina.

Policija je također izvela raciju na urede političke stranke Saoradh - riječ je o ljevičarskoj stranci za koju se smatra da je zapravo političko krilo Nove IRA-e. Uhićenja su popraćena žestokim sukobima s policijom.

Sve to je samo uvertira za ono što će se događati ako propadnu pregovori između Londona i Bruxellesa jer u tom slučaju nastupa tzv. "Hard Brexit" što bi značilo da bi se vjerojatno pojavila i fizička granica između Irske i Sjeverne Irske. Kada ćemo znati ishod te situacije? Ove godine. Naime, službeni rok za okončanje pregovora oko Brexita je 31. prosinca 2020., ali ovih dana Boris Johnson je stvorio još veći pritisak navodeći kako postavlja novi rok - 15. listopada - ističe kako će britanske vlasti samo do onda biti voljne pregovarati.

Prije tjedan dana, 8. rujna 2020., britanski parlament usvojio je novi zakon kojime se pobijaju neki detalji prošlogodišnjeg sporazuma između Britanije i EU-a, između ostalog i protokol o Sjevernoj Irskoj. Riječ je o protokolu koji je imao jedan jedini cilj - osigurati da granica između Irske i Sjeverne Irske ostane otvorena.

Iz Bruxellesa poručuju kako su šokirani te zahtijevaju od Johnsona da povuče ovaj novi zakon do kraja ovog mjeseca ili će Britanija snositi pravne posljedice. London je pak odbacio europske prijetnje, a u međuvremenu oglasili su se i iz SAD-a, konkretno se oglasila liderica Demokrata, Nancy Pelosi, koja poručuje da "apsolutno nema šanse" za američko-britanski sporazum o slobodnoj trgovini ukoliko Britanija potkopa sporazum s EU-om koji bi ugrozio i Sporazum iz Belfasta iz 1998. Pelosi pritom želi reći da američki Kongres neće dozvoliti novi trgovinski aranžman s Britanijom (nešto na što Johnson apsolutno računa). Trump se za sada nije oglasio, ali je poznato da on ima poprilično drugačije mišljenje - tko zna, možda čak i nagovara Johnsona da zaoštri odnose s Europskom unijom (što svakako paše Trumpovoj agendi!).

Pred nama je turbulentan period, a svakim novim danom šansa za "pristojnim razvodom braka" između Britanije i EU-a sve je manja. Isto tako svakim novim danom napetosti na prostoru Sjeverne Irske sve su veće. Ponovno kreću racije, uhićenja, a mediji spekuliraju da se Nova IRA sprema izvesti nove napade u isto vrijeme dok se vode Brexit pregovori.

Njihov prethodnik, ona stara, puno veća i smrtonosnija IRA iz koje je Nova IRA nastala kao ogranak, smatra da ovi nisu tolika prijetnja koliko se priča. Spekulira se da Nova IRA - koja je 2012. ujedinila više manjih skupina - danas ima negdje između 250 i 300 članova. To nije puno, ali te brojke mogu naglo narasti ako narastu napetosti. Sve oči sada će biti uprte u London i razvoj situacije ovisit će o tome što će Johnson odlučiti - ako dođe do obnove pregovora s EU-om mir na Sjeveru Irske može se očuvati. Ako se pak sve raspadne, a na tom raspadu se podigne nova fizička granica između Irske i Sjeverne Irske, onda se vrlo vjerojatno raspada i Sporazum postignut na Veliki petak 1998. godine.

Antun Roša
Advance.hr

Sub, 31-10-2020, 17:24:14

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.