Hrvati i Romi

 

Da nam Slovenija nije dobar susjed/sosed, potvrđuju i brojna neriješena pitanja vezana uz Jadran, granice, NE Krško, dug Ljubljanske banke, ali i neke aktualne izjave, poput prošlotjedne ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela u ljubljanskom tjedniku Mag o tomu da je Hrvatska odlukom o primjeni ZERP-a u Jadranu na zemlje EU, najkasnije od 1. siječnja 2008., otežala svoje uključenje u EU, te da je ta odluka Hrvatskog sabora - "prijetnja". Problem ("prijetnja") postoji i na drugoj razini. Hrvati u Sloveniji, punopravnoj članici EU, nemaju danas ni status nacionalne manjine premda je prva slovenska pjesnikinja, Fany Hausmann (r. oko 1818., u. 4. travnja 1853.), na čistom slovenskom ispjevala Hrvatov zvezdu, pjesmu u kojoj veliča Hrvate i bana Jelačića: "O blagor vam, Hrvati!/ Da Bog vas poživi/ in Jelačiča bana,/ ki slavo vam množi!".

Koliko je uopće Hrvata u Sloveniji, ne zna nitko, a dobri poznavatelji prilika govore o brojci koja doseže 80.000. Međutim: "U Sloveniji, prema popisu iz 2002. živi 35.642 Hrvata. Neobična je i čudna činjenica da se prigodom istog popisa 54.079 osoba izjasnilo kako im je hrvatski materinski jezik. Zanimljivo je i to da se tada 48.588 osoba nije htjelo očitovati o svojoj nacionalnoj pripadnosti, te da u Sloveniji živi još 126.325 osoba čija je nacionalna pripadnost prigodom tog popisa ostala nepoznata. Usputno spominjem da su se tada 8.062 osobe očitovale kao Bosanci" (Marko Prpa, delegat za hrvatsku pastvu u Sloveniji, v. Budućnost hrvatskih katoličkih misija u Europi str. 47).

Nedavni i još aktualni incident između slovenske države i jedne tamošnje romske zajednice, pokazuje da naš sjeverni susjed ima specifičan odnos prema Neslovencima, za koji ne bismo mogli reći da spada u europske standarde, nekmoli u hrvatske. U Hrvatskoj bi takav incident izazvao burne tuzemne i inozemne reakcije, uključujući i tvrdnju da su Hrvati genocidan narod. Ako Romi (imaju status nacionalne manjine), nemaju svoju matičnu državu od koje bi zatražili pomoć i zaštitu, Hrvati je imaju i to daleko stariju negoli je slovenska državnost. Ne živimo više u SFRJ, neprirodnom konglomeratu "naroda i narodnosti", pa zato i čudi benevolentan odnos Republike Hrvatske prema hrvatskoj zajednici u Republici Sloveniji. S druge strane, nacionalne manjine u Hrvatskoj uživaju i veća prava (tzv. pozitivna diskriminacija) negoli većinski narod - što je samo proteza istih odnosa kakvi su u SRH vladali do tzv. "demokratskih promjena". Znamo da iz komunističkog razdoblja vučemo tada potrebnu Hrvatsku maticu iseljenika. Zašto je ta ustanova potrebna i u okolnostima samostalne i neovisne hrvatske države, nije jasno elementarnoj logici. Ako imamo državu, to znači da imamo i one ustanove koje moraju na temelju "europskih standarda" skrbiti i o Hrvatima u drugim državama, pa tako i u Sloveniji. Ako se izvršna vlast ne može nositi sa suvremenim potrebama hrvatskoga naroda, onda to mora priznati prije izbora. Zašto? Zato jer Hrvati nisu Romi - imaju svoju državu, svoju vlast, svoje ustanove i sve to plaćaju. Zanimljivo je da problem Hrvata u Sloveniji nije zapeo za oko ni brojnim udrugama za ljudska prava. Kao da su se svi pomirili s time da Hrvati u Sloveniji zavrjeđuju samo jugoslavensko pravo na asimilaciju.

Hrvatima u Sloveniji preostaju samo hrvatske katoličke misije. Onoj u Novom Mestu Crkva u Sloveniji voditelju misije plaća mirovinsko osiguranje i - ništa više. HKM u Mariboru. Stanje: "Da se u Mariboru opstane kao Hrvat i vjernik, treba uložiti jako puno, ali još više izgubi onaj koji se odreče identiteta". HKM Ljubljana (utemeljena 1986.) podsjeća: "Nikakvoga hrvatskog katoličkog društva u Sloveniji nakon Drugoga svjetskog rata do danas nije bilo...". U rujnu 2006., istina, održan je u organizaciji HMI Tjedan Hrvata iz Slovenije. Ah u Zagrebu! Pod pokroviteljstvom predsjednika RH. Neobvezujući. Prekasno. Bez učinka. Hrvatske katoličke misije nisu pozvane sudjelovati u pripremi i održavanju Tjedna. Dvorana je bila prazna, ne računajući djelatnike HMI. "Uz to ne treba prešutjeti činjenicu da je na poticaj dr. Slavka (ili Salka) Lebana, donedavnog pomoćnika u MVP RH, i uz suglasnost nekatoličke, probalkanske i nehrvatske većine članova Saveza hrvatskih društava u Sloveniji dokinuta, ionako skromna, potpora Vlade RH hrvatskim misijama u Sloveniji" - piše Izlazak, listić HKM Ljubljana. Tko zapravo kreira politiku prema Hrvatima izvan Hrvatske? Čiji su to Hrvati?

Nenad Piskač
Hrvatsko slovo

{mxc} 

Sri, 28-10-2020, 18:22:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.