Broj pokazatelja krize u kojoj se nalaze zapadne zemlje svakim danom je sve veći. Možda se ova kriza najbolje vidi na primjeru Sjedinjenih američkim država, čija ekonomska i vojna, pa onda i politička moć svako malo trpi udarce koji su prije još desetak godina bili nezamislivi. Stanje u Južnoj Americi, gdje su dvije vlade odlučile otvoreno suprotstaviti američkim interesima, ili napetosti koje se razvijaju između Pakistana i SAD, jasno ukazuju kako moć SAD-a na mnogim mjestima zemaljske kugle slabi. Pridodamo li tu još napetosti s Rusijom, gdje se nikako ne može reći da se Rusija nalazi u podređenom položaju zbog europske ovisnosti o njezinim energentima - vidimo kako sve ono što su neki nezavisno analitičari kritizirali i upozoravali polako dolazi na naplatu. U nastavku prenosimo nekoliko zanimljivih tekstova, od kojih svaki iz svoje perspektive govori o tome da već živimo u vremenima u kojima je kriza Zapada nastupila.(mm)

 

'Hrvati više neće živjeti na kredit'

Dramatičnost kroz koju je prolazio američki Wall Street proteklog vikenda, slažu se analitičari, nije viđena od vremena Velike depresije 1930-ih. Bankrot investicijske banke Lehman Brothers, spašavanje druge banke Merrill Lyncha koju je preuzeo Bank of America, te poziv upomoć AIG-a, jedne od vodećih osiguravajućih tvrtki, opisuju se riječima “događaj stoljeća” ili “krvava nedjelja Wall Streeta”.

O zbivanjima na financijskim tržištima razgovarali smo s bivšim guvernerom i jednim od vodećih hrvatskih ekonomista, Antom Čičin-Šainom.

Slažete li se s tvrdnjama da su najnovija događanja u SAD-u povijesnih razmjera?

Slažem se. Stalno se spekuliralo što će se dogoditi, hoće li država spašavati Lehman Brothers kao što je učinila u slučaju banke Bear Stearn i poludržavnih poduzeća Fannie Mae i Freddie Mac. Međutim, ovaj put država to nije učinila. I tu dolazimo do biti stvari, da se državnim novcem ne trebaju spašavati privatna poduzeća. Ionako brz tijek događaja postao je puno brži i sada se nalazimo na određenoj prekretnici.

Teško je predvidjeti što će se dogoditi, ali prilično je izgledno da će financijski centri New York i London izgubiti sadašnju dominantnu poziciju u financijskom svijetu.

Što je ključna razlika u odnosu na, primjerice, sedamdesete godine kada je SAD suspenzijom vezanosti dolara za zlato izazvao velike globalne poremećaje?

Tada se ništa temeljito nije promijenilo, SAD je ostao dominantna sila u zapadnom svijetu. Razlika je u tome što SAD danas, premda i dalje ima vodeću poziciju u svijetu, nije ni izdaleka tako dominantan ekonomski i financijski. Ta se zemlja pretvorila u najvećeg svjetskog dužnika. Ma koliko komplicirano i zapetljano sve bilo, temeljni uzrok današnjih događanja vrlo je jednostavan.

Dugogodišnja praksa Amerike bila je dopuštanje kućanstvima i javnoj upravi da troše više nego što stvaraju.

Svakog dana konzumiralo se dvije milijarde dolara više nego što se stvaralo. I cijeli svijet počeo je prihvaćati tu lokomotivu rasta. Sada je došao njezin kraj.

Sve centralne banke u svijetu šalju smirujuće poruke, ali tržišta je zahvatila velika panika. Može li se uopće predvidjeti koliko će to potrajati i što bi mogle biti reperkusije za globalnu ekonomiju?

Neće trajati vječno, niti će doći smak svijeta. Teško je dati precizniji odgovor, ali faza čišćenja sigurno će trajati do kraja 2009. ili početka 2010. godine. Bit će još niz bankrota u svijetu, kreditiranje će sigurno poskupjeti, banke će puhati na hladno i može se reći da dolazi razdoblje stagnacije ili recesije.

Za eurozonu, istočnu Europu i tržišta u nastajanju vjerovalo se da bi iz svega mogli izaći bez većih žrtava, da bi čak mogli izvući ekonomiju SAD-a?

To se ipak neće dogoditi. Svi prolaze razdoblje usporavanja ekonomskog rasta i oporavak se može očekivati tek početkom 2010. godine.

Kako bi se najnoviji bankroti i potresi na financijskim tržištima mogli odraziti na hrvatski bankarski sustav?

Unatoč činjenici što je većina hrvatskih banaka u stranom vlasništvu, ni jedna od njih nije izravno ugrožena tako da njihove banke vlasnici u svom portfelju imaju papire upitne vrijednosti. Stoga ne vidim realnu opasnost da neka hrvatska banka ode u stečaj.

Na koji bi se način globalna kriza mogla preliti na domaći teren?

- Za Hrvatsku će vrijediti ono što i za sve druge. Raspoloživost kredita bit će puno manja i banke će postati puno rigoroznije u njihovu odobravanju. Hrvatsku bi mogao pogoditi i tzv. efekt bogatstva koji joj je proteklih godina išao na ruku, prije svega kroz rast cijena nekretnina na Jadranu. U međuvremenu se tržište nekretnina ohladilo, promet je značajno pao, iako se cijene još uvijek drže. Stoga nije isključeno da dođe do većeg pada cijena nekretnina.

Neugodni efekti značajno će se odraziti i na hrvatski izvoz robe jer će potražnja za hrvatskim proizvodima biti manja. Turizam još nije značajnije osjetio globalnu krizu, ali već iduće godine to drastično pogoršano okruženje moglo bi se odraziti na dolazak turista. Ukratko, slijedi razdoblje stezanja remena i velikog rezanja troškova na svim razinama. U drastično pogoršanom okruženju nema tog hokus-pokus pristupa, ili čarobnog štapića koji bi nas mogao izbaviti, niti više ima mjesta za populističke istupe.

Ljudima treba reći neugodnu istinu i početi trošiti onoliko koliko se stvara. 

Marina Klepo
Jutarnji list

 

 

Pakistan: Vojnicima naređeno otvaranje vatre

Glasnogovornik pakistanske vojske rekao je da pakistanske postrojbe imaju naredbu otvoriti vatru na pripadnike vojske SAD-a ako krenu u još jedan napad preko afganistanske granice.

Pakistanski dužnosnici uputili su oštar prosvjed Washingtonu nakon što su 3. rujna helikopteri prebacili američke komandose u pakistansku regiju Južni Waziristan na vrlo neuobičajen kopneni napad na uporište militanata.

Glasnogovornik general-bojnik Athar Abbas agenciji Associated Press rekao je da je nakon napada vojska svojim zapovjednicima na terenu rekla da sprječavaju slične upade.

Abbas je rekao da, kada je jasno da su vojnici prešli slabo određenu granicu i ušli na pakistanski teritorij kopnom ili zrakom, vojnici trebaju "otvoriti vatru".

- Nikakav se upad neće tolerirati - rekao je. 

Hina

 

 Zapad postao ovisan o Istoku

Rusi su u prvih sedam mjeseci ove godine kupili 1,45 milijuna novih automobila. Predviđa se da će se u Rusiji do kraja ove godine prodati 3,15 milijuna novih vozila.

To je 700 tisuća više negoli prošle godine. Najjače europsko tržište, Njemačka, progutat će ove godine 3,23 milijuna novih automobila, što je tek za 80 više nego prošle godine. Znači, Rusija će u vrlo kratko vrijeme postati najjače europsko tržište za automobile.

No, nije stvar samo u količini nego i u vrsti vozila koje Rusi kupuju. Za automobilsku industriju Rusija je pravi eldorado jer tamo je vrlo lako prodati automobil s jakim motorom i puno opreme, bez obzira na klasu kojoj pripada. Lexusi, hummeri i slične dosad egzotične marke uobičajena su pojava na ruskim cestama, a mercedesi i BMW-i stara su vijest.

Stat ćemo na automobilima i nećemo se zamarati količinama prodane potrošačke elektronike, skupe odjeće i kozmetike, jer već ove brojke dovoljne su za objašnjenje činjenice da se Zapad nije odlučio na ama baš nikakve sankcije Rusiji nakon napada na Gruziju, a tako će vjerojatno biti i s dodatnim utezima na vazi globalne ravnoteže, Indijom i Kinom, dođe li Zapad s njima u sličan konflikt.

Ako prihvatimo da se današnji kapitalizam zasniva na čistom konzumerizmu, onda je jasno da strateški resurs više nisu nafta i plin, pa čak ni oružane snage i nuklearne rakete, već – tržište. Proizvedenu robu, naime, negdje treba i prodati, a zapadna su tržišta već dvadesetak godina u stagnaciji. Zapravo je jedini realan uspjeh politike koja je dovela do rušenja Berlinskog zida upravo otvaranje novih tržišta.

Ali, cijena je pristupa tim tržištima neizbježna uspostava ravnoteže na nov način. Jači je onaj koji raspolaže većim tržištem i čija populacija ima veću kupovnu moć. To Rusija očito jest i zato se odjednom Zapad našao u položaju koji vjerojatno nije očekivao – podređenom. Njegova ekonomija ovisi o velikim i rastućim istočnim tržištima, Rusiji, Kini i Indiji.

Bez tog novca on više ne smije, situacija je došla toliko daleko da se upravo tamošnjim biznismenima prodaju tradicijske vrijednosti poput nogometnih klubova kao što je Chelsea ili ponosa britanske autoindustrije što su Land Rover i Jaguar. Kinezi, pak, ulažu velike novce u financijska tržišta, a ulazak na svoje dopuštaju pod izuzetno rigoroznim uvjetima. Istodobno nimalo ne mijenjaju svoju politiku.

Tako su odjednom utihnuli prosvjedi protiv okupacije Tibeta, pri čemu zapravo nitko od zapadnih političara nije ozbiljnije reagirao, a svi su se uredno pojavili na otvaranju Olimpijade, uključujući i Busha i Sarkozyja.

Zoran Vitas
Večernji list

{mxc}

Čet, 13-08-2020, 22:55:40

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.