Agresija na Gruziju uzdrmala je privid stabilnosti

 

Razdor kojega među Hrvatima stvaraju lokalni aktivisti proruske kagebeovske mašinerije i ''zapadnoga Balkana'', dokazuju koliko je razrađena strategija koja bi trebala obnoviti Hladni rat na ovim područjima. Koliko god i u Beogradu i u Moskvi nastoje prikazati da je ruska agresija na Gruziju odmazda zbog neovisnosti Kosova - koju su poduprijele Sjedinjene Američke Države -, ipak neovisni analitičari kao Eduard Limonov, priznavaju da ''u međunarodnim odnosima XXI. stoljeća ne govori se više o osvetama. Danas se govori isključivo o uspostavi prethodnoga stanja ili o šahovskim potezima koji ruše raspored suparnika. U slučaju Kosova, nemoguč je povratak na staro. Istovremeno, niti na Baltiku, nema povratka na staro niti je moguće napredovanje Putinovih snaga, već se radi o utvrđivanju pozicija za iduču veću krizu. Dakle, ostaju nam Ukrajina, južni Jadran te Bosna i Hercegovina kao vjerojatan scenarij za neki novi sukob, u bližem-srednjem roku.'' Oporbeni ruski referent u svojoj analizi, smatra da je politika Kremlja ''opasna za Rusiju'', jer je izazivanje NATO-a u Gruziji sada dovoljan razlog za ''novu utrku naoružavanja i američkog traženja slabih točaka ruske tehnologije i gospodarstva. Imamo ih mnogo i naši potencijalni neprijatelji ih poznaju. Zaista, nama je trebalo 20 godina mira a ne ponavljanje onog poglavlja naše povijesti koje nam je donijelo potpunu krizu'', smatra Limonov, misleći pri tome na pokušaj takmičenja sa Zapadom nakon 1978.

Postavljanje ruskih nuklearnih raketa SS-21 u Južnoj Osetiji, raspored kojeg je priznao i Vladimir Putin, te razaranje gruzijskih vojnih, civilnih pa i športskih objekata na obali i u unutrašnjosti zemlje, jasno dokazuju da je cijela kriza buknula ne zbog gruzijskog pokušaja da uspostavi svoju suverenost nad čitavim svojim legalno priznatim državnim teritorijem, nego zbog prije izrađenog ruskog plana aneksije. Ona donosi unapređenje ruskih nuklearnih jedinica prema Srednjoj i Zapadnoj Europi, a gruzijska vlada je svojim frustriranim pokušajem oslobođanja Južne Osetije samo dala povod za rusku invaziju. Otac moderne britanske strategije, Halford Mackinder, najavio je pred točno 100 godina da će ''Eurazija'' biti kljuć za prevlast nad Europom, Bliskim i Srednjim Istokom te nad Mediteranom. Dakle, nad svim onim što je tada bilo važno za svijet koji se je bio najvažniji za gospodarstvo, te u vojnoj strategiji i pri razmatranju znanosti i kulture. U suvremenim danima, Zbigniew Brzezinski predviđa da su Kaspijsko i Crno More te Kavkaz, žarište najtežih kriza s kojima će se svijet suočiti u idučih 20 godina. Zato je ono sablazno popuštanje NATO-a pred Moskvom - na svom zasjedanju u Bukureštu početkom travnja 2008., - kad su vrata obrambenog saveza zatvorena i Ukrajini i Gruziji, ohrabrilo ekspanzijonistički Kremlj u ovom vojnom pohodu.

Mnogo se je pisalo i u Hrvatskoj na veoma frivolan način o navodno neopravdanom pokušaju predsjednika Mihaila Shaakasvilkija da objedini svoju zemlju prema međunarodno priznatim granicama. Nasuprot takvih tvrdnji, vidljivo je da je Tbilisi želio time zaustaviti takđer obnovljene valove useljavanja ruskoga i azijskoga pučanstva u Južnu Osetiju i Abhaziju, te militarizaciju teritorija. Isto tako je zanimljivo koliko se malo pažnje pruža u Hrvatskoj opravdanim strahovima Ukrajine (druge od zemalja oštećenih odlukom u Bukureštu), da će upravo ona sada biti na redu moskovskog ekspanzijonizma: ako ničega drugoga, u Kijevu se boje pokušaja podijele zemlje, podijele kojom bi istočni dio, s Krimom i Sebastopolom te tamošnjom vojnom bazom, pripao ruskoj manjini, uključenoj u obnovljene snove Petra Velikoga i Staljina. Poljaci, koji si ne stvaraju iluzije o namjerama Kremlja, ipak smatraju da ih NATO štiti i da im je sigurnost mnogo veća. Prema anketi koju je objavio varšavski tjednik ''Wprost'', 40 posto naroda smatra da je Rusija stvarna opasnost za integritet države, a preko 50 posto želi da Međunarodni sud pravde sudi moskovskom vodstvu zbog ''genocida'' u Čečeniji i agrsije na Gruziju.

Dobro ustoličena mreža KGB-a i KOS-a na visolim pozicijama u Zagrebu (odnosno mreža njihovih reformiranih organizacija), uopće ne dozvoljava građanima da razmišljaju o poziciji Hrvatske u cijelom tom razvoju zbivanja. Posebice se trude da javnost ne razmišlja o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i opasnostima koje su pred njima. Strateška važnost Dubrovnika, otoka i uopće Jadrana ne nalazi mjesta u javnim raspravama, a na vrhu naše tobožnje demokratske ''elite'' postoji nacionalna strategija u vezi s tim jadranskim pojasom. Mirno se promatra kako se tamo se mijenja geoekonomska slika u korist mafija i ruskih interesa. Nasuprot tome, opaža se agresivni porast provokacija protiv branitelja osnovnih ljudskih vrijednosti u društvu a isto tako dolazi do vrhunca kidanja veza Republike Hrvatskom s hrvatskom dijasporom na demokratskom Zapadu. Sve je to vidljiv preduvjet da se od Kavkaza prema Hrvatskoj otvore putevi stranim čimbenicima, eventualnoj agresiji s Istoka.

Domagoj Ante Petrić
Fokus

{mxc}

Čet, 13-08-2020, 22:32:17

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.