Rusija prije 8 godina i danas

 

Dmitrij Medvjedev je, kao što se i očekivalo, pobijedio na predsjedničkim izborima u Rusiji, osvojivši dvije trećine glasova birača. Medvjedev će na funkciju ruskoga predsjednika stupiti 7. svibnja. On je najavio da će slijediti uspješnu politiku Vladimira Putina, koji namjerava preuzeti mjesto premijera. Ako nejasnosti oko ishoda ruskih izbora nije bilo, postizborno razdoblje prepuno je intriga, a glavna je kako će se razvijati odnosi između novoga predsjednika i Putina koji je već ranije potvrdio da želi ostati u vrhu državne vlasti i političku karijeru nastaviti kao predsjednik vlade. Da odnosi Putina i Medvjedeva stupaju na sklizak teren potvrdilo je već prvo njihovo pojavljivanje nakon objave izbornih rezultata. Masa je na Crvenom trgu skandirala Putinu, a ne novoizabranom predsjedniku Medvjedevu.

No, ostavimo mišljenja analitičara koji procjenjuju kako rusko «dvovlašće» ne će moći biti dugoga vijeka i pogledajmo kakvu je gospodarsku situaciju iza sebe Putin u «nasljedstvo» ostavio novome ruskom predsjedniku. Katastrofalna se «krvna slika» Rusije koja je iza vladavine Borisa Jeljcina i privatizacije koja je zemlju bacila na koljena u 8 godina Putinova predsjedničkog staža toliko popravila, da o Rusiji danas možemo govoriti kao o stabilnoj i financijski moćnoj državi koja i u međunarodnim političkim i ekonomskim odnosima ponovno postaje sve aktivniji "igrač". Primjerice, samo za posljednjih tjedan dana ruske devizne rezerve porasle su za 2,6 milijardi američkih dolara i sada iznose 483,9 milijardi USD. Istovremeno, Stabilizacijski fond, iz kojeg se namjenski finacira gospodarski razvoj i socijalna politika zemlje "teži" oko 130 milijardi USD.

Ali financijska moć Rusije nije jedino bogatstvo koje Putin ostavlja u miraz novom predsjedniku Rusije. Gospodarski rast Rusije bio je u prošloj godini 8, 1 posto, a industrijski 6,3 posto. Realan rast dohotka građana bio je 10,4 posto, a realni rast plaća 16,2 posto. Međutim, realan rast mirovina bio je tek 3,8 posto, pa je u predizbornoj agitaciji Medvjedev obećao tridesetpostotno povećanje mirovina već u ovoj godini. Ipak najveći Putinov uspjeh svakako je smanjenje broja sirotinje u Rusiji. Od Jeljcina je Putin nasljedio armiju gladnih i nezadobvoljnih građana. Naime, prije 8 godina čak 35 posto ruskih građana (50 milijuna ljudi) imalo je prihode ispod životnog minimuma, a danas prema službenoj statistici krajnje bijedno u Rusiji živi "samo" 14 posto stanovnika. Za proteklih osam godina bitno je smanjena i nezaposlenost. U zemlji je danas tek 4 posto nezaposlenih (4,3 milijuna ljudi), ali je zahvaljujući dinamičnom razvoju Rusija danas zemlja gastarbajtera, poput Njemačke sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Prema službenim podatcima danas je u Rusiji oko 3 milijuna stranih radnika, prema neslužbenim čak 8 milijuna. Poreznom politikom Putin je zaustavio bijeg ruskog kapitala na Zapad, a dinamičan gospodarski rast i brza oplodnja novca razlog je i sve većeg pritoka stranog kapitala u Rusiji. Samo prošle godine čisti pritok privatnog kapitala bio je 82,3 milijarde USD (dva puta više nego 2006. godine). Istovremeno, novi ruski predsjednik dobija u "miraz" i dobro razrađenu Putinovu strategiju širenja ruske energetske infrastrukture prema EU, ali i prema Istoku, točnije Kini i Japanu radi kojih kao velikih energetskih potrošača Rusija već gradi magistralni sibirski naftovod. Putinovi financijski i gospodarski, a na taj način i politički uspjesi rezultat su visokih cijena nafte i plina na svjetskom tržištu. Međutim, dvojbe nema da je taj trend rasta cijena energenata Putin vješto iskoristio na unutarnjem i vanjskom planu te Rusiju doveo u krug gospodarski vodećih svjetskih država. Potvrđuju to i međunarodni eksperti koji su nedavnim izračunima došli do zaključka da je po kupovnoj moći Rusija preskočila takve dvije zemlje kao što su to Italija i Francuska.

A da je Putin u poslijednjih nekoliko godina intenzivno radio i na ponovnom oživljavanju ruske vojske te da je kvalitetnom reorganizacijom i izdašnim financijskim injekcijama od nje opet stvorio moćnu vojnu velesilu, pokazuju i učestale vojne vježbe ili bolje rečeno demonstracije moći koje Pentagonu zadaju ozbiljne glavobolje. Posljedica je to između ostaloga i nove vojne doktrine koju je u listopadu 2003. formulirao ministar obrane Ivanov, s elementima dosadašnje američke vojne doktrine: ruska vojska mora biti u stanju – u doba mira bez dodatne mobilizacije – uspješno riješiti zadatke u dva istodobna sukoba bilo koje vrste te simultano obavljati poslove u mirovnim misijama, samostalno i u suradnji s drugim vojskama. Donedavno to ruska vojska nije mogla, jer je sama bila u velikoj krizi, raspala se zbog nedostatka novca, ali i nedostatka doktrine i svrhe. Vojska nije imala novca ni za modernizaciju ni za održavanje, pa su brodovi hrđali u lukama a nuklearni raketni sustavi postali su opasni za sigurnost Rusije. Nije bilo novca ni za hranu vojnika, pa su na Dalekom istoku u udaljenom zaboravljenom garnizonu vojnici umrli od gladi. Čak su i Moskovljani viđali gladne vojnike kako ulicama glavnog grada zaustavljaju automobile i prose.

Situacija se otad promijenila. Ruska je ekonomija živnula, uvelike i zbog visoke cijene nafte, i vojska dobiva mnogo više novca nego prije. Riješena je socijalna kriza u vojsci, ali i omogućena modernizacija vojnih snaga. A ruska vojska dobila je i novu doktrinu, pa i novu samosvijest. Putin je odmah na početku svoga prvog predsjedničkog mandata najavio kako mu je cilj Rusiju ponovno pretvoriti u poštovanu svjetsku silu, pri čemu vojska ima važnu ulogu, ali ne kao prije nekoliko desetljeća u konfrontaciji s drugim velikim silama, SAD-om i Kinom, nego u suradnji s njima. Politički stručnjaci i laici širom svijeta o sada već bivšem ruskom predsjedniku iznose različita, pa čak i vrlo oprečna mišljenja, s obzirom na način i metode kojima je vodio svoju zemlju. No, ono što se osporiti ne može jest da je Rusija danas zemlja prosperiteta i građana koji su puno zadovoljniji nego što su to bili prije nekih osam ili više godina. Kako će se novi-stari ruski predsjednik Medvjedev (s obzirom na to da je on zapravo Putinov kandidat) snaći – ostaje za vidjeti. Činjenica je, da mu u novoj ulozi i s visoko postavljenim kriterijima prethodnika izazova ne će manjkati.

M.M.B.

{mxc}

Čet, 26-11-2020, 05:22:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.