Nakon srbijanskih izbora

 

Gotovo u svim izvještajima zapadnih medija o izborima u Srbiji ističe se kako je u Srbiji demokratska opcija pobijedila radikalnu, a ovo pojednostavljenje prisutno je naravno i u hrvatskom tisku. The New York Times, primjerice, piše kako je Europa odahnula u smislu pobjede Tadićeve pro-zapadne naspram Nikolićeve ekstremno radikalne opcije na predsjedničkim izborima u Srbiji, a svega nekoliko dana prije potencijalno eksplozivne deklaracije o nezavisnosti Kosova. List smatra kako upravo činjenica da je pobijedila zapadna opcija na čelu sa Borisom Tadićem daje za nadu očekivati kako ipak ne će doći do nasilnih reakcija u Srbiji vezano uz proglašenje nezavisnosti Kosova.

«Ovo je Srbija koja ide ravno prema Europskoj uniji» - rekao je Tadić tisućama okupljenih ljudi koji su mu u izbornoj noći došli pružiti podršku. «Ovo je pobjeda Srbije i njene demokracije». Sve su to parole koje se rado ističu u novinskim člancima. Ipak, njegova tanka pobjeda (s razlikom od samo 128 000 glasova) pokazuje da će novo-stari predsjednik (veliki "demokrat") biti pod velikim pritiskom svojih političkih protivnika od kojih se u nekim pitanjima i ne razlikuje bitno.

Za početak, nitko nije očekivao da će na Balkanu planuti novi rat ako pobjedi Nikolićeva radikalna opcija. On i njemu bliži premijer Koštunica svojim bi postupcima vjerojatno malo zaoštrili odnose, uostalom, najavljivali su i ulične demonstracije. No, i Tadić i Nikolić se protive uspostavi nezavisnosti Kosova, samo što je Tadić protiv bilo kakve uporabe sile i želi sačuvati što bliže veze i bolje odnose sa Amerikom i Europskom unijom. Uostalom, od rata iz 1998-99. godine, Kosovom na kojem prevladava albansko stanovništvo upravljaju UN i NATO - a njih se baš ne dira, koliko mi znamo.

Tadićeva pobjeda mogla bi ugroziti koalicijsku vladu sa Koštunicom, koji ga je odbio podržati u drugom krugu predsjedničkih izbora ako ovaj ne promjeni svoju pro-europsku politiku. Da bi očuvao koalicijsku Vladu, Tadić bi mogao provesti Koštuničin plan i nametnuti ekonomske i prometne blokade Albancima kad se progasi nezavisnost Kosova. S obzirom na veliku podijeljenost biračkoga tijela u Srbiji, Tadić se očekivano našao i pod pritiskom i manjih ali glasnih parlamentarnih stranaka. Vođa Srpske liberalne stranke Zoran Ostojić poručio je kako se sada od Tadića očekuje da poduzme odlučne korake protiv Koštuničine antieuropske vladavine. Predsjednik Socijaldemokratske unije i zastupnik u Skupštini Srbije Žarko Korać je izjavio pak da je premijer Srbije Vojislav Koštunica protivnik Europske Unije i više ne pripada proeuropskim snagama u Srbiji. Ovakvu retoriku treba dovesti u svezu s bliskošću koju Koštunica ima prema Rusiji.

Žarko Korać, predsjednik Socijaldemokratske unije, istaknuo je kako "vladajuća koalicija u Srbiji više nema ni jednu zajedničku točku koja ih spaja", ali i izrazio "sumnju u spremnost lidera Demokratske stranke i pobjednika na predsjedničkim izborima Borisa Tadića da raskine koaliciju s Koštunicom i povede Srbiju jasnim europskim putem". Korać je ocijenio da je "najkardinalnija greška Tadića i DS-a bila kada su Koštunici prošlog proljeća dopustili da postane premijer". U tom je kontekstu optužio Koštunicu da je "svojom izjavom iz lipnja 2001. godine kako je vlada Srbije na čelu s premijerom Zoranom Đinđićem izručivanjem Slobodana Miloševića Haškom tribunalu počinila razbojničko djelo, zapravo odapeo strijelu koja će kasnije ubiti Đinđića... Boris Tadić je sebi dozvolio da s takvim čovjekom Demokratska stranka sjedi u vladi, da kohabitira s njim, da s njim i s radikalima donosi sramotan ustav i rezolucije u Skupštini Srbije. On je, dakle, prvo sudjelovao u procesu legitimizacije radikala, a potom je, između dva kruga predsjedničkih izbora, licemjerno počeo podsjećati tko su zapravo radikali".

A, premijer Srbije Vojislav Koštunica očito je odlučio ići do kraja. – «Ne pristajemo ni na prijelazni sporazum koji nam EU nudi umjesto Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Kosovo je najvažniji problem Srbije, nikakav EU ne može nam nadomjestiti gubitak vlastitog teritorija» - istaknuo je u srijedu popodne. - Srbija treba ići u Europsku Uniju, ali cijela - poručio je.

Da li su srpske «igre bez granica» u ovome trenutku usmjerene k jednom drugom prikrivenom velikom cilju, a to je kompenzacija zapravo već izgubljenog Kosova za Republiku Srpsku, ostaje za vidjeti. U svakom slučaju, čini se da će ovih dana uslijediti ozbiljniji potezi u svezi s Kosovom i šire.

M.M.B.

{mxc}

Uto, 14-07-2020, 23:47:17

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.