Donosimo u našem prijevodu članak iz mjesečnika "Unutar Vatikana" s pojedinostima o javnom zaokretu koji je na najvišoj razini učinila službena ruska politika prošli tjedan prema žrtvama komunističkog terora. Autor članka piše o prvom posjetu ruskog predsjednika Putina polju Butovu, mjestu koje je koliko se sada zna konačno počivalište više od 20.760 ljudi, a vjeruje se da bi daljnjim istraživanjima ta brojka mogla višestruko porasti. Tijekom 1990.-ih, ruska je Vlada dala polje Butovo Ruskoj pravoslavnoj crkvi, nakon čega se svake godine otada tamo održava svečanost kao dio državnog dana sjećanja na žrtve političke represije. No, tek se 30. studenog 2007. godine na svečanosti po prvi puta pojavio ruski predsjednik Putin. On je s polja Butovo odaslao dalekosežnu poruku svojim sunarodnjacima, ali i cijelom svijetu: "Tragedije poput ove događale su se više puta u povijesti čovječanstva... Sve se to događa kad neka ideja, na prvi pogled privlačna, ali u stvarnosti prazna, bude stavljena iznad temeljnih vrijednosti - ljudskog života i ljudskih prava i sloboda." Ove riječi tako označuju kraj jedne ere u kojoj su sovjetski zločini u Rusiji prvo kao uopće mogućnost nijekali, pa onda padom komunističkog poretka prešućivali. Nakon ovoga, Hrvatska, ignoriranjem masovnih žrtava poraća, ostaje valjda jedina u Europi koja nije povukla crtu ispod svoje komunističke prošlosti. Kao nekakva Sjeverna Koreja europskog kontinenta.

M. M. 

 

Moskovska polja mučenika

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je jučer mjesto Butovo, na samom rubu Moskve, gdje je bivši topnički poligon na kojem u zajedničkoj grobnici leže pokopane tisuće žrtava sovjetskog režima. Nema presedana Putinovoj posjeti. Što ona znači?

Putin i patrijarh Aleksej IIMOSKVA, Rusija, 31. listopada 2007. – Predvečerje je Dana Svih svetih u Moskvi, i dokument ovo pišem Sunce tek što nije zašlo nad maglovitim ulicama ove stare prijestolnice. Sutra je dan sjećanja ne sve koji su otišli prije nas, na sve svetce, sada tihe, koji su otišli, ali koji postoje u našem sjećanju, našoj zahvalnosti, u našem štovanju.

I dok se približava taj dan, nešto se neočekivano zbilo ovdje u Rusiji.

Dogodilo se jučer, u utorak, 30. listopada.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, čovjek koji je danas najpopularniji političar u Rusiji, koji je jednom slavno rekao da je slom službeno ateističkog Sovjetskog Saveza bio "katastrofa", tiho je hodočastio na polje na rubu, gdje su tisuće ljudi bili strijeljani od strane sovjetskog režima i zakopani u zajedničku grobnicu.

 Bio je to povijesni trenutak.

Trenutak sjećanja.

I, možda, trenutak koji bismo svi trebali pamtiti, budući da on možda označava prekretnicu u povijesti Rusije – i svijeta.

Svi promatrači Rusije prepoznaju da je ta država ogromna, složena, proturječna, gotovo posve nepredvidiva država, ispunjena životom i strašću, i proganjana sjećanjima na visoke ideale i strašne zločine.

I, svatko zna da je ruski predsjednik Vladimir Putin nekad bio agent KGB-a, i time odani služitelj represivnog sovjetskog režima. A zna i da je 16 godina nakon sloma tog režima postao najobožavaniji i najjači čovjek u Rusiji – na užas mnogih na Zapadu.

Malo ih, međutim, zna što je Putin jučer napravio, i nitko ne može znati što bi to moglo značiti.

U današnjem je izdanju moskovskog Timesa, dnevnika na engleskom jeziku, Putinova je slika. Bivši agent i današnji predsjednik grli ruskog patrijarha Alekseja II. Putinovo se lice može vidjeti iza patrijarhovog bijelog pokrivala za glavu na vrhu kojeg je križ. Njegovo lice izgleda bijelo, gotovo pepeljasto, kao da je upravo vidio duha.

A, na neki način, i jest.

Tijekom 1990.-ih ruska je vlada dala polje Butovo Ruskoj pravoslavnoj crkvi. I svake se godine otada održava svečanost u Butovu kao dio državnog dana sjećanja na žrtve političke represije.

Putin, međutim, nikada nije tamo išao do ove godine.

Nikada nije išao, do jučer.

Patrijarh Aleksej II. predvodio je kratku svečanost koju je pohodio Putin. Putin je tada zapalio svijeću u Crkvi Kristova uskrsnuća i novih žrtava i mučenika vjere, koja stoji na rubu polja Butovo. I tada, dok je gledao zbirku snimaka žrtava sovjetskog režima i patnji tisuća muškaraca i žena koji su ubijeni na Butovu, rekao je, gotovo kao da mu je ponestalo riječi, "Zašto?"

Butovo je konačno počivalište više od 20.760 ljudi. To je drugo najveće stratište iz sovjetske ere, kako tvrdi udruga Spomenik, koja se posvetila proučavanju represije u sovjetsko vrijeme. Najveće se nalazi u blizini St. Petersburga.

Na Butovu pravoslavni svećenici u obližnjoj crkvi govore da su ljudi iz svih sfera života tu bili ubijeni i pokopani u 1930.-im, u vrijeme Staljinovih "pokaznih suđenja " i njegove čistke navodnih neprijatelja svog režima. Ove je godine 70. obljetnica tih suđenja.

Đakon Dmitrij rekao je Ani Smolčenko iz Moscow Timesa da su tu pokopani pripadnici 60 nacionalnosti, među kojima su bili Japanci, Grci i jedan Etiopljanin. Rekao je da su tijela bila tako gusto slagana u 6 metara duboke rovove, da je na Butovu možda pokopano i 60.000 ljudi.

"Plaši um", rekao je, prema izvještaju Interfaxa, Putin dok je promatrao snimke. "To je nevjerojatno."

Putin je rekao par kratkih opaski o Butovu.

"Tragedije poput ove događale su se više puta u povijesti čovječanstva», rekao je. "Sve se to događa kad neka ideja, na prvi pogled privlačna, ali u stvarnosti prazna, bude stavljena iznad temeljnih vrijednosti – ljudskog života i ljudskih prava i sloboda."

***

Isječak koji slijedi je iz današnjeg ranijeg izvještaja Interfaxa:

Stambeno područje Butovo, danas dio Moskve, zloglasno je strelište bivšeg NKVD-a (bivša sovjetska tajna policija). Od kolovoza 1937. do listopada 1938., 20.765 žrtava političke represije ubijeno je na tom mjestu. Većina žrtava bili u svezi stanovnici Moskve, ali je među njima bilo i stranaca i ljudi iz drugih dijelova države, sudeći po službenim podatcima.

Imena otprilike tisuću pravoslavnih svećenika i vjernika kršćana koji su ubijeni na Butovu utvrđena su, uključujući 230 predstavnika klera kanoniziranih nakon smrti.

Postoji pet službeno potvrđenih masovnih stratišta u Moskvi i okolici Moskve. Na području grobnice Butovo postavljene su spomen ploče, kao i na groblju Vagankovo, na groblju moskovskog krematorija Donskoj. Poznati kamen Solovjetski je na trgu Ljubjanka u samom središtu Moskve.

Pred godinu dana Putin je naredio vladi da podrži tijela sigurnosti koja rade na rehabilitaciji žrtava političkih represija. "Želim da niti jedan član vlade ne zaboravi na to, tako da svatko od vas može promicati taj rad na svom položaju, i da može učiniti sve što je moguće da niti jedna žrtva ne ostane nepoznata, neidentificirana, tako da društvo može zauvijek pamtiti žrtve i da nitko ne smije dobiti niti trunku želje da prošlost ponovno stvori danas, ili sutra», rekao je tada Putin.

18. listopada 1991. prihvaćen je Zakon o rehabilitaciji žrtava političke represije, koji predviđa ponovno vraćanje građanskih prava žrtava i uklanjanje svih posljedica proizvoljnih presuda i nadoknade za moralne i materijalne štete prouzrokovane žrtvama.

Po usvajanju zakona, oko 630.000 kriminalnih postupaka pokrenutih protiv žrtava političke represije revidirano je i žrtve su rehabilitirane. Više od 424.000 ljudi, među kojima i 10.000 djece, koji su bili ili zatvoreni ili prognani sa svojim roditeljima, proglašeni su nevinim žrtvama.

***

S tim u svezi izgleda mi značajno da pečat su mi vodeći Rusi, čak i ministri Putinove vlade, te vođe gradske vlade Moskve, potvrdili posljednjih nekoliko dana da podupiru još jednu inicijativu bez presedana: Božićni koncert u Washingtonu, DC, 17. prosinca, s glazbom koju je skladao ruski pravoslavni biskup Hilarion Alfejev.

Na koncertu će nastupiti Moskovski zbor dječaka, Zbor Tretjakovske galerije, te orkestar Ministarstva obrane, što znači da su članovi orkestra pripadnici ruske vojske i da je inicijativu odobrilo Ministarstvo obrane. (Sudjelovat će i Zbor dječaka Washingtona)

Koncert će se održati u glavnom svetištu Marije u Sjedinjenim Državama, Svetištu bezgrješnog začeća.

I, možda, najupečatljivije, uz događaje u Moskvi zadnjih nekoliko dana, moskovski patrijarh šalje jedan izložak u Washington, koji će tijekom adventa biti izložen u kripti Svetišta bezgrješnog začeća, a koji će prikazivati patnje vjernika u Rusiji tijekom sovjetskog režima, te ponovno javljanje kršćanske vjere u toj zemlji nakon kraja komunizma 1991. Desetci tisuća ruskih pravoslavaca, rimokatolika i drugih vjernika bili su poslani u smrt u gulage tijekom sovjetskog razdoblja.

A središte izloška zauzimat će ikona Naše gospe od Kazana, izrešetana metcima.

dr. Robert Moynihan
Inside the Vatican
preveo D. J. L.

{mxc} 

Čet, 2-07-2020, 23:00:35

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.