Krug gladi i smrti

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada – na dan kada je 1945. osnovana UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu/FAO. Ovogodišnja tema obilježavanja svjetskog dana hrane bila je „Pravo na hranu“ Pravo na hranu je prirođeno pravo koje samo po sebi pripada svakoj osobi bez obzira na to gdje živjela. Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. prva je priznala pravo na hranu kao pravo koje pripada svakom ljudskom biću. Kasnije je ovo pravo pripojeno Međunarodnom ugovoru o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima usvojenom 1966. a koji je ratificiralo 156 država. Pravo na hranu znači da svakom čovjeku i svakom djetetu hrana mora uvijek biti dostupna u zadovoljavajućoj količini, kvaliteti i raznolikosti, ne smije sadržavati štetne sastojke i mora biti prihvatljiva za svaku određenu kulturu i običaje.

Nismo jednaki

Glad i neishranjenost nisu uzrokovani samo nedostatkom dostupne hrane, oni su posljedica siromaštva, nejednakosti - osobito u zaradi, nedostatku zdravstvene zaštite i njege, čiste vode za piće i loših higijenskih uvjeta. Sva ljudska prava su u međusobnom odnosu i međusobno su ovisna. To znači da pravo na hranu ne smijemo promatrati i primjenjivati odvojeno od drugih, jednako važnih ljudskih prava. U Rimu je 1974. održana Svjetska konferencija o hrani kada su vlade svijeta usvojile Opću deklaraciju o iskorjenjivanju gladi i neishranjenosti. Cilj Deklaracije bio je iskorijeniti glad i neishranjenost u slijedećem desetljeću. Nažalost, ovaj cilj nije ostvaren. Kada su se vlade ponovno sastale u Rimu 1996. na Svjetskom summitu (sastanak na vrhu) o hrani, diljem svijeta gladovalo je oko 800 milijuna ljudi. Tada je odlučeno da se broj gladnih i neishranjenih ljudi mora do 2015. smanjiti za polovicu. Budući da se broj gladnih nije smanjio u sljedećih pet godina, 2002. ponovno je održan sastanak na vrhu o hrani.

Međutim, danas uoči obilježavanja šezdesete godišnjice Opće deklaracije o ljudskim pravima, mnoga prava poput prava na hranu za milijune ljudi nisu ostvarena. Pravo na hranu često se nalazi u sjeni političkih i drugih javnih prava i potpora, iako danas jedna sedmina čovječanstva pati zbog siromaštva, gladi i neishranjenosti, a dnevno preživljavaju s manje od dva dolara. „Danas diljem svijeta gladuje više od 854 milijuna žena, muškaraca i djece, oni će noćas otići spavati praznog želuca iako se u svijetu proizvodi dovoljno hrane za cjelokupnu svjetsku populaciju“ napisao je u poruci povodom Svjetskog dana hrane glavni tajnik UN-a, Ban Ki Moon.

Zapečaćeni životi

Ovogodišnja tema svjetskog dana hrane odabrana je kako bi se čuo glas obespravljenih i kako bi svi, uključujući i međunarodnu zajednicu, postali svjesni presudne uloge poštivanja ljudskih prava u iskorjenjivanju gladi i siromaštva. Prema podatcima UN-a, svakodnevno zbog gladi umire oko 25.000 ljudi, što znači da od posljedica gladovanja svake 3 i pol sekunde umre jedno ljudsko biće, a djeca su najčešće žrtve. Procjenjuje se da zbog gladi danas pati više od 400 milijuna djece diljem svijeta: njihovi životi „zapečaćeni“ su zbog neishranjenosti već u prvim mjesecima njihova života. Svakodnevno gladovanje uzrokuje opću slabost organizma i slab imunitet djece i odraslih te oni postaju podložni bolestima. Zbog neishranjenosti, slabosti i bolesti ljudi ne mogu raditi pa postaju još siromašniji i gladniji… i tako sve u krug do njihove smrti.

Širenje bolesti

Bijeda, oskudica i neishranjenost pogoduju pojavi i širenju bolesti u zemljama u razvoju, a smrtnost od tih bolesti u stalnom je porastu. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) godišnje diljem svijeta od SIDE, malarije, tuberkuloze, upale pluća, proljeva i ospica umire više od 13 milijuna ljudi. Od SIDE godišnje umire oko 2,9 milijuna ljudi, svakih 11 sekundi jedan čovjek. Mnoga djeca umiru od SIDE jer budu zaražena virusom HIV-a tijekom majčine trudnoće ili dojenjem. Od upale pluća godišnje umire više od 2 milijuna djece, zbog bolesti poput kolere i dizenterije umire oko 1,6 milijuna ljudi, većinom djece. Broj oboljelih od tuberkuloze u porastu je diljem svijeta. No, ne javlja se samo u zemljama u razvoju (čitati: nerazvijenim i siromašnim) nego i u razvijenim zemljama. Svake godine oboli novih osam do deset milijuna ljudi, a prema procjeni od tuberkuloze godišnje umire između 1,5 i 2 milijuna ljudi.

Godišnje zbog malarije umire više od milijun ljudi. Prema podatcima WHO-a godišnje se klinički dokaže između 300 i 500 milijuna novih slučajeva malarije jer se ona širi Afrikom, Azijom, Južnom Amerikom, istočnom Europom i nekim područjima SAD-a. Neishranjenost i gladovanje imaju također negativan učinak na razvoj djeteta, osobito njegova mozga jer se 70 posto mozga razvija u prve dvije godine života. Istraživanja u ˆˆileu pokazala su da neishranjenost djece u prvim godinama života uzrokuje nizak kvocijent inteligencije/IQ kao i zaostajanje u razvoju.

Pravo ili utopija

James Morris, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu izjavio je 2006.: „Italija bi mogla prehraniti sve neishranjene u Etiopiji, a Francuska u DR Kongo, dok bi samo SAD mogle iskorijeniti glad diljem Afrike.“ Jedno neovisno istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da se dnevno baci toliko sendviča da ih ne bi mogli pojesti ni svi beskućnici. „Pravo na hranu nije samo ekonomski, moralni i politički imperativ – to je zakonska obveza, naglasio je FAO u svojoj poruci, dok je Barbara Ekwall (koordinator „Right to Food Unit“) izjavila: „Pravo na hranu nije utopija. Ono se može ostvariti za sve. Neke zemlje na dobrom su putu da to i ostvare, ali svi moramo doprinijeti ostvarenju toga prava.“

Zašto milijuni ljudi gladuju?

Razlozi velike bijede, siromaštva i gladi imaju duboke korijene u prošlosti, a sve je zapravo počelo tzv. zelenom revolucijom u poljoprivredi nakon Drugoga svjetskog rata. Amerikanac John H. Davis autor je projekta pod nazivom „agrobiznis“ iz pedesetih godina 20-og stoljeća. Mnogi ljudi ne znaju da bogate i moćne države pomoć siromašnim zemljama uvjetuju „sterilizacijom i kontracepcijom,“ pa je eugenika dobila novi, prihvatljiviji naziv: „kontrola nataliteta.“ No, iza ovog projekta, piše W. Engdahl (Sjeme uništenja), nalazi se plan za nestajanje inferiornih ljudi, zajednica pa čak i naroda. Godine 1994. osnovana je Svjetska trgovinska organizacija/WTO s ciljem da bude „policajac globalne slobodne trgovine i malj za provedbu globalnih ciljeva velikih agrokompanija, s prihodima koji se mjere u tisućama milijarda dolara, za promicanje interesa privatnog agrobiznisa“, napisao je William Engdahl u knjizi „Sjeme uništenja“. I na kraju podsjetimo se poznate izjave Henry Kissingera: „Kontroliraj naftu i kontrolirat ćeš zemlju. Kontroliraj hranu i kontrolirat ćeš ljude.“

Rođena Marija Kuhar
Hrvatsko slovo

{mxc}


Sri, 15-07-2020, 00:50:51

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.