BuarqueDonosimo zanimljiv i istovremeno poučan odgovor što ga je tijekom rasprave na jednom američkom sveučilištu brazilski ministar prosvjete Cristovam Buarque dao studentima koji su ga pitali što misli o internacionalizaciji Amazonije. Naime, ideje  internacionalizacije pojavljuju se s vremena na vrijeme i kada su hrvatska kulturna i prirodna bogatstva u pitanju - a da o  pokušajima ograničavanja hrvatskoga suvereniteta u ovom ili onom obliku tijekom ratnih godina ni ne govorimo.  "Naravno, kao Brazilac se jednostavno protivim internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naših vlada za to bogatstvo, ono je naše. Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoliša u Amazoniji, mogao bih zamisliti da Amazonija bude internacionaizirana, kao uostalom i sve drugo važno za čovječanstvo. Ako bismo, u ime humanističke etike, trebali interncionalizirati Amazoniju, onda bismo trebali interncionalizirati i naftne zalihe cijeloga svijeta. Nafta je je isto toliko važna za budućnost čovječanstva koliko i Amazonija. Ali usprkos tome, gospodari zalika nafte smatraju da imaju pravo povećati ili sniziti njenu cijenu ili proizvodnju. Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazonija zaliha sirovina za cijelo čovječanstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje."
Add a comment Add a comment        
 

 
Neradna nedjeljaKako piše IKA, Tajništvo Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), Evangelička Crkva u Njemačkoj i Engleska Crkva pozdravili su inicijativu nekolicine zastupnika u Europskom parlamentu kojom se predlaže usvajanje pisane izjave "o zaštiti neradne nedjelje kao glavnog stožera europskog socijalnog modela i sastavnice europske kulturne baštine". Usvajanjem te izjave, ističe se u priopćenju COMECE-a od 12. veljače, Europski bi parlament zauzeo jasan stav u korist socijalne Europe.(IKA/GK)
Add a comment Add a comment        
 

 
Solarna centralaPrije desetak dana u puni pogon puštena je najveća solarna centrala na svijetu Amareleja, na jugu Portugala, u regiji Alentejo. Predstavlja to trijumf portugala u primjeni zadanih okvira, usvojenih u Europskom Parlamentu i iskazanih u Direktivi Vijeća Europe 2001/77/CE, kojima su se zemlje obvezale povećati udio obnovljivih energetskih izvora do 2010 god, u ukupnom iznosu 39% od godišnje potrošnje električne energije. U tehničkom smislu, proizvodnja električne energije central instalirane snage, u prvoj fazi 46 MW, a u drugoj fazi 2010 god. 62MW, zadovoljiti će potražnju30.000 domaćinstava i godišnje proizvesti 93 mil. KW/h. U izgradnju central uloženo je vrtoglavih 260 mil eura, prostire se na 250 hektara ii ma 2520 solarnih modula, svaki veličine 141 m2. Predviđeni vijek trajanja jest 25 godina. Portugal, vrlo sustavno i pažljivo planira svoju energetsku budućnost, u skladu s očekivanjima EU, ali, prije svega, duboko promišljenom dugoročnom energentskom strategijom, na temeljima nacionalnog interesa. Planira se instalacija, tijekom 2009. i 50.000 sustava tzv. mikro proizvođačkih sustava električne energije, uz tendenciju instaliranja sustava sunčevom energijom grijanja tople vode i u svim već izgrađenim kućama.(D.Tučkar)
Add a comment Add a comment        
 

 
GazaOd početka Operacije Lijevano olovo 27. prosinca poginulo je 257, a ranjeno 1080 djece, dok humanitarne agencije strahuju da bi broj poginulih civila mogao još više narasti jer se borbe sele u gusto naseljene dijelove Gaze. Gotovo trećina od ukupno 689 žrtava najnovijih sukoba u pojasu Gaze čine djeca, govore podaci palestinskih liječnika, a citiraju ih kao vjerodostojna dužnosnici UN-a. Stradanje civila dramatično je poraslo od subote kada su izraelske snage, nakon tjedan dana zračnih napada, krenule u kopnenu ofenzivu protiv Hamasovih. U pojasu Gaze više nigdje nije sigurno, nema sigurnog skloništa od bombi. Granice su zatvorene, pa je ovo jedno od rijetkih sukoba od kojega civili ne mogu pobjeći, izjavio je Maxwell Gaylard, UN-ov koordinator za palestinski teritorij. A koliko je tamošnja situacija zapravo teška govori i podatak kako su u napadima stradale i karitativne ustanove, koje su do sad najviše zbrinjavale i pomagale stradalnicima. U izraelskom zračnom napadu uništena je jedna od šest Caritasovih zdravstvenih postaja u Gazi. Caritasov zdravstveni centar uništen je zajedno s kućama u dijelu Al Maghazi, a stanovništvo je već izbjeglo iz toga područja pa se pretpostavlja da nitko nije stradao - rekla je voditeljica jeruzalemskog Caritasa Claudette Habesh koja je zbog napada i službeno prosvjedovala kod izraelskih vlasti.(mmb, ika, gk)
Add a comment Add a comment        
 

 
VatikanUsusret Božiću, papa Benedikt XVI odaslao je još jednom poruku o tome kako prirodni zakoni koje proučavaju znanstvenici nisu suprotstavljena kategorija vjeri, već upravo obrnuto: "Ako nebesa, prema divnim riječima psalmiste, „slavu Božju kazuju" (Ps 19[18],2), prirodni zakoni, koje su nam tijekom stoljeća mnogi znanstvenici i znanstvenice pomogli sve bolje razumjeti, također su veliki poticaj na razmatranje sa zahvalnošću Gospodinovih djela." Ove riječi izgovorene su prigodom redovite podnevne molitve Anđelova pozdravljenja u nedjelju 21. prosinca 2008. i mogu se tumačiti kao dio nastojanja pape Benedikta XVI za zatvaranjem rascjepa pri kojem se vjera i znanost doživljavaju kao suprotnosti. Ovaj rascjep često je korišten kako bi se Katolička Crkva prikazala kao zastarjela institucija koju je suvremeno društvo utemeljeno na znanstvenim spoznajama pregazilo. No, kada se stvari postave kako ih postavlja papa Benedikt XVI, odnosno da prirodni zakoni na koje ljudi ne mogu utjecati proizlaze iz Gospodinovih djela, onda Katolička Crkva daje važan poticaj vjernicima prema znanstvenim istraživanjima kako bi doprinijeli dobrobiti svih.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
John McCainIako je često mišljenje da je američki "melting pot" uveo patriotizam bez obzira na etničku, političku i vjersko zaleđe pojedinaca, sličan onome koji zaziva i naš Predsjednik Vlade, za čitaoce našeg portala donosimo podatke iz izlaznih anketa New York Timesa za upravo završene predsjedničke izbore u Americi, koji relativiziraju tu sliku. Naši mediji su ovakve vrste podataka u pravilu zaobišli u skladu s lokalnim koncepcijom demokracije, koji se i na ovom primjeru bitno razlikuje od onog američkog.
Add a comment Add a comment        
 

 
kriza Prema riječima vodećih ljudi MMF-a, većina razvijenih zemalja svijeta trenutno se nalazi u fazi gospodarske stagnacije ili na rubu recesije, pa bi zakonodavci trebali zauzeti agresivniji stav kako bi se spriječila dublja gospodarska kriza. Dobro je poznata činjenica da kad god se počme izmicati tlo pod nogama velikih sila, najviše nastradaju, poslovično oni mali i slabiji. Male države često postaju žrtve većih, ali i siromašnijih susjeda zavidnih na njihovu uspjehu i željnih otimanja njihove imovine. Iako razmjeri krize koja je pogodila svjetsko tržište kapitala, točnije burze i banke, još uvijek nisu dovoljno poznati, odnosno ne može se sa sigurnošću ustvrditi je li ona na svom zalazu ili tek uzima maha, nije loše baciti pogled na trenutačno stanje te kakve posljedice ono ima, odnosno kakve se mogu očekivati, barem što se standarda života većine ljudi tiče.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Proslava Dana nezavisnosti u SADBroj pokazatelja krize u kojoj se nalaze zapadne zemlje svakim danom je sve veći. Možda se ova kriza najbolje vidi na primjeru Sjedinjenih američkim država, čija ekonomska i vojna, pa onda i politička moć svako malo trpi udarce koji su prije još desetak godina bili nezamislivi. Stanje u Južnoj Americi, gdje su dvije vlade odlučile otvoreno suprotstaviti američkim interesima, ili napetosti koje se razvijaju između Pakistana i SAD, jasno ukazuju kako moć SAD-a na mnogim mjestima zemaljske kugle slabi. Pridodamo li tu još napetosti s Rusijom, gdje se nikako ne može reći da se Rusija nalazi u podređenom položaju zbog europske ovisnosti o njezinim energentima - vidimo kako sve ono što su neki nezavisno analitičari kritizirali i upozoravali polako dolazi na naplatu. U nastavku prenosimo nekoliko zanimljivih tekstova, od kojih svaki iz svoje perspektive govori o tome da već živimo u vremenima u kojima je kriza Zapada nastupila.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
GruzijaIz tjednika Fokus donosimo komentar Domagoja Ante Petrića o tome kakve zapravo trenutna politička situacija, odnosno ruski napadi na Gruziju koji se uporno pokušavaju prikazati iz prizme odmazde za Kosovo, zapravo utječe na jačanje tenzija i takozvanoga hladnoga rata među državama na Balkanu. "Dobro ustoličena mreža KGB-a i KOS-a na visolim pozicijama u Zagrebu (odnosno mreža njihovih reformiranih organizacija), uopće ne dozvoljava građanima da razmišljaju o poziciji Hrvatske u cijelom tom razvoju zbivanja. Posebice se trude da javnost ne razmišlja o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i opasnostima koje su pred njima. Strateška važnost Dubrovnika, otoka i uopće Jadrana ne nalazi mjesta u javnim raspravama, a na vrhu naše tobožnje demokratske ''elite'' postoji nacionalna strategija u vezi s tim jadranskim pojasom. Mirno se promatra kako se tamo se mijenja geoekonomska slika u korist mafija i ruskih interesa. Nasuprot tome, opaža se agresivni porast provokacija protiv branitelja osnovnih ljudskih vrijednosti u društvu a isto tako dolazi do vrhunca kidanja veza Republike Hrvatskom s hrvatskom dijasporom na demokratskom Zapadu. Sve je to vidljiv preduvjet da se od Kavkaza prema Hrvatskoj otvore putevi stranim čimbenicima, eventualnoj agresiji s Istoka."(D.A.Petrić)
Add a comment Add a comment        
Pon, 13-01-2025, 12:14:19

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.