VatikanUsusret Božiću, papa Benedikt XVI odaslao je još jednom poruku o tome kako prirodni zakoni koje proučavaju znanstvenici nisu suprotstavljena kategorija vjeri, već upravo obrnuto: "Ako nebesa, prema divnim riječima psalmiste, „slavu Božju kazuju" (Ps 19[18],2), prirodni zakoni, koje su nam tijekom stoljeća mnogi znanstvenici i znanstvenice pomogli sve bolje razumjeti, također su veliki poticaj na razmatranje sa zahvalnošću Gospodinovih djela." Ove riječi izgovorene su prigodom redovite podnevne molitve Anđelova pozdravljenja u nedjelju 21. prosinca 2008. i mogu se tumačiti kao dio nastojanja pape Benedikta XVI za zatvaranjem rascjepa pri kojem se vjera i znanost doživljavaju kao suprotnosti. Ovaj rascjep često je korišten kako bi se Katolička Crkva prikazala kao zastarjela institucija koju je suvremeno društvo utemeljeno na znanstvenim spoznajama pregazilo. No, kada se stvari postave kako ih postavlja papa Benedikt XVI, odnosno da prirodni zakoni na koje ljudi ne mogu utjecati proizlaze iz Gospodinovih djela, onda Katolička Crkva daje važan poticaj vjernicima prema znanstvenim istraživanjima kako bi doprinijeli dobrobiti svih.(mm)
Add a comment        
 

 
John McCainIako je često mišljenje da je američki "melting pot" uveo patriotizam bez obzira na etničku, političku i vjersko zaleđe pojedinaca, sličan onome koji zaziva i naš Predsjednik Vlade, za čitaoce našeg portala donosimo podatke iz izlaznih anketa New York Timesa za upravo završene predsjedničke izbore u Americi, koji relativiziraju tu sliku. Naši mediji su ovakve vrste podataka u pravilu zaobišli u skladu s lokalnim koncepcijom demokracije, koji se i na ovom primjeru bitno razlikuje od onog američkog.
Add a comment        
 

 
krizaPrema riječima vodećih ljudi MMF-a, većina razvijenih zemalja svijeta trenutno se nalazi u fazi gospodarske stagnacije ili na rubu recesije, pa bi zakonodavci trebali zauzeti agresivniji stav kako bi se spriječila dublja gospodarska kriza. Dobro je poznata činjenica da kad god se počme izmicati tlo pod nogama velikih sila, najviše nastradaju, poslovično oni mali i slabiji. Male države često postaju žrtve većih, ali i siromašnijih susjeda zavidnih na njihovu uspjehu i željnih otimanja njihove imovine. Iako razmjeri krize koja je pogodila svjetsko tržište kapitala, točnije burze i banke, još uvijek nisu dovoljno poznati, odnosno ne može se sa sigurnošću ustvrditi je li ona na svom zalazu ili tek uzima maha, nije loše baciti pogled na trenutačno stanje te kakve posljedice ono ima, odnosno kakve se mogu očekivati, barem što se standarda života većine ljudi tiče.(mmb)
Add a comment        
 

 
Proslava Dana nezavisnosti u SADBroj pokazatelja krize u kojoj se nalaze zapadne zemlje svakim danom je sve veći. Možda se ova kriza najbolje vidi na primjeru Sjedinjenih američkim država, čija ekonomska i vojna, pa onda i politička moć svako malo trpi udarce koji su prije još desetak godina bili nezamislivi. Stanje u Južnoj Americi, gdje su dvije vlade odlučile otvoreno suprotstaviti američkim interesima, ili napetosti koje se razvijaju između Pakistana i SAD, jasno ukazuju kako moć SAD-a na mnogim mjestima zemaljske kugle slabi. Pridodamo li tu još napetosti s Rusijom, gdje se nikako ne može reći da se Rusija nalazi u podređenom položaju zbog europske ovisnosti o njezinim energentima - vidimo kako sve ono što su neki nezavisno analitičari kritizirali i upozoravali polako dolazi na naplatu. U nastavku prenosimo nekoliko zanimljivih tekstova, od kojih svaki iz svoje perspektive govori o tome da već živimo u vremenima u kojima je kriza Zapada nastupila.(mm)
Add a comment        
 

 
GruzijaIz tjednika Fokus donosimo komentar Domagoja Ante Petrića o tome kakve zapravo trenutna politička situacija, odnosno ruski napadi na Gruziju koji se uporno pokušavaju prikazati iz prizme odmazde za Kosovo, zapravo utječe na jačanje tenzija i takozvanoga hladnoga rata među državama na Balkanu. "Dobro ustoličena mreža KGB-a i KOS-a na visolim pozicijama u Zagrebu (odnosno mreža njihovih reformiranih organizacija), uopće ne dozvoljava građanima da razmišljaju o poziciji Hrvatske u cijelom tom razvoju zbivanja. Posebice se trude da javnost ne razmišlja o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i opasnostima koje su pred njima. Strateška važnost Dubrovnika, otoka i uopće Jadrana ne nalazi mjesta u javnim raspravama, a na vrhu naše tobožnje demokratske ''elite'' postoji nacionalna strategija u vezi s tim jadranskim pojasom. Mirno se promatra kako se tamo se mijenja geoekonomska slika u korist mafija i ruskih interesa. Nasuprot tome, opaža se agresivni porast provokacija protiv branitelja osnovnih ljudskih vrijednosti u društvu a isto tako dolazi do vrhunca kidanja veza Republike Hrvatskom s hrvatskom dijasporom na demokratskom Zapadu. Sve je to vidljiv preduvjet da se od Kavkaza prema Hrvatskoj otvore putevi stranim čimbenicima, eventualnoj agresiji s Istoka."(D.A.Petrić)
Add a comment        
 

 

GruzijaPreteći zbivanja u Hrvatskoj stječe se dojam kako će naša zemlja jednom kada dostigne "europske standarde" preseliti na neki drugi planet gdje su svi jedni drugima partneri, a sukobi nisu mogući. Pa se zbog toga ne trebamo opterećivati prošlošću i išta učiti iz nje, kao što nam jednako tako ne treba ni vojska, osim nešto profesionalnih vojnika za misije u dalekom Afganistanu. Za razliku od stanja u Hrvatskoj, u Srbiji se još uvijek živi s nogama na zemlji i, štoviše, puno toga gleda iz vlastitog srpskog kuta. Primjerice, na stranicama Tanjuga može se trenutno naći anketa s pitanjem je li "agresija Gruzije na Južnu Osetiju inspirirana događajima na Kosovu i Metohiji i operacijom hrvatskih snaga "Oluja" u Krajini 1995. godine?". Približno 80% odgovora glasi - da. Treba podsjetiti kako je Južna Osetija dio Gruzije koji je uz pomoć Moskve 1991. proglasio nezavisnost, pa Tanjugovo pitanje jasno pokazuje kako se u Srbiji danas gleda na hrvatsko oslobođenje svoga teritorija 1995. - kao na agresiju. No, to se očigledno nikoga trenutno u Hrvatskoj ne tiče jer mi svoju sudbinu radije predajemo u ruke velikih, kao da Domovinski rat i suđenja u Haagu nisu pokazala po nebrojeni put što se od tih velikih može očekivati. A za to kako izgleda kada se veliki umiješaju nije samo Balkan odličan primjer, već i Kavkaz, što se može pročitati iz članka Marka Barišića koji je u nastavku prenesen iz Vjesnika.(mm)

Add a comment        
 

 
GruzijaPrenosimo Hininu vijest o vanjskopolitičkim poslijedicama koje bi u smislu jačanja napetosti u diplomatskim odnosima SAD-a i Rusije, mogla izazvati moskovska bombardiranja Gruzije. Izdvajamo: Američki predsjednik George W. Bush oštro je kritizirao snažan vojni odgovor Moskve u bivšoj sovjetskoj republici Gruziji, nazivajući nasilje "neprihvatljivim" a ruski odgovor "neproporcionalnim", prenosi Associated Press u ponedjeljak rano ujutro. Sjedinjene Američke Države razmišljaju o bezrezervnom pritisku na Rusiju da zaustavi odmazdu usmjerenu protiv Gruzije koja pokušava uspostaviti kontrolu u svojoj odmetnutoj pokrajini Južnoj Osetiji. Bush je u inteviewu NBC-u rekao: "Izražavam veliku zabrinutost glede neproporcionalnog odgovora Rusije i snažno osuđujem bombardiranja izvan Južne Osetije".
Add a comment        
 

 
Počuča"Po optužnici Počuča je zatočene civile i ratne zarobljenike tukao po glavi i tijelu kundakom puške, kolcem ili gumenom palicom, a mučio ih je i elektrošokovima te im na ozljede stavljao sol i gasio cigarete u ustima. Prisiljavao ih je da jezikom peru pod u zahodu, ustima kupe opuške po zatvorskom dvorištu te ih silio na međusoban oralni seks. Od posljedica takva mučenja jedan je civil i preminuo". Ovo je dio Hinine vijesti koju u nastavku prenosimo u cijelosti, čisto da bi se znalo koliko se nitko ne mora previše uzrujavati ako počini zločine nad Hrvatima. Naime, za sve nabrojano spomenuti Saša Počuča dobio je pet godina zatvora, pri čemu mu je kao olakotna okolnost uzeto u obzir što prije nije bio osuđivan. Od zatvorske kazne odbija se 14 mjeseci provedenih u pritvoru, a i dobro ponašanje vjerojatno će dodatno skratiti neugodnosti koje Počuča  od kada je pod hrvatskom jurisdikcijom trenutno doživljava. (mm)
Add a comment        
 

 
naftaS Portala Hrvati-AMAC prenosimo vrlo zanimljivu analizu svjetske ekonomije vezanu uz poskupljenje nafte. Autor naglašava kako je razlog ovom poskupljenju povećana potražnja koju nije moguće više pokriti ponudom budući da je nafte sve manje i da ju je sve teže eksploatirati. Imajući u vidu kako su globalne rezerve nafte ograničene, nije se teško složiti s autorom kako je trend poskupljenja nafte ireverzibilan i kako će to donijeti velike promijene i potrese na svjetskoj razini. U analizi se ovaj problem razmatra kroz više aspekata, od ekonomije SAD-a koja trenutno najviše utječe na onu svjetsku, pa do hrvatskih ulaganja u ceste i planirano ulaganje u Zagrebačku zračnu luku. Izdvajamo dio koji sažeto opisuje kako je agresivnoj kreditnoj ekspanziji koja se temelji na očekivanom gospodarskom rastu nazire neumitan kraj: "Za političke i financijske strukture koje vladaju svijetom danas nema ničeg strašnijeg od situacije u kojoj će trebati otkriti cjelokupnoj populaciji svijeta da je s rastom gotovo. Sve obmane čije smo žrtve posljednjih desetljeća, od globalizacije do života na kredit i od 'tercijarnih djelatnosti' (a ne od materijalne proizvodnje) u tom će se trenutku pokazati kao potpuna obmana. Sav socijalni mir koji se tamo gdje ga ima (kao npr. u Hrvatskoj) održava uz obećanje rasta i razvoja u tom će se trenutku pokazati kao mjehur od sapunice."
Add a comment        
Čet, 16-07-2020, 16:22:15

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.